Oglasi

Kako su Bosanac i Slovenac spasili brdskog bosanskog konja

Nekada je na ovim prostorima bilo više od 500.000 primjeraka najstarije balkanske pasmine konja, a danas ih je oko 200.
Antun Dolinšek je Slovenac koji je 2003. godine u okolini Nevesinja osnovao ergelu za uzgoj bosanskog brdskog konjaAl Jazeera

Pokušajmo zamisliti nemoguće - Bakir Izetbegović, Milorad Dodik i Dragan Čović dolaze na jedan od nebrojenih sastanaka "lidera zabrinutih za državu", svaki na svom bosanskom brdskom konju. Kao neka simpatična verzija filmskog šerifa McClouda u New Yorku. Bila bi to jedinstvena reklama autohtonoj pasmini "dobrog Bosanca", vječitog saputnika bosanskog čovjeka od "Kulina bana i dobrijeh dana" do današnjih tužnih i ružnih dana, kada su, osim nekolicine zaljubljenika, od bosanskog brdskog konja svi digli ruke.

No, pomenutu trojku, da se ne lažemo, nimalo ne zanimaju konji s jednom konjskom snagom, oni koji su kroz stoljeća i kroz sve nesreće pratili bosanskog čovjeka. Oni se voze u "passatima" i "audijima" od 150,  200 ili 300 "konja". Njima su ove superluksuzne oktanske zvijeri, ustvari, "plemenite životinje", a o bosanskom brdskom konju, koji je u današnjem "objektivnom" vremenu izgubio funkciju, neka brinu oni koji konje baš vole. Oni kojima je to i ljubav, i ćejf, i smisao života. Nekada je na ovim prostorima bilo više  od 500.000 primjeraka najstarije balkanske pasmine konja, a danas tek nekih 200. To je najbolji pokazatelj odnosa države prema svom prirodnom blagu.

Da nisu Bosanac Enver Žiga i Slovenac Anton Dolinšek proteklo desetljeće, pa i duže, pomno pratili prljave prepredene političke igre i svijet konstitutivnih bratija na vlasti, toliko nerazumno zasnovan da pošteni ljudi odavde bježe bez riječi, autohtona pasmina bosanskog brdskog konja, ona u "čistoj krvi", potomak divljih konja tarpana i przewalskog i križana s arapskim konjem, danas bi vjerovatno bila nestala. Enver i Anton inklinirali su ljubav prema "običnom" konju, a ne prema "običnoj" politici.

Kako je propala ergela 'Borike'

Enver Žiga je od 2011. godine vlasnik ergele "Žiga", prve u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine koja uzgaja bosanskog brdskog konja "u čistoj krvi". On je vjerovatno čovjek koji je mnogo bolje (i brže) shvatio svijet konja nego svijet ljudi, jer u ovom prvom caruje poštenje i ljubav. Još od 1998. godjne Žiga se bavio uzgojem konja i imao školu jahanja.

"Kada sam ja osnovao ergelu 'Žiga', mi u Federaciji nismo imali nijednog konja uzgojenog 'u čistoj krvi', a u [bh. entitetu] Republici Srpskoj ih je bilo oko 60, i to samo na ergeli 'Borike'. Meni je bilo jasno da će se 'Borike' rasformirati i zbog toga sam ulagao maksimalan napor i velika finansijska sredstva da dođem do svih rodova kobila i linija pastuha koje su postojale u 'Borikama'. Godine 2011. krenuo sam od nule, a na Borikama nisam mogao kupiti nijednog konja, nisu mi dali. Morao sam ići okolnim putem i moliti Antona da kupi konje za mene", priča Žiga.

Antun Dolinšek je Slovenac koji je 2003. godine u okolini Nevesinja osnovao ergelu za uzgoj bosanskog brdskog konja, gdje je imao koncesiju na poljoprivredno dobro. U to vrijeme, u poslijeratnom periodu, selektivni uzgoj (uzgoj "u čistoj krvi") bosanskog brdskog konja (po međunarodnoj klasifikaciji spada u ponije) odvijao se na ergeli "Borike", na području opštine Rogatica, te u Dolinšekovoj ergeli.

"Borike" su čuvena ergela, koja je 121 godinu uzgajala bosanskog brdskog i boričkog arapskog konja i zvanično prestala s radom u marta 2019. godine, u nerazjašnjenim privatizacijskim mešetarenjima. Ovdje se vodila evidencija krvnih linija i rodoslova konja, što se može pročitati u naučnom radu Historijat ergele Borike i uzgoj Boričkog arapskog konja od 1895-2007. autora Envera Žige, Refika Telalbašića i Alme Rahmanović. Na Borikama, koje su bile ne samo kulturno, turističko i ekonomsko dobro (na grbu Rogatice je propeti konj), podsjećanja radi, kultna jugoslovenska grupa "Bijelo dugme" snimala je svoj drugi album "Šta bi dao da si na mom mjestu" 1975. godine. Ergelu su osnovale i očuvale Austro-Ugarska, Kraljevina i Titova Jugoslavija, a sahranili ovdašnji vladari. Danas su Borike ništa, lokalitet bez sadržaja, tek malo više od praznog pojma.

Motiv su ljubav i odgovornost

Dolinšek ističe kako je motiv za uzgoj bosanskog brdskog konja, s kojim se sreo prije 50 godina, isključivo ljubav.

"Oni koji se bave konjogojstvom to znaju. Bosanski brdski konj nije pasmina koja ima neku veliku vrijednost, ne može se takmičiti u utrkama, niti se može prodati za velike pare. Na prvom mjestu su ljubav i odgovornost, ali se može, uz dobru organizaciju posla, ako ne zaraditi, onda barem održati u smislu pokrivanja troškova", kazao je Dolinšek ranije za Al Jazeeru.

On je svoje konje tokom 2008. godine prebacio u Sloveniju i Hrvatsku. U Sloveniji je osnovao ergelu "Planido", u mjestu Podkum kod Zagorja ob Savi, a u Hrvatskoj je, zajedno s Damirom Voloderom, osnovao ergelu "Gorski Kotar" u blizini Fužina. Time je počeo selektivni uzgoj bosanskog brdskog konja u Sloveniji i Hrvatskoj, dok je uzgoj u Bosni i Hercegovini ostao samo na ergeli "Borike", koja je već tada počela zapadati u privatizacijske i finansijske probleme.

"Tokom 2007, 2008. i 2009 godine gospodin Dolinšek nas je počeo upozoravati da bosanski brdski konj nestaje i da ga skoro u narodnom uzgoju i nema. Tada sam, s rahmetli profesorom Refikom Telalbašićem, počeo obilaziti mjesta u Bosni i Hercegovini u kojima je nekada brojnost ove pasmine bila velika. Na naše veliko iznenađenje, prilikom tog obilaska našli smo vrlo malo grla koja su bila u tipu bosanskog brdskog konja, što je bio znak da moramo krenuti u ozbiljniju akciju", priča Žiga.

Prvo pismo tadašnjem federalnom ministru poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Damiru Ljubiću ostalo je bez odgovora. U martu 2010. godine osnovano je Međunarodno udruženje uzgajivača bosanskog brdskog konja. Sjedište Udruženja je u Sloveniji, na ergeli Antona Dolinšeka.

Niču nove i kvalitetne ergele

"Do 2016. godine bio sam jedini uzgajivač bosanskog brdskog konja u Federaciji Bosne i Hercegovine. Pred kraj godine Hasib Šćuk iz sela Slatina kod Jablanice kupio je dvije kobile od mene, a već 2017. godine osnovao ergelu 'Jezero', koja danas broji više od 20 grla. Sva su ili iz mog uzgoja, ili su njihovi potomci. Zatim dolazi osnivanje ergele "Srca", u okviru rekreacionog centra Ajdinovići. To mi je bio promašaj, jer vlasnika uopće ne zanima bosanski brdski konj kao pasmina, nego samo prihod koji će mu konji donositi. Nije se htio pridržavati naših kriterija uzgoja, pa smo ga isključili iz Udruženja. Šteta je što je kod njega ostalo pet čistokrvnih kobila, koje su sada van rasplodne funkcije", nastavlja priču Žiga.

Tokom 2017. godine osnovana je ergela "Sava" u Orašju, čiji je vlasnik Pašaga Hećimović. Po Žiginim riječima, to je mala ergela, ali besprijekorno radi i dobro se brine o konjima. Ove godine osnovana je ergela "Bosnian Mountain Horse" u mjestu Vrtoče, između Bihaća i Bosanskog Petrovca. Vlasnici su Azra i Amir Bekić, a ergela je smještena u okviru eko-sela Čardaklije, koje je u vlasništvu Zorana Radoševića. Na ovoj ergeli nalaze se svi konji koji su bili na "Borikama" u trenutku prestanka rada ove ergele.

"Sada je u fazi osnivanje još jedne ergele, na obroncima Prenja, sa mostarske strane. Vlasnik je Safet Balić, a već je nabavio nekoliko grla uzgojenih 'u čistoj krvi'. Pored toga, imamo male uzgajivače, koji su nam dragocijeni: Abdulah Imamović iz Kaknja, Nermin Hasanspahić iz Breze, Amar Ahmetspahić iz Breze, Vlado Rašić iz Gruda, porodica Batinić iz Begova Sela kod Kupresa. Nažalost, u RS-u  imamo samo tri grla uzgojena 'u čistoj krvi'. Svi mi sada imamo 117 čistokrvnih grla, imamo 13 rodova kobila (na 'Borikama' je bilo osam), imamo tri linije pastuha (na 'Borikama' su bile dvije). Sada u Federaciji imamo solidnu osnovu za dalji selektivni uzgoj, za povećanje brojnosti pasmine, a stalo se javljaju i potencijalni novi uzgajivači", objašnjava Žiga.

"Od momenta osnivanja ergele pokušavao sam u federalnom Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva obezbijediti poticaj za uzgoj. Puno dopisa sam napisao i poslao zahtjeva, ali sve dok nisam došao do pomoćnika ministra Bešće Alibegovića nije bilo nikakvog rezultata. Gospodin Alibegović je nakon prvog susreta shvatio o čemu se radi i maksimalno se potrudio da bosanski  brdski konj bude uključen u sistem poticaja. Lično sam bio vrlo zadovoljan tim činom, uspjeli smo nekako ubijediti sve nadležne da se radi o vrlo kvalitetnoj pasmini konja, koja je kulturno blago svih država nastalih na području bivše Jugoslavije, jer je taj konj bio rasprostranjen svuda, od Slovenije do Makedonije, pa je logično da se sa nivoa Federacije potpomaže uzgoj", govori Žiga.

Dodaje kako je ostvarena  odlična saradnju s federalnim Zavodom za poljoprivredu, uz pomoć koga su ustrojena sve potrebne matične evidencije, registar čistopasminskih grla i drugo.

Stigli smo do ohrabrujuća 283 grla 

Dolinšek je, s druge strane, u brizi da po svaku cijenu sačuva autohtonog bosanskog brdskog konja, finansirao čuvanje i konzervaciju sjemena pastuha bosanskog brdskog konja na Veterinarskom fakultetu u Ljubljani, kako bi spriječio potpuni nestanak ove pasmine. Docent doktor Primož Klinc sa ovog fakulteta tvrdi da se sjeme može koristiti narednih godina. Na ljubljanskoj Klinici za reprodukciju in velike živali napravljen je uzgojni program za očuvanje ove pasmine. Krajem prošle godine osnovano je Udruženje uzgajivača i ljubitelja bosanskog brdskog konja. Predsjednica Udruženja Žaklina Mezbur izjavila je da u Federaciji Bosne i Hercegovine ima 56  čistokrvnih grla bosanskog brdskog konja, a cilj ovog udruženja je da se u naredne četiri godine dostigne brojka od 100 i više primjeraka.

Kada  je 19. marta ove godine zauvijek prestala s radom ergela "Borike", ljudi poput Envera Žige i Antona Dolenšeka, uz pomoć istinskih ljubitelja bosanskog brdskog konja Zorana Radoševića, Amira i Azre Bekić, preuzeli su krdo napuštenih bosanskih ljepotana, zajedno sa svim rasplodnim kobilama i dva glavna pastuha, "Miškom" i "Barutom". Po završetku sezone ždrijebljenja Bosna i Hercegovina je dobila 25 ždrijebadi, 17 ženskih i osam muških. Hipolozi Žiga i Dolenšek istakli su da se ovakav povoljan omjer ne pamti, jer se obično rađa 50:50 posto, ali čini se da je i sudbina "namignula" bosanskom pastuhu. Tako sada četiri ergele u Federaciji imaju ukupno 117 konja bosanske brdske pasmine uzgojenih "u čistoj krvi".

"Ovo  je sada veoma dobra osnova za dalji selektivni uzgoj", zadovoljan je Enver Žiga. Ističe kako ima manjih primjedbi na način dodjele poticaja, ali i da će federalni pravilnik za poticaj u 2020. godini dati prednost čistoj pasmini u odnosu na križance. Ako "federalnim" bosanskim brdskim konjima pribrojima kopitarsku braću po krvi u ostalim evropskim državama, dobijamo ohrabrujuću brojku od 283 grla. Na kraju 2019. godine ovakav rezultat liči na san.

Bosanski brdski konj, plemenita životinja snažne konstitucije i velike izdržljivosti, stoljećima je vjeran svom gospodaru, poslušan je i blag, čelične izdržljivosti i skromnih prohtjeva. Ovaj put, zahvaljujući plemenitim ljudima poput Envera, Antona i njima sličnih dobrih Bosanaca i Hercegovaca, dobit će svoju najvažniju bitku.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.