Kako se kuvajtski šeik Sabah usprotivio vojnom napadu na Katar

Šeik Sabah na sastanku sa zvaničnom katarskom delegacijom, koja mu je predala pisanu poruku katarskog emira, šeika Tamima (Amiri Diwan)

Još u prvim satima nakon što su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein, uz Egipat, obznanili provedbu plana za blokadu Katara i političku i diplomatsku blokadu te zemlje, s ciljem da se ona izolira i oslabi, Kuvajt je, pod vodstvom preminulog emira, šeika Sabaha al-Ahmada al-Jabira al-Sabaha, zauzeo čvrst i odlučan stav protiv ovakvog poteza, zalažući se za nužnost popravljanja međusobnih odnosa među bratskim arapskim i zaljevskim državama.

Unaprijed pripremljena blokada, koja je počela nekoliko dana nakon hakerskog napada na web stranicu državne katarske novinske agencije QNA i objavljivanja izmišljenih izjava koje su pripisane emiru države Katar, šeiku Tamimu bin Hamadu Al Thaniju, te velika medijska i huškačka kampanja, koja je sve to pratila, samo je pojačala odlučnost i postojanost Kuvajta da se nastavi zalagati za pomirenje i postizanje dogovora. Kuvajt je slijedio takav pristup u rješavanju svih sporova između zaljevskih ili arapskih država, pa čak i između stanovnika jedne države.

Zemlje koje su nametnule blokadu Kataru pokušale su u više navrata pridobiti Kuvajt na svoju stranu, kako bi pojačale pritisak na Dohu. Međutim, Kuvajt je ostao nepokolebljiv u stavu o potrebi okupljanja i ponovnog ujedinjenja bratskih zemalja, kako bi se sačuvala cjelovitost Vijeća za zaljevsku saradnju (GCC) i izbjegla opasnosti od raspada koja mu prijeti.

Možda su najbolji dokaz za to riječi emira Kuvajta, šeika Sabaha Al-Ahmada, koji je u govoru održanom prošlog oktobra, izjavio da više nije prihvatljivo i da se ne može izdržati nastavak spora među bratskim zemljama GCC-a, jer to slabi sposobnosti Vijeća i ugrožava njegova ostvarenja. Tokom ceremonije otvaranja četvrtog zasjedanja zakonodavnog tijela Nacionalne skupštine (parlamenta), šeik Sabah je naglasio potrebu da se prevaziđu neslaganja, a interesi arapske nacije stave ispred svega.

Često ponavljani stavovi

Mnogi su kuvajtski dužnosnici, na čelu s premijerom, ministrom vanjskih poslova i njegovim zamjenikom, predsjednikom Nacionalne skupštine te ostalim zastupnicima i ministrima, krenuli stopama kuvajtskog emira u smislu naglašavanja nužnosti prevazilaženja neslaganja među zemljama GCC-a, kako bi se krenulo u pravcu oslanjanja i trajnog poštivanja napora koje Kuvajt ulaže u posredovanju s ciljem okončavanja zaljevske krize.

Ovi kuvajtski dužnosnici su u desecima prilika i izjavama u zemlji i inostranstvu, još od početka izbijanja krize pa sve do danas, naglašavali da će Kuvajt nastaviti posredovanje u rješavanju spora te da neće gubiti nadu uprkos frustraciji koju osjeća nakon što je prošlo više od tri godine od početka blokade Katara.

Pisana korespodencija i sastanci između Kuvajta i Katara nisu prestajali. U januaru je katarski ministar vanjskih poslova, šeik Mohammad bin Abdulrahman Al Thani, prenio usmenu poruku emira države Katar, šeika Tamima, emiru Kuvajta, šeiku Sabahu. Katarski ministar je u objavi na Twitteru pojasnio da se poruka koju je prenio Kuvajtu odnosi na bliske bratske odnose dvije zemlje i pitanja od zajedničkog interesa.

U septembru prošle godine kuvajtski emir je primio pisanu poruku od katarskog emira, koju je prenio lični izaslanik šeika Tamima. Emir države Katar posjetio je Kuvajt u maju 2019. godine i tom prilikom se sastao sa šeikom Sabahom, a zatim ga je posjetio u septembru iste te godine u njegovoj rezidenciji u New Yorku. U posljednje tri godine nastavljene su uzajamne službene posjete između katarskih i kuvajtskih delegacija na različitim nivoima: političkim, ekonomskim, socijalnim, pa čak i sportskim.

Sprečavanje vojne intervencije

Zaljevska kriza prošla je kroz mnoge opasne zaokrete, ali najopasnija stvar u očima analitičara bilo je ono što je emir Kuvajta otkrio o uspjehu svoje zemlje u medijaciji i zaustavljanju vojne intervencije protiv Katara nakon što je izbila zaljevska kriza, objašnjavajući da je mogućnost vojne akcije trenutno isključena.

Na zajedničkoj konferenciji za medije s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Washingtonu u septembru 2017. godine, šeik Sabah je rekao: “Hvala Bogu, važno je da smo zaustavili vojnu intervenciju.”

Govoreći o krizi, kuvajtski emir je tada kazao da je dobio katarski odgovor u kojem se naglašava spremnost za razmatranje 13 zahtjeva koje su postavile četiri zemlje koje su uvele blokadu, dodajući da “svih 13 stavki nisu prihvatljive, a rješenje je u tome da sjednemo jedni s drugima i sagledamo tačke koje štete regiji i interesima naših drugih prijatelja”. “Siguran sam da će se veliki dio toga riješiti. Jedan dio možda ne prihvatimo, no imamo veliku nadu da će im naši prijatelji u Sjedinjenim Američkim Državama pomoći da se stvari vrate u normalu”, dodao je.

Odmah, i to samo nekoliko sati nakon što je emir Kuvajta otkrio namjeru zemalja koje su uvele blokadu da vojno interveniraju u Kataru te objavio da odbacuje neke od uvjeta koje je kvartet nametnuo Dohi, četiri arapske države su u zajedničkoj izjavi potvrdile da “vojna opcija nije i neće biti na stolu”. Kao odraz uznemirenosti zbog stava Kuvajta i izjava emira ove zemlje, četiri zemlje su u istom saopćenju naglasile da dijalogu u vezi s provedbom njihovih 13 zahtjeva ne bi trebali prethoditi nikakvi uvjeti.

Kvartet koji je uveo blokadu Kataru probao je, kao i uvijek, prebaciti krivicu na Katar, u očajničkom pokušaju da insinuira da je Doha ta koja pokušava poremetiti zaljevski dijalog.

Izvor: Al Jazeera