Oglasi

Kako se Hrvatska našla u 'magarećoj klupi'

Nadolazeća komemoracija u Bleiburgu uznemirila je državne, lokalne i crkvene krugove u Austriji, iz kojih su u Hrvatsku poslane jasne poruke.
Bleiburg, KomemoracijaKatolička crkva u Koruškoj uskratila je dozvolu za održavanje ovogodišnje mise na Lojbaškom polju kod BleiburgaEPA - Arhiva

Hrvatskim vlastima i Crkvi su iz ekvivalentnih austrijskih institucija uoči komemoracije na Bleiburgu 12. svibnja upućena oštra upozorenja što se tiče ikonografije, koreografije, poruka i karaktera te komemoracije, koja će i ove godine biti održana pod budnim okom tamošnjih iznimno uznemirenih vlasti i policije, budući da su brojne prijašnje komemoracije obilježili incidenti s ustaškim i drugim spornim obilježjima, parolama i porukama.

Tako se Hrvatska, smatraju sugovornici Al Jazeere, sama dovela u zapravo paradoksalnu situaciju da doživljava kritike i prozivanja i izvana - pa uključujući i ona iz Srbije u kojima u posljednje vrijeme prednjači srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić, zbog, barem prema kritičarima, tolerantnog odnosa prema tim i sličnim pojavama te spornom, nejasnom ili relativizirajućem odnosu prema hrvatskoj ulozi u Drugom svjetskom ratu - unatoč svojoj antifašističkoj tradiciji te Ustavu u kojem stoji da je moderna Hrvatska nastala na temelju antifašističke borbe.

Pouke, packe i 'magareća kupa'

"Ja bih rekao malo ironično da je to poruka da u Austriji postoji Katolička crkva, a ne nacionalna Crkva, da je to poruka da biti konzervativac ne znači biti filofašist, što se tiče austrijske politike, i to je poruka Hrvatskoj da je hrvatski odnos prema prošlosti 20. stoljeća Hrvatsku izolirao i učinio predmetom, možda je prejako reći ismijavanja, ali stavio ju je u 'magareću klupu' jer takve pouke i takve packe dobivaju sada zemlje poput Poljske i Mađarske", kaže povjesničar Tvrtko Jakovina.

Teršelič: Europa nam se može samo smijati

Komentirajući kritike iz Srbije, Teršelič kaže da bi trebalo završiti revizionistički niz započet 1991. i jasno reći da je Hrvatska, kao što piše i u Ustavu, sljednica ZAVNOH-a i svih koji su sudjelovali u antinacističkoj i antifašističkoj koaliciji te da aktivno preuzme svoje antifašističko naslijeđe.

"No, nažalost, stvarno vidimo samo zbrkane poruke od Vlade i Sabora i zbog toga nam se pogoršavaju odnosi i unutar Hrvatske i sa susjedima, a Europa nam se može samo smijati jer ni sami ne znamo na kojoj smo strani bili u Drugom svjetskom ratu".

Blanuša također ističe da se hrvatska država odriče svoje svijetle antifašističke prošlosti te ne razrješava svoje probleme vezane uz zločine NDH. Srbija u tom smislu, navodi, ima puno 'materijala' i stalno koristi istu retoriku i hipoteku u tom smislu, no ističe da je isto radila i za vrijeme Jugoslavije.

"Recimo, od 80-ih godina kako se liberalizira kulturna politika u bivšoj Jugoslaviji, imate upravo to - pitanje hipoteke i pitanje tko je kome oslobodio zemlju i od koga. Premda su to često bile zapravo manipulacije. Naravno, tu je i priča o 700.000 ubijenih u Jasenovcu, što je opet potpuni nonsens i zapravo brojka koja je tako bila postavljena jednim dijelom nakon Drugog svjetskog rata zbog ratnih reparacija".

Šelo-Šabić smatra da treba staviti 'moratorij' na prepucavanja, iako je očito da to nijedna strana ne želi učiniti jer im ona donose bodove na unutarnjem planu.

A Hrvatska bi, kaže, trebala raščistiti sa svojom apsurdnom situacijom - nema oštre reakcije na pojave u društvu zbog kojih trpi štetu i svojevoljno se odriče svoje antifašističke tradicije, iako je to temelj  na kojem je stvorena hrvatska država i na kojem stoji EU, a desnica u Hrvatskoj ne prolazi dobro na izborima, što također može ukazivati da građani privatno ne dijele takav svjetonazor.

Hrvatski sabor je pokrovitelj komemoracije u Bleiburgu, ali je odbio pokroviteljstvo nad obilježavanjem Dana Europe i Dana pobjede nad fašizmom - taj izostanak truda oko vlastite antifašističke prošlosti, kaže, slabi i međunarodi ugled Hrvatske.

"Hrvatska već duže vrijeme dobiva takav tip poruka - od stranih veleposlanika u Hrvatskoj, sada očito od stranih vlada i to ne uvijek od onih koji imaju pravo upirati prstom".

No, ističe, problem i jest upravo u tome da se Hrvatska toliko 'ogolila' sa svojim odnosom prema prošlosti da su zajednički nastupili najkonzervativniji i liberalni austrijski političari, tu su i poruke iz Srbije i svi kritiziraju Hrvatsku.

"Koja je jedina mogla reći kakav smo imali pokret otpora, kakav je bio odnos prema prošlosti, samo da se vodila drugačija politika, a ne možete očekivati to ako 30 godina vodite politiku na jedan način. Taj put je bio logičan i neki su upozoravali na to, međutim od toga očito nije bilo puno vajde i tu smo gdje smo".

Odricanje od antifašističke tradicije

Tako je sada Hrvatska u poziciji da dobiva 'pljuske' i iz Srbije zbog odnosa prema Drugom svjetskom ratu. U toj situaciji, smatra Jakovina, nema ništa neobično.

"Dogodilo se taman ono što je Hrvatska zapravo priželjkivala - Hrvatska se odricala jedne tradicije, a podnaglašavala ili jako naglašavala jednu drugu i kad vam to netko vrati nakon 25 godina, onda se nemate razloga čuditi zbog toga. Onda imate možda mogućnost pokušati vratiti priču u korito u koje pripada ili ste spremni zbog unutarnjih razloga ili desnice u Hrvatskoj nastaviti ovim putem europske parije, zemlje na koju će odmahivati rukom i lijepiti joj etikete koje možda nije trebala do kraja zavrijediti".

Vesna Teršelič, voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću Documenta, kaže kako je Austrija hrvatskim institucijama i zakonodavnoj vlasti poručila da žalovanje za žrtvama ne smije biti pomiješano sa slavljenjem kolaboracije, odnosno neprihvatljivih režima poput NDH.

"Svjetovne i crkvene institucije bi trebale biti vrlo jasne oko osude NDH i zločina počinjenih nad Židovima, Srbima, Romima i antifašistima - kako Hrvatima, tako i Bošnjacima i drugima - i trebale bi poduzeti cijeli niz obrazovnih aktivnosti i primjerenih aktivnosti na području kulture pamćenja, što svih ovih godina nisu radile. I zato smo ove godine ponovno pratili različite komemoracije - i Židovske općine, Srpsko narodno vijeće i antifašisti ponovno nisu komemorirali u Jasenovcu skupa s Vladom RH", kaže Teršelič.

Teršelič: Ponovno propuštena prilika

Hrvatska će, kaže, ove godine ponovno propustiti priliku da se Dan Europe 9. svibnja iskoristi za proslavu obilježavanja pobjede u Drugom svjetskom ratu, iako je inicijativa išla prema Saboru i Vladi.

"Kao da su Vlada i zakonodavna vlast zaboravile da smo u Drugom svjetskom ratu bili na pobjedničkoj strani. To i prema drugim zemljama i prema EU-u šalje posve krivu poruku".

Nebojša Blanuša s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu smatra da su poruke iz Austrije poslane prije svega hrvatskim katoličkim prelatima.

"Koji već dugi niz godina podržavaju neoustaško ponašanje, divljanje i zazivanje jedne zločinačke tvorevine koja je cijelo vrijeme tolerirana od strane političke klase, ne samo onih s desna, nego isto tako i onih s lijeva, koji zapravo vrlo rijetko istupaju protiv takvih manifestacija - i ne samo manifestacija, cijelog niza različitih incidenata i nasilja", kaže Blanuša.

Politika je, smatra, trebala odavno nastupiti protiv, kako kaže, ponovnog buđenja takvog oblika fašizma u Hrvatskoj, no 90-ih godina to nije bilo oportuno jer su se putem te ideologije ljudi jednim dijelom mobilizirali.

Blanuša: Poruka će se 'odbiti od glava'

"Ona je bila isto tako svojevrsno identifikacijsko sredstvo protiv straha od daleko nadmoćnijeg agresora, međutim ona je 'u hodu' promijenila svoju funkciju, pretvorila se u nešto sasvim drugo, zapravo u jednu implicitniju identifikaciju sa zločinačkim ponašanjem".

Smatra da će se poruka iz Austrije 'odbiti od glava' političara i svećenika te da ništa od toga neće usvojiti.

Jakovina: Nepotrebne kritike i zamagljivanje rasprave

Crkva u Koruškoj dala je do znanja da na liturgijskom slavlju ne smije biti transparenata ni političkih poruka, zabranjeni su govori, odore, šatori, alkohol... Predstavnici više stranaka i organizacija,uključujući vlasti Koruške, kritizirali su održavanje i tražili zabranu komemoracije, čiju organizaciju je preuzela Hrvatska biskupska konferencija, ocjenjujući da se radi o najvećem okupljanju nacista i fašista u Europi. Istaknuli su da se godinama unazad tamo mogu vidjeti fašistički i nacistički simboli, čuti nacistički pozdravi te fašističke parole i pjesme.

Austrijski kancelar Sebastian Kurz rekao je da se radi o crkvenoj manifestaciji pa je nije moguće zabraniti, a na pitanje hoće li biti ispunjen zahtjev koruških vlasti da se Zakon o zabrani veličanja nacizma proširi na ustaške simbole, nije odgovorio - ali je poručio da kršenje zakona neće biti dopušteno.

Političke i crkvene vlasti u Hrvatskoj, smatraju neki analitičari, godinama nisu godinama činile dovoljno da se spriječe incidenti u Bleiburgu. Jakovina kaže da je iz Austrije stigla i poruka što znači univerzalna crkva i koje bi vrijednosti trebali promovirati oni koji trebaju brinuti za opće dobro te da su se incidenti mogli izbjeći da su se Crkva i država ponašale u skladu s učenjem i zakonom.

"To je potpuno nepotrebno izlaganje kritikama koje nam ne mogu koristiti i koje zamagljuju raspravu - mi se 2018. sa Srbijom ponovno prepiremo oko fašizma, dakle više nema rasprave o 90-im godinama".

"A neće to usvojiti ne zbog toga što nisu svjesni što ta ideologija i takvo ponašanje čini, nego zato što im to nije oportuno. To neoustaštvo je postalo jednim dijelom naličje hrvatske politike, a oni koji to glasno izgovaraju, zapravo izgovaraju ono što 'mainstream' političari, prije svega na desnoj sceni, misle, ali se ne usude o tome govoriti. A kada ih se 'pritisne uz zid', onda kažu da su to delikatna pitanja".

Senada Šelo-Šabić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose kaže da su se ovakve reakcije iz Austrije mogle očekivati s obzirom na tamošnja negodovanja proteklih godina zbog ustaškog i drugog neprimjerenog znakovlja.

No, ističe da su se protiv održavanja komemoracije pobunile ne samo 'svjetovne' vlasti, nego i tamošnja Katolička crkva.

"Mi nismo vidjeli niti čuli odgovor hrvatske Katoličke crkve, ali je vrlo zanimljivo da je takva komunikacija izašla iz nekih zatvorenih kanala i da su javno poručili kakvu vrstu događaja očekuju - jasno su rekli što zabranjuju i što mora biti sadržaj, odnosno temelj takvog okupljanja", kaže Šelo-Šabić.

Prelijevanje problema u 'tuđa dvorišta'

Podsjeća da se često isticalo kako velika većina ljudi u Bleiburg dolazi iz čiste namjere komemoriranja žrtvama, dok su se incidenti pripisivali neznatnoj manjini koji su proglašavani provokatorima.

No, Hrvatska nije riješila problem 'provokatora' zato što je, prema njezinom mišljenju, smatrala da ako se i dogodi incident, to se ne događa na teritoriju Hrvatske te će Austrija biti ta koja će provesti svoje zakone.

"Sve to je, neću reći jako poražavajuće ili ponižavajuće za Hrvatsku, ali je potpuno nepotrebno - zaista nešto za što je Hrvatska trebala imati inicijativu, to je ipak komemoracija koja se održava pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, trebala je izbjeći priliku da bude kritizirana na jedan takav način da se organiziraju Facebook grupe ili koalicije za potpise koje traže zabranu komemoracije".

Kaže kako bi trebalo barem omogućiti da se problemi koje Hrvatska u svojoj zemlji očito ne može riješiti, ne prelijevaju u 'tuđa dvorišta'.

"Da ne opterećujemo susjede svojim vlastitim problemima ili svojom vlastitom prošlošću, nego da komemoraciju prebacimo u Hrvatsku i onda to postaje unutarnje političko pitanje, ne više vanjskopolitičko pitanje".

Marginalizacija narativa koji oblikuje budućnost

U cijelom tom 'flertu' s radikalnim desnim opcijama, kaže, nije toliko bitan vanjskopolitički imidž, gubitak kredibiliteta u očima partnera i prijatelja ili odnosi sa Srbijom, koliko gubitak ideje i srži koji oblikuju hrvatsku državu i društvo.

Što ne znači, ističe, da treba isključiti dijalog - drugačije mišljenje, nego mora imati svoje mjesto u javnom prostoru jer je to ideja i duh liberalne demokracije.

"Vaša vlastita 'biografija', narativ kojim oblikujete buduće generacije, kojim osmišljavate svoju egzistenciju je u Hrvatskoj antifašistički i to je nešto što je iz nekog nerazumnog, meni potpuno nejasnog razloga marginalizirano i danas gotovo da se morate ispričati ako se želite ili se predstavljate kao antifašist, kao pobornik ideje slobode ili borbe protiv takvih isključivih ideja kao što je zagovarao nacional-socijalizam ili fašizam", zaključuje Šelo-Šabić.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.