Kako se boriti protiv islamofobije u Češkoj

Iako Češka nema nikakvih loših iskustava sa muslimanima ili sa izbjeglicama, organiziraju se antiislamski protesti (EPA)

Izbijanjem migrantske krize češko društvo se suočilo sa valom islamofobije od koje su najviše profitirali desno orjentisani političari.

U razgovoru sa dr. Zorom Hesovom upoznat ćemo se s načinima na koje se studenti, akademska zajednica i NVO aktivisti u Češkoj bore protiv islamofobije.

Zora Hesova je docentica na Filozofskom fakultetu Karlovog univerziteta u Pragu. Doktorirala je islamsku filozofiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

O svom prvom iskustvu sa Bosnom, Sarajevom i razlozima zbog čega je odabrala ovaj grad za doktorski studij kroz koji je naučila i bosanski jezik, Hesova kaže da je u Sarajevo došla jer se interesuje za islamsku filozofiju.  

Intelektualna sloboda na Balkanu

„Tražila sam akademski okvir u kojom se njeguje islamska historija i filozofija. U Njemačkoj ima veliki broj lingvista i historičara, ali koji nisu filozofi, a s druge strane ima puno filozofa koji ne znanju arapski. Također, mene zanima tesavufska strana Gazalija, a u zapadnoj akademskoj zajednici njega smatraju više kao teologa. Na kraju sam pronašla Sarajevo i ispunila svoju želju. U Sarajevu ima profesora koji se bave filozofijom i znaju islamsku tradiciju. Pored toga, ovdje se akademici bave filozofijom iz perspektive islama, a imaju i evropski način razmišljanja. Iznad svega osjećam da nešto iz duha Gazalija, kojeg sam htjela shvatiti, ovdje još živi. Stoga sam zahvalna na tome što sam se upoznala sa Bosnom“, kaže dr. Hesova.

O tezi da muslimani Balkana, posebno Bošnjaci, mogu uspješnije predstaviti islam Evropi u odnosu na Arape i Turke Hesova vjeruje da mogu i da to već čine, i to iz brojnih razloga.

„Bosna pripada i Evropi i islamskom svijetu, što znači da ima muslimanske elite koje se prirodno osjećaju kao dio Evrope, školovale se se u školama evropskog tipa, dijele zapadnu modernu misao, čak i socijalističku prošlost sa drugim državama Evrope. Također smatram važnim da u Bosni ima duga tradicija prijevoda islamskih, ali i orijentalnih te tradicionalnih evropskih djela od književnosti, preko umjetnosti, do filozofije i društvenih nauka. To je ogromno kulturno bogatstvo.

Ovaj odnos društvenih procesa zovem ‘periferijom centra’ jer Balkan većinu svoje historije nije bio u centru zbivanja, zadržao je i određenu slobodu. Danas, u periodu miješanja kultura, poluperiferije su posebno produktivne. Balkan i Magreb su najbolji primjer jer su izbjegli kulturne sukobe koje je imalo i dalje ima u centru islamskog svijeta. Stoga su ove periferije zadržale intelektualnu slobodu i kreativnost koje su danas potrebne da bi jedna i druga strana pronašla zajedničku riječ. U Evropi ima sve više i više muslimana koji odrastaju i studiraju u EU, ali mnogima još uvijek treba veći osjećaj prihvaćanja od strane evropskih društava, kako bi se osjetili ravnopravnim dijelom Evrope. Ovog pitanja u Bosni nema“, zaključuje Hesova.

Da li je strah od migranata u Češkoj opravdan?

Dr. Hesova smatra da se preko islamofobije „politički poduzetnici“ na „legalan“ način bogate iz demokratskog sistema i dodaje da njima lični interes na prvom mjestu. Da ima neka druga tema preko koje mogu osigurati izborno tijelo oni bi se usmjerili na to jer u suštini nemaju izgrađen politički program.

„Strah od islama i migranata, koji je na neko vrijeme zavladao javim prostorom, iznenadio je, prije svega, mnogo Čeha. Češka nema nikakvih loših iskustava sa muslimanima ili sa izbjeglicama. Ima mnogo arapskih ljekara i inženjera koji su se ostali nakon studija u 70-im. Čak i dugogodišnji gradonačelnik bogatog grada Mlada Boleslav, gdje se proizvodi Škoda, bio je Raduan Nwelati, porijeklom Sirijac. U 90-tim su hiljade bosanskih izbjeglica živjele u Češkoj bez problema.   U međuvremenu se desio rat u Siriji, atentati u Parizu i Londonu, i spektakularno rušenje granica valom migracija.   

Ustvari sve to se događa u krakom periodu i to možda kao prvi dodir Srednje Evrope sa svijetom u krizi. Prije toga smo živjeli mirno i dosadno iza „željezne zavjese.“ Starija generacija i ljudi iz manjih gradova su naviknuti na čvrsti red, nisu puno putovali i ne znaju kako da se postave u tim krizama. Oni prihvaćaju najjednostavnija obrazloženja tih kriza. Nije lahko razlikovati propagandu i razumnu priču u periodu u kojem mediji i političari traže senzacionalizam.

Islam nije nikad bio dovoljno istražena tema, iako je češka orijentalistika prije bila na svjetskom nivou. Danas imamo jako malo dobrih knjiga o islamu na češkom jeziku. Godinama radim kao mentor diplomskih i magistarskih radova i primjećujem kakvu primitivnu literaturu studenti koriste. Tu rupu su jako brzo popunili islamofobni mediji i neseriozne komercijalne publikacije, koje nažalost imaju puno utjecaja. Češka akademska zajednica je reagirala i reagira na ovaj snažan nedostatak, ali put do željenog nivoa kulture dijaloga će još potrajati,“ smatra Hesova.

U svom radu sa studentima na rušenju stereotipa i predrasuda o islamu, muslimanima i migrantima kaže da su joj najveći izazovi manjak kvalitetne literature na češkom jeziku i strah kojeg proizvode pojedini mediji i političari.

Projekti za pomoć izbjeglicama

„Već četiri godine predajem na Karlovom univerzitetu o islamskom svijetu i zadnje dvije godine kao docent o islamu, o religiji u javnosti i o muslimanima u Evropi. Za studente je dovoljno da dođu do neke dobre, kritičke literature, da čuju neki drugi pogled i oni počinju razmišljati svojom glavom. Studenti nisu problem. Čak su studenti našeg fakulteta pokrenuli puno projekata na pomoć izbjeglicama.

U akademskom okviru smo zadnjih godina objavili nekoliko knjiga o češkim debatama o islamu i o islamofobiji. Kolega Ostransky je izdao i kritiku medijske slike islama – Enciklopediju predrasuda.

Nevladin sektor je jako aktivan i već je umnogome promijenio stanje u javnosti. Projekt ‘Hate Free Culture’ uz podršku Vladine sgencije za socijalnu integraciju aktivno ruši predrasude i stereotipe, organizira otvorene doručke u saradnji sa islamskim udruženjima na kojima učestvuju Česi, muslimani, stranci, Jevreji, umjetnici… Za Hate Free Culture trenutno pišem serijal o muslimanima u Evropi da bih pokazala da su već dugo tu i integrisani. Druge organizacije, kao Multikulturni centar, Centar za podršku strancima, People in Need, koji su pomagali u Bosni 90-tih, organiziraju debate, projekte, izdaju publikacije. Moja organizacija AMO.cz organizira debate i izdaje publikacije npr. o islamofobiji i o migraciji, kroz koje posebno ciljamo one koji imaju utjecaj u društvu. Lično učestvujem u projekcijama filma o ratu u Siriji u školama i spremam materijale za učitelja,“ kaže Hesova.

„Kulturno slabiji“ Evropljani koji ne osjećaju svoju kulturu i identitet u dovoljnoj mjeri su podložni islamofobiji i medijskoj manipulaciji jer se osjećaju ugroženim od imigranata čija je privrženost identitetu višestruko jača od njihove iako sva njihova imovina može stati u jedan ruksak, poručuje na kraju razgovora dr. Hesova.

Izvor: Al Jazeera