Kako se politizira sigurnost građana i migranta u BiH

Nakon odluke Turske da otvori granice za migrante da krenu prema Evropskoj uniji, Bosna i Hercegovina se našla u gotovo neizlaznoj situaciji. 

Za čuvanje granica nedostaje više od 1.000 graničnih policajaca, kako je rekao ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić, a za pronalaženje novca, raspisivanje konkursa, zapošljavanja i obučavanja potrebno je najmanje godinu dana. 

Također, upitne su plate i za postojeće granične policajce, kao i za pripadnike Oružanih snaga BiH, budući da budžet još nije usvojen, a Vijeće ministara BiH nije usvojilo prijedlog odluke o privremenom finansiranju institucija BiH. 

Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, optimistično je rekao da bi, ako bude političke volje, do kraja mjeseca institucije BiH mogle dobiti svoj budžet za ovu godinu.

S druge strane, u nedostaku graničnih policajaca, opcija raposređivanja pripadnika Agencije za evropsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) nije više na stolu, zbog protivljenja bh. entiteta Republike Srpske, što je zvanično potvrdila i Narodna skupština RS. Također, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, koji je ranije najavljivao organizovanje “seoskih straža”, rekao je da nisu prihvatljiva ni obećanja o pomoći Evropske unije BiH za izgradnju dodatnih prihvatnih centara za migrante niti upućivanje pripadnika Oružanih snaga BiH na granicu sa Srbijom i Crnom Gorom.  

Ipak, vlasti u BiH su najavile da se, s obzirom na situaciju na tursko-grčkoj granici, u narednom periodu može očekivati eskalacija stanja. Šta je onda rješenje u ovoj situaciji koju mnogi stručnjaci ocjenjuju kao politiziranje sigurnosnim pitanjem, ne samo građana nego i migranata i njihove zaštite. 

“Dosadašnja rješavanja pitanja problema migranata su pokazale da BiH ne može da se nosi sa većim prilivom i možemo slobodno reći da se teško nosi i sa sadašnjim brojem. Mislim da nijedna zemlja u ovoj ruti Zapadnog Balkana nije spremna”, ističe Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu.

Angažovanje Oružanih snaga BiH na granici

Prema tome, dodaje, ovo pitanje bi se trebalo rješavati zajednički, na nivou zemalja Zapadnog Balkana, ali svakako prije svega na nivou Evropske unije koja je već definisala svoje sigurnosne prioritet po tom pitanju. 

Kržalić upozorava da svakako može doći do humanitarne katastrofe i narušavanja sigurnosti, zbog čega je nedopustiva politizacija ove situacije. 

“Po Ustavu je jasno definisano da je ovo pitanje u nadležnosti institucija BiH, prema tome institucije BiH bi trebale biti te koje donose krajnju odluku i kažu kako će se realizirati strategija po pitanju migranta. Oni koji misle da mogu spriječavati ili u neku ruku odbijati ovakav pristup dolaska do zajedničkog stava i strategija se varaju, jer ako dođe do većeg priliva migranata vrlo brzo će se ta situacija preliti i na RS. Ono što su bila obećanja i SNSD-a i Milorada Dodika da neće dozvoliti upotrebu Oružanih snaga BiH ili kretanje migranta na teritoriji RS-a, neće ih u suštini niko ni pitati”, kaže Kržalić.

Napominje da je zakon vrlo jasan što se tiče angažovanja Oružanih snaga, jer on precizira i podršku i pomoć civilnim strukturama u vrijeme kriza, ako one to zatraže. 

Stigmatizacija migranata

Anesa Agović, izvršna direktorica Centra za društvena istraživanja Global Analitika, napominje da je član predsjedništva BiH Milorad Dodik javno rekao da radi u cilju dokazivanja nefunkcionalnosti države BiH. Međutim, ističe da pitanje migracija populistički koristi i ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić. 

“Spremnost na poduzimanje odlučnih mjera je svakako za pozdraviti, ali terminologija i neke izjave nisu u skladu sa međunarodnim standardima poštivanja ljudskih prava i jednakosti. Što znači i migranti imaju svoja prava, ne možemo ih stigmatizirati i neosnovano uvećavati opasnost od njih. Politizacija problema migracija se vrši i od strane država iz okruženja, jer svaka država pojačano štiti svoju granicu u području gdje migranti ulaze, to radi Srbija, Hrvatska, Grčka, dok jedino BiH pojačano štiti područje granice na kojem migranti izlaze iz BiH”, kaže Agović.

Dodaje da je vrlo opasna i Dodikova najava organizovanja “seoskih straža”, kao u Sloveniji, Srbiji i ranije u Bugarskoj, što je, prema njenom mišljenju, na neki način legalizacija formiranja paravojnih grupa.

“Mi već imamo više registrovanih slučajeva nasilja prema migrantima, a takođe i jedno ubistvo migranta u Bileći. Nakon toga ubistva se upravo pristupilo po scenariju koji predlaže Dodik, a to je samoorganizovanje naroda, te su u Bileći i okolini održani sastanci po mjesnim zajednicama sa temom zaštite od migranata, na sastancima su bili prisutni i predstavnici MUP-a RS. Naravno da su slične stvari protivne zakonu i da to može dovesti do kontra reakcija i usložnjavanja sigurnosne situacije.”

Ko je odgovoran za nedostatak graničnih policajaca

Što se tiče nedostatka graničnih policajaca, Agović smatra da se to pitanje može riješiti saradnjom među sigurnosnim agencijama. 

“Ali tu se vraćamo na stari problem, BiH mora imati ministarstvo unutrašnjih poslova na državnom nivou, ako misli da odgovori na ovaj, ali i sve druge savremene sigurnosne izazove i prijetnje. Rascjepkanost i nefunkcionalnost sigurnosnog sistema, pogoduje samo kriminalcima, pa evo i u slučaju migracija, ide na ruku onima koji žele nestabilnost BiH.”

Na pitanje ko je odgovoran što BiH već duže vrijeme nema dovoljan broj graničnih policajaca, Kržalić odgovara da se to dešava još od osnivanja Granične policije BiH i da bi bilo dobro ispitati ko snosi odgovornost za takvo stanje u kojem nedostaje službenika, a mladi masovno odlaze u inostranstvo da traže posao.  

“Da li su odgovorni parlamentarci koji ne dozvoljavaju sredstva u budžetu ili je za to odgovoran menadžment i rukovodstvo Granične policije. Ja nemam podatke da mogu reći ko je odgovoran, ali prema nekim tvrdnjama menadžmenta Granične policije nedostaju sredstava i parlament BiH nije dozvoljavao nove izdatke. Ako nije predloženo od menadžmenta granične policije da se traže ta sredstva, onda je odgovornost na njima.”

‘Sve je ostavljeno u milost lokalnim političarima’

Za Kržalića glavni je problem što ne postoji odgovoran pristup institucija koje bi trebale da kontrolišu poštivanje zakona, a to je sudska vlast i tužilaštvo, jer, kaže, ako neko svojim postupkom, politizacijom određenih stvari, dovodi u pitanje egzistenciju, funkcionisanje sigurnosnog sistema i drugih sistema u državi onda u krivičnom zakonu vrlo jasno stoji da se radi o krivičnom djelu.

Zbog toga su građani BiH, ističe Kržalić, osuđeni na to da ove probleme rješavaju evropski parlamentarci koje oni ne biraju

“Oni ljudi koji mi biramo nažalost ne rade posao za koji su izabrani, i to se dešava od 2006. godine od kada je oslabio značajan uticaj visokog predstavnika i sve je ostavljeno u milost lokalnim političkim predstavnicima da oni tumače svako na svoj način, shodno svojim političkim interesima, određene odluke i zakone i sprovode ih ili ne sprovode bez ikakvih posljedica.”

Izvor: Al Jazeera