Oglasi

Kako rasteretiti privredu: Za svako rješenje imamo stotinu problema!

Osim deklarativnog zalaganja i saglasnosti da treba uraditi nešto, do rasterećenja privrede nije došlo.
Osim rasta poreznih obaveza, treba reći da zbog rigidnih procedura obrtnici imaju dosta problema u poslovanjuArhiva

Rasterećenje poslovanja... Koliko smo puta čuli te dvije riječi posljednjih godina od poslodavaca, radnika, sindikata, struke, ali i entitetskih vlada? Svi se slažu da je neophodno rasteretiti poslovanje smanjivanjem doprinosa i poreza kako bi zbog nižih troškova privreda bila konkurentnija i na domaćem i na stranom tržištu. Smanjivanjem doprinosa i poreza ne samo da bi radnici bili jeftiniji za poslodavce, a time i troškovi, nego bi i radnici, pogotovo oni u "realnom sektoru", dobili povišicu plaća, koje bi trošili, a time bi se stimulirala ekonomska aktivnost.

Međutim, osim deklarativnog zalaganja i saglasnosti da treba uraditi nešto, do rasterećenja privrede nije došlo. Ipak, nekako stihijski, svake godine povećavaju se porezna opterećenja za obrtnike u Federaciji BiH.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Za obrtnike su porezne obaveze drugačije definirane. Pravilnik o načinu obračunavanja i uplate doprinosa FBiH kaže da se za slobodna zanimanja, samostalne djelatnosti obrta i srodne djelatnosti i samostalnu djelatnost u poljoprivredi i šumarstvu i preduzetnika koji obavlja djelatnost trgovca pojedinca osnovica za obračun doprinosa računa na osnovu prosječne bruto plaće u FBiH i propisanog koeficijenta. Iako je koeficijent fiksan, prosječna bruto plaća nije. Ona svake godine raste. Tako, npr., ako dođe do rasta plaća doktora, nastavnika, profesora, državnih službenika, generalno javnog sektora, doći će do rasta prosječne plaće u FBiH. S rastom prosječne plaće raste osnovica za obračun doprinosa obrtnika. Zbog rasta osnovice rastu i porezne obaveze. Na kraju, obrtnici kroz više plaćene doprinose plaćaju plaće u zdravstvu ili penzije penzionera. Koliko god paradoksalno zvučalo, teret povišenja plaća u javnom sektoru prenosi se dijelom na "realni sektor" i teret obrtnika, koji moraju platiti veće porezne obaveze, a da to nema veze s rastom njihovih prihoda ili povećanja obima poslovanja.

Rast poreznih obaveza

Prema zvaničnim podacima, prosječna bruto plaća u FBiH za period od 2009. do 2019. porasla je s 1.131 KM na 1.355 KM ili za 19,8 posto. Zaključno s 2018. godinom, u FBiH je poslovalo 51.337 obrtnika, koji su činili 11,2 posto svih zaposlenih. Da bi se tačno vidjelo koliko su samo dodatno obrtnici u FBiH opterećeni zbog takve formulacije u zakonu, potrebno je uzeti za primjer jedan obrt koji spada u kategoriju "samostalne djelatnosti obrta i srodne djelatnosti". Jedan takav obrtnik u 2019. plaćao je mjesečno 618,77 KM doprinosa u odnosu na 578,51 KM za 2016. Razlika je 40,26 KM mjesečno. Hipotetički, kad bi svi obrtnici imali taj iznos doprinosa, to bi značilo da su obrtnici u FBiH 2019. platili 24,8 miliona KM više u odnosu na 2016. samo zbog rasta prosječne bruto plaće. Naravno, za tačan iznos bilo bi potrebno utvrditi koliko je obrtnika radilo u pojedinoj kategoriji, jer postoje različiti obračuni spram djelatnosti, ali činjenica je da svi moraju plaćati veće porezne obaveze svake godine.

Osim rasta poreznih obaveza, treba reći da zbog rigidnih procedura obrtnici imaju dosta problema u poslovanju, što država dosad nije pokušavala rješavati.

Iz razloga što se obrtom bavi znatan dio radne snage u FBiH potrebno je donijeti niz propisa kako bi se olakšalo poslovanje i na domaćem i na stranom tržištu. Analizom registracije obrta ustanovljeno je da je potrebno omogućiti da se obrtnicima kroz poslovanje zakonski omogući priznavanje određenih troškova poslovanja, poput:

  • topli obrok vlasnika obrta
  • plaća vlasnika obrta
  • troškovi edukacije obrtnika
  • dnevnice
  • registracija vozila za potrebe obrta
  • oglašavanje ograničeno na tri posto ukupnih prihoda, dok kod pravnih osoba ne postoji ograničenje.

Ti troškovi činjenično postoje, međutim, zakonski nisu priznati u poslovanju obrtnika, te je to, također, diskriminirajuća stavka u odnosu na preduzeća.

S druge strane, sve veći broj obrtnika bavi se proizvodnjom određenih proizvoda, poput rukotvorina, gdje postoji interes i za plasman izvan Bosne i Hercegovine. Osim s izvozom, obrtnici se susreću s potrebom uvoza određene opreme ili repromaterijala iz inozemstva. Digitalizacija i dostupnost informacijskih tehnologija omogućili su da danas bez ikakvih teškoća možete naručiti bilo šta iz nekog dijela svijeta, ali isto tako prodati svoj proizvod ili uslugu.

Poslovanje na internetu

Ipak, ako ste obrtnik, vama je, kao pravnom licu, zabranjeno raditi i prodaju proizvoda u inozemstvo, prije svega posredstvom interneta, ali isto tako i nabavljati neophodni materijal ili opremu. Da biste to "legalno" radili, potrebno je da angažirate špeditersku ili neku drugu posredničku firmu da za vas uradi tu uslugu, što može biti daleko skuplje nego što je sama prodajna ili nabavna cijena proizvoda ili usluge.

Kako bi se olakšalo poslovanje obrtnika, progresivni dio struke smatra da im se trebaju propisati fiksni, paušalni doprinosi za zdravstvo i penzijsko, uz mogućnost, kao i dosad, da se plaćaju dodatni iznos za penzijsko ako to vlasnik obrta želi, ali da doprinosi budu u službi razvoja poslovanja, a ne obratno. Također, kako bi se olakšao rad obrtnika, potrebno je omogućiti da legalno mogu poslovati u dijelu koji se odnosi na inozemni plasman proizvoda ako je riječ o internetskoj prodaji, ali i da legalno, posredstvom vlastitog računa, mogu nabaviti i neophodni materijal ili opremu. Iako su neke mjere preduzete kroz novo zakonsko rješenje, ono još nije usvojeno zbog nepostojanja političke saglasnosti.

Rješenja postoje, potrebno je samo pitati obrtnike šta im je problem i šta je rješenje. Međutim, umjesto da za svaki problem imamo stotinu rješenja kod nas u državi za svako rješenje imamo stotinu problema. A obaveze svakog dana samo rastu.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.