Kako se kuvajtski šeik Sabah usprotivio vojnom napadu na Katar
Još u prvim satima nakon što su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein, uz Egipat, obznanili provedbu plana za blokadu Katara i političku i diplomatsku blokadu te zemlje, s ciljem da se ona izolira i oslabi, Kuvajt je, pod vodstvom preminulog emira, šeika Sabaha al-Ahmada al-Jabira al-Sabaha, zauzeo čvrst i odlučan stav protiv ovakvog poteza, zalažući se za nužnost popravljanja međusobnih odnosa među bratskim arapskim i zaljevskim državama.
Unaprijed pripremljena blokada, koja je počela nekoliko dana nakon hakerskog napada na web stranicu državne katarske novinske agencije QNA i objavljivanja izmišljenih izjava koje su pripisane emiru države Katar, šeiku Tamimu bin Hamadu Al Thaniju, te velika medijska i huškačka kampanja, koja je sve to pratila, samo je pojačala odlučnost i postojanost Kuvajta da se nastavi zalagati za pomirenje i postizanje dogovora. Kuvajt je slijedio takav pristup u rješavanju svih sporova između zaljevskih ili arapskih država, pa čak i između stanovnika jedne države.
Zemlje koje su nametnule blokadu Kataru pokušale su u više navrata pridobiti Kuvajt na svoju stranu, kako bi pojačale pritisak na Dohu. Međutim, Kuvajt je ostao nepokolebljiv u stavu o potrebi okupljanja i ponovnog ujedinjenja bratskih zemalja, kako bi se sačuvala cjelovitost Vijeća za zaljevsku saradnju (GCC) i izbjegla opasnosti od raspada koja mu prijeti.
Možda su najbolji dokaz za to riječi emira Kuvajta, šeika Sabaha Al-Ahmada, koji je u govoru održanom prošlog oktobra, izjavio da više nije prihvatljivo i da se ne može izdržati nastavak spora među bratskim zemljama GCC-a, jer to slabi sposobnosti Vijeća i ugrožava njegova ostvarenja. Tokom ceremonije otvaranja četvrtog zasjedanja zakonodavnog tijela Nacionalne skupštine (parlamenta), šeik Sabah je naglasio potrebu da se prevaziđu neslaganja, a interesi arapske nacije stave ispred svega.
Često ponavljani stavovi
Mnogi su kuvajtski dužnosnici, na čelu s premijerom, ministrom vanjskih poslova i njegovim zamjenikom, predsjednikom Nacionalne skupštine te ostalim zastupnicima i ministrima, krenuli stopama kuvajtskog emira u smislu naglašavanja nužnosti prevazilaženja neslaganja među zemljama GCC-a, kako bi se krenulo u pravcu oslanjanja i trajnog poštivanja napora koje Kuvajt ulaže u posredovanju s ciljem okončavanja zaljevske krize.
Ovi kuvajtski dužnosnici su u desecima prilika i izjavama u zemlji i inostranstvu, još od početka izbijanja krize pa sve do danas, naglašavali da će Kuvajt nastaviti posredovanje u rješavanju spora te da neće gubiti nadu uprkos frustraciji koju osjeća nakon što je prošlo više od tri godine od početka blokade Katara.
Pisana korespodencija i sastanci između Kuvajta i Katara nisu prestajali. U januaru je katarski ministar vanjskih poslova, šeik Mohammad bin Abdulrahman Al Thani, prenio usmenu poruku emira države Katar, šeika Tamima, emiru Kuvajta, šeiku Sabahu. Katarski ministar je u objavi na Twitteru pojasnio da se poruka koju je prenio Kuvajtu odnosi na bliske bratske odnose dvije zemlje i pitanja od zajedničkog interesa.
U septembru prošle godine kuvajtski emir je primio pisanu poruku od katarskog emira, koju je prenio lični izaslanik šeika Tamima. Emir države Katar posjetio je Kuvajt u maju 2019. godine i tom prilikom se sastao sa šeikom Sabahom, a zatim ga je posjetio u septembru iste te godine u njegovoj rezidenciji u New Yorku. U posljednje tri godine nastavljene su uzajamne službene posjete između katarskih i kuvajtskih delegacija na različitim nivoima: političkim, ekonomskim, socijalnim, pa čak i sportskim.
Sprečavanje vojne intervencije
Zaljevska kriza prošla je kroz mnoge opasne zaokrete, ali najopasnija stvar u očima analitičara bilo je ono što je emir Kuvajta otkrio o uspjehu svoje zemlje u medijaciji i zaustavljanju vojne intervencije protiv Katara nakon što je izbila zaljevska kriza, objašnjavajući da je mogućnost vojne akcije trenutno isključena.
Na zajedničkoj konferenciji za medije s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Washingtonu u septembru 2017. godine, šeik Sabah je rekao: “Hvala Bogu, važno je da smo zaustavili vojnu intervenciju.”
Govoreći o krizi, kuvajtski emir je tada kazao da je dobio katarski odgovor u kojem se naglašava spremnost za razmatranje 13 zahtjeva koje su postavile četiri zemlje koje su uvele blokadu, dodajući da “svih 13 stavki nisu prihvatljive, a rješenje je u tome da sjednemo jedni s drugima i sagledamo tačke koje štete regiji i interesima naših drugih prijatelja”. “Siguran sam da će se veliki dio toga riješiti. Jedan dio možda ne prihvatimo, no imamo veliku nadu da će im naši prijatelji u Sjedinjenim Američkim Državama pomoći da se stvari vrate u normalu”, dodao je.
Odmah, i to samo nekoliko sati nakon što je emir Kuvajta otkrio namjeru zemalja koje su uvele blokadu da vojno interveniraju u Kataru te objavio da odbacuje neke od uvjeta koje je kvartet nametnuo Dohi, četiri arapske države su u zajedničkoj izjavi potvrdile da “vojna opcija nije i neće biti na stolu”. Kao odraz uznemirenosti zbog stava Kuvajta i izjava emira ove zemlje, četiri zemlje su u istom saopćenju naglasile da dijalogu u vezi s provedbom njihovih 13 zahtjeva ne bi trebali prethoditi nikakvi uvjeti.
Kvartet koji je uveo blokadu Kataru probao je, kao i uvijek, prebaciti krivicu na Katar, u očajničkom pokušaju da insinuira da je Doha ta koja pokušava poremetiti zaljevski dijalog.
Izvor: Al Jazeera