Kako se ‘deradikaliziraju’ povratnici sa stranih ratišta

U Bosni i Hercegovini je prvi put povratnik sa stranog ratišta proglašen “deradikaliziranim”. Nekadašnji borac na ratištima u Siriji i Iraku Munib Ahmetspahić prva je osoba za koju je to utvrđeno od kako je Bosna i Hercegovina počela program deradikalizacije i resocijalizacije prije nekoliko godina.

Vještačenje u slučaju Ahmetspahića uradio je neuropsihijatar Abdulah Kučukalić, međutim, on nije bio u mogućnosti komentirati ovaj slučaj za Al Jazeeru. Ranije je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine rekao da je, na osnovu pregleda, utvrdio da kod Ahmetspahića “nije bilo sklonosti simulaciji, nego da je njegov iskaz autentičan”.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Iz Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine za Al Jazeeru je rečeno da je iz ove zemlje na strana ratišta otišlo između 250 i 300 osoba, a ovo uključje i muškarce i žene.

“U ovisnosti od metodologije i načina obrade podataka, da li se radi o državljanima Bosne i Hercegovine s prebivalištem u Bosne i Hercegovine, državljanima Bosne i Hercegovine s boravištem u drugoj državi, osobam podrijetlom iz Bosne i Hercegovine s državljanstvom drugih država – ovaj broj se kreće od 250 do 300 osoba, i muškaraca, i žena.”

U Bosnu i Hercegovinu, dodaje se, do sada se vratilo ukupno 60 osoba.

“Prema našim evidencijama, 25 osoba je osuđeno pravomoćno na kazne zatvora, koje se uglavnom kreću u rasponu od jedne do tri godine”, navode iz bh. Ministarstva sigurnost.

‘Proces počinje u zatvoru’

Međutim, prema kojim programima se povratnici sa stranih ratišta deradikaliziraju i resocijaliziraju i šta to podrazumijeva? Ovi pojmovi spominju se i u Strategiji Bosne i Hercegovine za prevenciju i borbu protiv terorizma od 2015. do 2020. godine. Iz Ministarstva sigurnosti objašnjavaju da se radi o širokom spektru aktivnosti sigurnosnih, socijalnih, zdravstvenih i obrazovnih institucija na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini. 

“Posebnim projektom, koji finansira nizozemska vlada, osigurana je i stručna pomoć i uključenost eksperata iz civilnog društva, koji, također prema iskazanim potrebama i u ovisnosti od konkretnog slučaja, pružaju odgovarajuću podršku nadležnim institucijama i službama.”

Profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu Jasmin Ahić objašnjava da deradikalizacija počinje u samom zatvoru, ali i nakon odsluženja kazne. Prema njegovom mišljenju, radi se o standardnom programu, koji je zakonski uređen na način da je na dobrovoljnoj bazi, kroz rad s psiholozima, odnosno sociolozima i defektolozima, unutar samog zatvora. Nakon toga, dodaje, postoji dio koji je prepušten u ruke i na slobodnu volju odrasle osobe koja je odslužila kaznu.

“Proces deradikalizacije, prije svega, podrazumijeva da institucionalni mehanizmi unutar samog zatvora, ali i nakon odsluženja kazne van zatvora, dovedu do toga da je osuđenik svjesno odustao od radikalnih ideologija, od religijskih, nacionalnih, secesionističkih, revolucionarnih do kriminalnih”, objašnjava Ahić.

‘Razlike radikalizma i ekstremizma’

Međutim, prema njegovim riječima, u ovom slučaju vrlo je bitno razlikovati “radikalizam od ekstremizma”.

“Radikalno ponašanje nije kažnjivo, niti društveno neprihvatljivo ponašanje. Za razliku od toga, ekstremizam je upravo to, ponašanje uz upotrebu nasilja bilo koje vrste ili prisile, i ono je kažnjivo, odnosno društveno neprihvatljivo. Upravo zbog ove razlike, ali i zajedničkog korijena u ova dva procesa, teško ih je razdvojiti i ukazati da će neko određeno ponašanje – naprimjer, koje je radikalno i drugačije, ali ne krši zakone i društvene norme – prerasti u nasilno, odnosno ekstremizam i terorizam.”

Iz Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine kažu da ne mogu komentiraati slučaj Ahmetspahića, s obzirom da je vještačenje rađeno po nalogu Suda i Tužlaštva Bosne i Hercegovine.

“Ali, kao što smo naveli, proces resocijalizacije ili, kako se u ovom slučaju navodi, deradikalizacije je vrlo složen i dugoročan proces, koji podrazumjeva niz aktivnosti i u koji je uključen veliki broj institucija.”

Sud Bosne i Hercegovine osudio je Ahmetspahića u aprilu prošle godine na tri godine zatvora, nakon što je prihvatio sporazum o priznanju krivice koji je potpisao s Tužilaštvom Bosne i Hercegovine. Tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv njega za krivično djelo terorizma, navodeći da se tereti da je “od 2013. do 2018. godine boravio na području Sirije i Iraka kao pripadnik paravojnih formacija ISIL [Islamska država Irak i Levant], Jabhet al-Nusra, Frint al-Nusra”. Tamo je, dodaje se, “sudjelovao u borbama i terorističkim aktivnostima, prilikom čega je i teško ranjen na području Sirije”.

“Kada je efikasnost progama u pitanju, do sada su nam argumenti za efikasnost bili u činjenicama da oni koji su odslužili kazne nisu ponavljali ta ili slična djela. Sada imamo i prvi institucionalno potvrđen slučaj Ahmetspahića, kojeg je utvrdio neuropsihijatar Abdulah Kučukalić, koji je, na zahtjev Tužilaštva Bosne i Hercegovine, sačinio nalaz i mišljenje i potvrdio deradikalizaciju”, kaže Ahić.

Da su eksperti otišli u Maoču…

Kako je naveo Kučukalić za BIRN, Ahmetspahić je “shvatio da je realnost drugačija od one koja mu je bila prezentirana u Maoči”, gdje je živio. 

“Da su se naši stručnjaci preventivno organizirali, otišli u Maoču, u tu malu zatvorenu sredinu, pa ljudima postepeno pričali, davali određene informacije, konfrontirali se, da su vjerski poglavari bili tu isto pa da kažu: ‘Imate jedan pogled na islam, ali ima i jedan drugi pogled’, ne bi te mlade osobe tako lako otišle za Siriju”, rekao je on.

Upravo jedan takav projekat usmjeren na utvđivanje faktora koji dovode do same radikalizacije građana, sa naučnog aspekta, vodi dekan Nedžad Korajlić i docent Armin Kržalić sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, kaže Ahić.

“Kako onih koji su imali doticaj s radikalizacijom i otišli na strana ratišta, tako i onih koji nisu imali doticaja, ali se nalaze u toj populaciji koja bi eventualno mogla biti radikalizirana, u nekom slučaju vrbovana ili regrutirana za neke ekstremističke aktivnosti. U implementaciji projekta saradnju nam pruža Federalna uprava policije te kantonalne policijske uprave, a rezultate koje dobijemo svesrdno ćemo podijeliti, kako s našim partnerima iz sigurnosnog sistema, tako i s javnošću Bosne i Hercegovine.”

Izvor: Al Jazeera