Kako se liječiti u doba korone ako nemate koronu?

Uprkos mjerama zabrane, neki građani morali su do ljekara (EPA)

SLIKA 1: 17. mart 2020 (drugi dan vanrednog stanja)

“Dobar dan. Zovem zbog majke, koja je starija od 65 godina i trebalo bi da primi redovnu injekciju ovih dana. Da li možete nekog da pošaljete do nje?”

“Ne, moraće da dođe do nas prepodne.”

“Kako?”

“Najbolje da je neko doveze, ako nećete da je pustite da ide sama autobusom.”

Ovako je izgledao razgovor potpisnika ovih redova sa medicinskom sestrom u jednoj od beogradskih ambulanti. I to nakon što je jedva došao do broja mobilnog telefona, s obzirom na to da je jedini fiksni broj satima zauzet. Možda je neko “zaboravio” da spusti slušalicu.

Sutradan sam je odvezao u ambulantu. Bezbednu distancu između dvoje ljudi u autu moguće je držati samo ako je jedno od njih u gepeku. To, ipak, nije bila opcija. U ambulanti, srećom, nije bilo gužve, sestre sa maskama na licu i rukavicama dočekuju pacijente na ulazu koji nije za one koji imaju temperaturu i respiratorne tegobe. Postoji i drugi ulaz za rizične grupe pacijenata.

Sve je završeno za pet minuta, kod kuće je bila pre 10 ujutro i stupanja na snagu policijskog sata za starije.

Na pitanje zbog čega stariji od 65 godina moraju da dolaze do doma zdravlja kada je rečeno da ne napuštaju kuće medicinska sestra je rekla da imaju dosta nepokretnih i teže bolesnih pacijenata i da za sada samo njima idu u kućne posete, dok pokretni moraju da dolaze u ambulantu.

Na odeljenju za kućnu negu kasnije istog dana rekli su samo da u posete dolaze pacijentima koji imaju nalog za kućno lečenje, a da druge instrukcije nisu dobili.

Onkološki pacijenti mogu nastaviti započetu terapiju, ali se moraju sami snaći za prijevoz do bolnice

SLIKA 2: 17. mart 2020 (drugi dan vanrednog stanja)

Jedna devojka iz Beograda kojoj su epidemiolozi odredili samoizolaciju za Al Jazeeru kaže da je nazvala svog izabranog lekara kako bi otvorila bolovanje. Na Infektivnoj klinici su joj rekli da sa njihovim izveštajem o izolaciji ima osnov da to učini. Međutim, taj izveštaj nije zaveden u njen elektronski karton, rečeno joj je i da ne može ni mejlom da ga pošalje jer “nemaju mejl za to”.

Lekar joj je tražio da pošalje nekog da donese taj izveštaj. “Rekla sam da nema ko da donese. Nisam želela nikoga od prijatelja da izlažem riziku da ide u Dom zdravlja”, kaže za Al Jazeeru, ne želeći da joj se otkriva identitet.

“Najtragičnije je što jednostavno to ne može da se pošalje mejlom. Najjednostavnije bi bilo da fotografišem ličnu kartu, zdravstvenu knjižicu i izveštaj sa Infektivne. Ali to ne može jer, navodno, ona nema mejl”, zaključuje.

Odgađanje operacija i pregleda

To su samo neke od situacija sa kojima su se u jednom jedinom danu suočili stariji građani i oni mlađi koji su u samoizolaciji. Upravo oni kojima je najstrože rečeno da ne mrdaju iz kuće. Mnogi od njih, međutim, imaju potrebu za zdravstvenim uslugama koje nemaju veze sa lečenjem zbog simptoma korona virusa, ali ne znaju kako da ih dobiju, a da ne prekrše zabrane.

Šta da rade starije osobe kojima je potrebna neka vrsta terapije ako se od njih traži da dođu? Naročito one koje nema ko da doveze do doma zdravlja ili bolnice, a nemaju ni novca za taksi? Šta da rade oni kojima je propisana izolacija, a žive sami i ne mogu da nađu nikoga ko bi za njih odneo dokumentaciju potrebnu za otvaranje bolovanja u dom zdravlja? Šta da rade građani koji imaju zakazane neke specijalističke preglede na koje se čeka mesecima, poput magnetne rezonance? Ili operaciju? Kako mogu da saznaju da li im je otkazan pregled ili operacija, a da ne dolaze do zdravstvenih ustanova da bi to saznali? Pojedine službe gotovo je nemoguće dobiti telefonom, naročito poslednjih dana.

Na ta pitanja za sada, čini se, nema jasnih odgovora. Ministarstvo zdravlja Srbije nije odgovorilo na pitanja Al Jazeere.

Ministar zdravlja Zlatibor Lončar u ponedeljak je za Radio-televiziju Srbije izjavio da se u Srbiji odlažu sve operacije koje nisu hitne, te da će zdravstvene ustanove primati samo hitne slučajeve. To znači da će se operacije raditi samo kod životno ugroženih pacijenata, pojasnio je, dok će sve operacije koje mogu da čekaju biti odložene, kao i kontrolni pregledi.

Problem je, međutim, to što građani ne mogu sami da procene koje su to operacije neodložne, a koje mogu da se prolongiraju. Da bi to saznali, ponekad moraju da dođu direktno u zdravstvenu ustanovu, jer preciznih informacija često nema na sajtovima zdravstvenih ustanova.

Takvih slučajeva bilo je i ove nedelje u Kliničkom centru Srbije (KCS), gde su u Poliklinici otkazani kardiološki, ambulantni pregledi, pa čak i neke intervencije, poput koronarografije. Jedan od lekara iz KCS-a za Al Jazeeru objašnjava da je takva mera očekivana jer je ta ustanova jedna od onih koje su određene za zbrinjavanje pacijenata obolelih od korona virusa, ali dodaje da je o tome trebalo obavestiti pacijente.

“Jako je važno da i građani budu obavešteni o otkazivanju, da ne dolaze uzalud. A toga je bilo. Neko je imao zakazano previjanje, neko pregled, a tu uslugu nisu mogli da dobiju, a niko ih nije obavestio. Sa druge strane, ni lekari baš ne mogu da zovu redom pacijente i da svakog pojedinačno obaveštavaju”, kaže sagovornik Al Jazeere.

Slabo obavještavanje građana

Ipak, obaveštenje je moglo da bude objavljeno makar na sajtu KCS-a, a nije. Jedino obaveštenje na tom sajtu je da se više ne zakazuju pregledi magnetnom rezonancom, ali nema informacije da li se obavljaju oni ranije zakazani. Inače, u Poliklinici KCS-a rade se brojni pregledi i dijagnostike – od ultrazvuka srca i koronarografije do pulmoloških, neuroloških, gastroenteroloških, ortopedskih pregleda.

Početkom sedmice bilo je redova u državnim apotekama, gdje su ljudi pokušavali nabaviti zaštitne maske

Predsednik Sindikata lekara i farmaceuta Srbije dr Rade Panić, inače anesteziolog koji radi u Opštoj bolnici Studenica u Kraljevu, kaže za Al Jazeeru da su u toj ustanovi od ponedeljka odložene sve operacije koje nisu hitne i da se striktno poštuje zabrana poseta.

“Rade se samo hitni slučajevi, poput operacija karcinoma ili drugih slučajeva gde bi izostanak zahvata mogao da ugrozi život pacijenta. Konzilijumi lekara će odlučivati u pojedinačnim slučajevima gde je veća korist od operacije u odnosu na rizik zaraze od korona virusa”, objašnjava Panić.

Ipak, uprava bolnice je tek u četvrtak, četvrtog dana vanrednog stanja, na svom sajtu objavila odluku da će se specijalističko-konsultativni pregledi u zgradi Poliklinike obavljati isključivo za pacijente čije zdravstveno stanje zahteva hitan pregled, kao i da se kontrolni pregledi otkazuju, dok će onkološki i hematoonkološki pacijenti nastaviti redovno lečenje. To znači da su tri dana mnogi građani koji su imali zakazane preglede ili druge razloge da posete lekare u bolnici morali lično da dođu da saznaju šta može, a šta ne može.

“I dalje ćemo imati pacijente koji su doživeli infarkt, šlog, pacijente na dijalizi, onkološke pacijente koji moraju da dobijaju terapiju. Sa druge strane, operacije kuka, katarakte i slične će se odlagati. Tu bi kasnije mogao da se javi problem, jer će se liste čekanja produžiti, ali u vanrednoj situaciji sistem mora da pokaže elastičnost”, kaže Panić.

Pregledi u privatnom sektoru

Ministarstvo odbrane Srbije oglasilo se trećeg dana vanrednog stanja u popodnevnim satima saopštenjem u kojem navodi da je prijem novih pacijenata čije zdravstveno stanje ne zahteva hitnu intervenciju odložen u svim vojnim zdravstvenim ustanovama.

Ko može nastaviti liječenje?

Ministar zdravlja Zlatibor Lončar još u ponedeljak, prvog dana vanrednog stanja, rekao je da će i pacijenti koji primaju hemoterapiju, idu na hemodijalizu ili imaju drugu vrstu terapije u kontinuitetu nastaviti sa uobičajenim režimom, ali uz povećan oprez kako bi se rizik širenja virusa smanjio na minimum.

Predsednik Saveza organizacija bubrežnih invalida Srbije Ljubinko Todorović kaže za Al Jazeeru da je sada “malo bolja situacija što se tiče higijene”, ali da su ostali uslovi uglavnom isti.

“Pacijenti koji idu na dijalizu imaju prevoz. U Beogradu postoji kombi prevoz, uzmu po desetak pacijenata i razvoze ih. Tu nema promene. Imate isti broj vozila i pacijenata. Jedino što možete je da dezinfikujete vozilo posle svake ture pacijenata”, objašnjava Todorović.  

“Nekih velikih promena nema ni za onkološke pacijente i za sada nismo imali primedbi”, kaže za Al Jazeeru članica Upravnog odbora Nacionalne asocijacije lečenih od raka, onkolog Đerđi Šarić.

Prema njenim rečima, na lečenje dolaze isključivo oni kojima je zakazana terapija i kojima lečenje traje. “Problem je što ne znamo koliko će ovo stanje trajati, tri, četiri nedelje ili meseca. To značajno menja odnos prema lečenju. Kada bi bilo tri nedelje karantina, onda bismo mogli da zamolimo pacijente da se odloži terapija u tom periodu jer oni su u najvećem riziku, to je veliki problem. Ako slučajno u dolasku ili odlasku dobiju virus, oni će jako loše završiti”, objašnjava dr Šarić, onkolog u Opštoj bolnici u Somboru.

Za razliku od bubrežnih bolesnika, za obolele od karcinoma nema organizovanog prevoza, što ih dodatno izlaže riziku.

“Samo u somborsku bolnicu, gde ja radim, dolaze ljudi iz četiri opštine. Snalaze se kao i do sada. Mnogima od njih treba pratnja za dolazak u bolnicu. Najveći problem nam je što ima starijih ljudi koje nema ko da doveze i odveze i mislim da će oni sami odustati od terapije na neko vreme”, objašnjava dr Šarić, dodajući da u takvim slučajevima od ranije postoji problem loše povezanosti zdravstvenog i socijalnog sektora.

“Sve operacije, pregledi, stomatološke intervencije i dijagnostičke procedure, osim u hitnim slučajevima, kao i u slučajevima započetog lečenja, dijagnostike i stomatoloških intervencija za koje postoji stručno medicinsko opravdanje, odlažu se za period od 1. jula 2020. do daljeg, a o tome će biti naknadno obaveštenje”, navodi se u saopštenju.

Koliko je ljudi tokom tri dana iz čitave Srbije došlo u vojne zdravstvene centre u Beogradu, Novom Sadu i Nišu ostaće nepoznato, ali je izvesno da su se nepotrebno izlagali riziku.

Panić kaže da su dosadašnje epidemiološke mere nadležnih organa dobre, naročito imajući u vidu stanje zdravstva, pre svega nedostatak kadrova i novca. Ipak, ocenjuje da bi preciznije instrukcije za primenu tih mera u zdravstvenim ustanovama trebalo brže da stižu kako bi se olakšalo i građanima i zdravstvenim radnicima.

U situaciji kada javni zdravstveni sektor nudi ograničen izbor usluga neki će se okrenuti privatnicima. Veće privatne zdravstvene institucije u Srbiji, poput Medigrupe ili Bel Medica, koje pokrivaju gotovo sve grane medicine, ovih dana rade normalno uz pojačane mere opreza.

Beogradski Bel Medic na svom sajtu navodi da je obezbedio poseban ulaz za pacijente sa respiratornim tegobama, koji mogu da zakažu pregled telefonom i izbegnu čekanje, a navode i da će ih pregledati lekari odeveni i zaštićeni po najstrožim protokolima. U slučaju sumnje na COVID-19 obaveštavaju epidemiologe Gradskog zavoda za javno zdravlje.

Teže do stomatologa

U Medigrupi kažu da su redukovane usluge u skladu sa propisima nadležnih institucija, a da se svi ostali pregledi, intervencije i laboratorijske analize rade u uobičajenom režimu.

“Usled proglašenog vanrednog stanja u našoj zemlji, kao i usled novih mera zabrane kretanja, odnosno izlaska iz kuće za lica starija od 65 godina u gradovima, uveli smo mogućnost kućnih poseta naših lekara. Svi naši lekari će usluge obavljati koristeći kompletnu zaštitnu opremu, a vozilo i medicinska oprema će se pre svake posete dezinfikovati”, kažu za Al Jazeeru iz te zdravstvene grupacije.

Dodaju i da su maksimalno ograničili broj ljudi u prostoriji, kao i da su, u skladu sa preporukama nadležnih institucija, ležećim pacijentima zabranjene posete i ograničena pratnja ostalih pacijenata.

Sa druge strane, neke privatne stomatološke ordinacije prekinule su sa radom od uvođenja posebnih mera, dok su neke ograničile rad samo na hitne intervencije.

Vlada Srbije donela je odluku da hronični bolesnici terapiju mogu da podignu u apotekama i ako im je istekao elektronski recept, a i rok važenja recepata je produžen kako ne bi morali da idu u domove zdravlja, prave gužvu u čekaonicama i rizikuju da se virus proširi. I to je verovatno doprinelo da ove nedelje nisu primećene gužve u beogradskim domovima zdravlja.

Sa druge strane, početkom sedmice bilo je redova u državnim apotekama, gde su ljudi pokušavali da nabave zaštitne maske i sredstva za dezinfekciju, uglavnom bez uspeha. Ipak, i tu je sada uvedeno pravilo da u prostoriji ne bude više od dvoje građana, a u međuvremenu je propisano i da obavezno odstojanje između ljudi bude dva metra, što smanjuje rizik od širenja virusa.

Međutim, ako telefoni za informacije u zdravstvenim ustanovama budu stalno zauzeti, ako se dodatno ne poboljšaju kvalitet i brzina informisanja građana koji nemaju problem sa korona virusom, ali imaju neki drugi zdravstveni problem, pitanje je koliko će se zabrane poštovati uprkos strogim kaznama.

Izvor: Al Jazeera