Oglasi

Kako protiv skandaloznih plata i bezobzirne potrošnje

Premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković ističe da je reforma zdravstva neophodna i da od proljeća kreću radovi na vodovodnoj mreži.
Konaković odlučio napraviti prvorazredan društvenopolitički presedanKonaković je odlučio napraviti prvorazredni društveno-politički presedanAl Jazeera

Razgovarao: Ibrahim Sofić

Ako je suditi prema najavama premijera bosanskohercegovačkog Kantona Sarajevo Elmedina Konakovića, u narednim mjesecima, a naročito dolaskom proljeća, Sarajevo očekuju brojni radovi i izmjene, bilo da je riječ o infrastrukturi, javnim preduzećima ili, ono što najviše pažnje privlači u posljednje vrijeme - zdravstvu.

U razgovoru za Al Jazeeru Konaković ističe kako je reforma zdravstva neophodna kako bi se riješili nagomilani problemi u ovom dijelu života Sarajeva, da će se uskoro raditi na problemu vodosnabdijevanja te da bi uskoro plin u glavnom bh. gradu mogao pojeftiniti.

  • Početkom sedmice održan je sastanak na kojem se govorilo o navodima o pripajanju Opće bolnice 'Primarijus doktor Abdulah Nakaš' Univerzitetskom kliničkom centru Sarajevo, nakon kojeg je rečeno da se 'priča vraća u institucije' te da se sva priča o spajanju bolnica 'odlaže'. Koji su naredni koraci kada je riječ o sarajevskim bolnicama?

- Ne možemo reći da se odlaže, jer ona nije ni počela, kako se to u medijima interpretiralo. Za termin "vraća se u institucije“" kažem da to nije tačno, jer nikada nije bila ni van institucija. Ova priča je medijski interesantna ljudima zbog činjenice da se radi o prezimenu Izetbegović i, naravno, zbog interesa javnosti za jedan od simbola grada koji se zove Opća bolnica "Abdulah Nakaš". To su stvari koje ja razumijem. Naravno, jasno mi je što ljudi imaju veliki interes, ali nije mi to teško ponavljati, ne može se pripajati Opća bolnica Kliničkom centru iz više razloga. Osnovni su u činjenici da je Klinički centar vlasništvo šest osnivača (pet kantona i entitet Federacija Bosna i Hercegovina), da je zakonski nemoguće pripojiti jednu drugoj. Zašto je u ovom slučaju bilo toliko interesa za ljude koji su prelazili, koji su, ustvari, htjeli da pređu iz Opće bolnice u Klinički centar, a nije bilo tog interesa kad su ti isti ljudi prešli iz Kliničkog centra s gospođom [Sebijom] Izetbegović u Opću bolnicu, to je pitanje medijskog karaktera.

Gradski saobraćaj i zagađenje

  • Krajem godine je Sarajevo prekrila gusta magla, a mnogi su kritizirali GRAS i Toplane kao najveće zagađivače. Popravlja li se tu situacija?

Mi smo u GRAS-u zanavljali taj vozni park, koliko smo bili u mogućnosti, dobili smo jednu donaciju turskog gradskog prijevoza, očekujemo drugu. Jedan dio starih vozila smo rashodovali, nabavljamo druge s boljim motorima, i tu se vodi borba za bolji gradski prijevoz, jer je to prioritet u sferi gradskog saobraćaja. Prije godinu i više smo imali ogroman broj nepokrivenih linija GRASA, sada je to drastično popravljeno.
Ono što radimo po pitanju zagađenja - najbolja mjera je pojeftinjenje plina i povratak ljudi na korištenje ovog energenta, koji su, zbog visoke cijene, opravdano, 'pobjegli' od usluga Sarajevo Gasa, Toplana. Drugo, kod izdavanja dozvola u novogradnji propisujemo ozbiljnije, kvalitetnije standard, u kojima se više ne koriste kotlovnice koje nedozvoljena goriva.
Situacija koja je bila u Sarajevu je bila veoma loša i mi smo posezali za mjerama zabrane saobraćaja za vozila koja nemaju Euro3 motore, i na to smo spremni uvijek ako bude potrebe. Činjenica je da je Sarajevo uvijek imalo problema sa zagađenjem, naša je obaveza da to, kao ozbiljan problem, stalno razmatramo.
Moramo biti obazrivi kada neutemeljeno i bez argumenata panično izjavljujemo kako je Sarajevo grad koji je katastrofalno zagađen, da se u njemu teško živi i da se ne može disati. Dešava se, kao za Novu godinu, da veliki broj turista odgodi posjetu Sarajevu zbog činjenice da je panično jedan direktor javne ustanove iz zdravstva obavijestio sve nas da smo u smrtnoj opasnosti ako izađemo napolje. To su stvari zašto ljudi moraju biti svjesni i posljedica zašto Vlada ne trči da reagira na svaku insinuaciju.

Ništa se ne odlaže, ništa se ne zaustavlja. Mi smo započeli reformu zdravstva i ona će značiti integraciju nekih zdravstvenih ustanova. Mi imamo viška medicinskih radnika, nekih 14 javnih ustanova koje su skupe, preglomazne. Nikada nismo rekli da će to biti fuzija ove dvije bolnice. Bilo je zagovornika te ideje, ona imaju svoju opravdanost, neki drugi svoju, ali Vlada se ne opredjeljuje. Ovo je ozbiljan organ i samo kada nam ekonomske analize pokažu da bi to doprinijelo zdravstvu Kantona Sarajevo, tada možemo pričati o spajanjima i tad, ustvari, priča počinje. Ona je, za sada, započeta samo u medijima i više u reakcijama političkih stranaka i pojedinaca.

  • Da li je ovo bila i priča da se skrene pažnja sa drugih pravih problema ovih bolnica poput dugova, spornih kapaciteta, listi čekanja...?

- Sigurno da ima i onih koji žele skrenuti fokus, naš i javnosti, sa činjenice da Klinički centar ima oko 110 miliona konvertabilnih maraka [više od 55 miliona eura] duga. Da vlasnički odnosi nisu riješeni, da ga uglavnom finansira Sarajevo, kroz Zavod zdravstvenog osiguranja, parama od naših osiguranika, a da pritom Sarajevo ima samo dva čovjeka od 11 u Upravnom odboru Kliničkog centra. Ne znamo i do sada nismo znali načine na koji se biraju ljudi i mi, kao Vlada, ne dozvoljavamo više da se na taj način funkcionira.

Sada imamo situaciju da ponovo moramo gasiti neke požare, silom prilika, i uradit ćemo sve da Klinički centar opstane, da bude funkcionalniji nego što je bio. To je mali dio priče o problemima zdravstva. Oni su mnogo širi i iskazani su od prve sjednice Skupštine, na kojoj sam otvorio "sukob" sa Zavodom zdravstvenog osiguranja, ukazao na mnoge nepravilnosti, nelogičnosti. Neke od njih smo do sada popravili, ali nas prave i suštinske tek očekuju u ovoj, 2016. godini i vjerovatno će u tim procesima i dalje biti onih nezadovoljnih, koji nisu sretni zbog činjenice da radimo sve da stanje bude bolje, da se te njihove velike plate i velika nezaslužena prava oduzmu, vjerovatno će uvijek biti oponenata.

Uvijek će to biti transparentno, isključivo kod institucija i uvijek će biti slušajući struku. Ranije navedeni sastanak je bio odličan, moram reći da predstavnik federalne [ljekarske] komore baš i ne razumije probleme, kao što ih razumiju naši kantonalni predstavnici komora i ljekari, i mislim da smo mi tu pokazali da skoro pa potpuno identično gledamo na reforme koje bi trebale biti u ovoj tekućoj godini.

  • U ranijim istupima ste spominjali sporni rad u javnoj i privatnoj praksi, neracionalno raspoređenim platama i primanjima. Da li će se Vlada Kantona moći izboriti s time?

- To nam najteže ide u zdravstvu. Na stolu mi je Zakon o platama i naknadama članova organa upravljanja i drugih organa kantonalnih javnih preduzeća, u kojem su u prvom zakonu izostavljene javne ustanove, fondovi i zavodi. Za narednu sjednicu pripremamo taj zakon koji uvodi u red taj dio plata.

Zaista su podaci skandalozni? Ima stvari koje pokazuju da ima ljekara koji kroz plate, da ne govorim o primanjima koja su dodatni termin u kojem je veliki broj onih koji su bliski nekoj političkoj strukturi koja je u tom trenutku na vlasti, imaju između 6.000 i 10.000 KM [3.000 do 5.000 eura], nekad čak i više od toga. Istovremeno, imate srednji medicinski kadar, medicinske sestre, tehničare, ljekare, koji su politički neopredijeljeni, ili čiji rad uopšte nije valoriziran, njihove plate su simbolične. Takva nam je situacija i u akademskoj situaciji, i u još nekim segmentima.

Prvo smo u Zavodu zdravstvenog osiguranja preuzeli kormilo i sada ćemo imati uštede samo po osnovu komisija blizu 500.000 KM [25.000 eura] na godišnjem nivou, neopravdanog trošenja do sada, i pravimo plan pružanja usluga zdravstvene zaštite. On je polazni dokument, na osnovu kojeg se onda angažiraju sve naše ustanove i tu se potpuno uvodi red. Tu ćemo vidjeti koliko ima potrebe da neke javne ustanove budu finansirane. Pravimo registar kadrova, ljudi i prostora, to je nešto što do sada ne postoji i nenormalno je da ne postoji. Nakon tih stvari ćemo s puno više argumenata govoriti o opravdanosti, integraciji, visini plata...

Jedna anomalija u zdravstvu je činjenica da Federacija i kantoni nemaju riješen status ljekara u privatnoj praksi i javnoj praksi. U [bh. entitetu] Republici Srpskoj je to riješeno mnogo kvalitetnije i mislim da će to sigurno biti jedna od mjera u kojoj se apsolutno poštuje privatni sektor. Ljudi imaju prava tamo raditi, ali sam zagovornik da se zaustavi praksa dijagnostike u javnom, a liječenja u privatnom sektoru i naplaćivanja tih usluga pacijentima. To imamo u Sarajevu i s time se mi borimo.

  • U protekle dvije godine u Kantonu Sarajevo je na snazi moratorij na zapošljavanje, koji je ove godine produžen. U tom periodu smanjen je broj uposlenih za 700. Koji su još pozitivni aspekti tog poteza i kolike su uštede?

- Mi smo taj ušteđeni novac ponovo investirali u neka druga zapošljavanja u tužilaštvu, sudovima, ministarstvu unutrašnjih poslova, inspekciji, dakle u dio sistema koji je bitan. Moratorij je dao ozbiljne rezultate, probudio je svijest naših direktora javnih komunalnih preduzeća, ustanova, zavoda, fondova, da ne može, kao što je do sada bilo, da se neselektivno upošljava i po potrebi kako to procijene neki ljudi, nego da sa tim mora biti upoznata Vlada.

Ta disciplina se osjeti, značajno se popravila i zadovoljni smo. Sedamsto ljudi je manje, ekonomski izraženo, imali smo i te otpremnine u 2015. godini, ali već u ovoj godini i ekonomski će se osjetiti razlika. Mislim da je to jedan od modela koji je dao rezultate i produžili smo ga do 31. decembra ove godine. Naložili smo i da ljudi za penziju moraju ići u penziju u svim segmentima javne uprave.

  • Nedavni slučaj vršnjačkog nasilja u jednoj privatnoj školi potakao je komentare da svako ko želi može imati školu ili raditi s djecom. Da li je lako dobiti dozvolu i da li vršite kontrole uposlenih u obrazovnom sistemu?

- Dozvole se provjeravaju. Tu se jednim dijelom ne slažem s ocjenama nekih ljudi koji su govorili da školu može otvoriti bilo ko. Prolaze se procedure, veoma ozbiljno propisane, sve je vrlo transparentno i javno. Takve škole moraju zadovoljiti visoke kriterije i oni u startu to urade. Kod upošljavanja kadrova koji obavljaju proces nastave također postoje propisane procedure.

Mi smo dobili inspekcijski nalaz o ovoj školi za koju se sada priča i pokazalo se da su svi uposlenici angažirani u skladu s propisima, da svi imaju odgovarajuća zvanja, diplome i da sa tog aspekta nema problema. Kako oni obnašaju svoj proces nastave, i to je pitanje za nas i mi se bavimo unapređenjem kvaliteta procesa nastave.

Priča o žičari je na Gradu

  • Da li se Kanton uključio u priču o gradskoj žičari, bilo je govora o povlačenju finansijske i materijalne donacije?

Mi smo učinili sve da do toga ne dođe. Kanton je reagiro onoliko brzo koliko je moguće, jedna komplicirana procedura prenosa prava sa GRAS-a na Gradsku upravu, prenijeli smo prava korištenja polaznih stanica, uradili smo sve što je bilo do Kantona Sarajevo kako taj projekat ne bi stao i mislim da smo u tome uspjeli.
Donator je insistirao da projekat vodi Gradska uprava, mi smo s tim saglasni i dali smo što je moguće da se ta stvar riješi i oni sad trenutno imaju lopticu u svom terenu. Imaju donaciju od stranog investitora i donatora, imaju sad novac od raspodjele javnih prihoda. Između šest i osam miliona KM (tri do četiri miliona eura) je od Kantona Sarajevo direktno uzeto i dali su sa federalnog nivoa Gradu Sarajevu, s čime se mi slažemo.
Mislimo da je time riješen gorući problem finansiranja Grada, tako da Grad sa svojim sredstvima i s donacijom ima mogućnost sada ozbiljno krenuti u realizaciju ovog projekta. Ako se bilo šta očekuje od Kantona, mi smo tu i dalje prisutni, ali je ovo priča koju isključivo vodi Gradska uprava i nadam se da će profunkcionirati što prije.

Mislim da tu ima slabosti, koja govori o malom broju psihologa koji su angažirani u školama. Na četiri škole jedan psiholog - očito nije dovoljno u vremenu u kojem mi živimo. Imamo i druge probleme u kojima i djeca eventualno kojoj se to dešava i koja znaju da se to dešava nemaju hrabrosti da prijavljuju takve slučajeve. Samo jedan slučaj vršnjačkog nasilja je bio prijavljen prošle godine i sada radimo niz aktivnosti kako bi te dvije stvari rješavali, u saradnji s Udruženjem psihologa, s fakultetom, s akademskom zajednicom.

Naše ministarstvo je već predložilo niz mjera u kojima se predviđa i zapošljavanje psihologa i bolja komunikacija s diplomiranim psiholozima, koji u okviru procesa nastave na masterima mogu doprinijeti da se riješi problem i niz drugih aktivnosti. Mislim da smo tu slabost - nažalost, nakon jednog tragičnog događaja - uočili kao društvo i na njoj radimo.

  • Kantonalno tužiteljstvo vodi istragu protiv kompanije Gold Mignon, koja je bila dobavljač hrane u Javnoj ustanovi Djeca Sarajeva. Ta kompanija i dalje učestvuje u tenderima. Da li Vlada Kantona prati stanje s ovim slučajem?

- Od Kantona Sarajevo se često očekuje da rješavamo probleme cijele države i cijelog sistema, najčešće se očekuje da rješavamo probleme iz nadležnosti Tužilaštva, a to je organ u čiji se rad mi apsolutno ne smijemo miješati. Pokazali smo šta mislimo o Tužilaštvu izdvajanjem novca za 23 novouposlena, rješavanjem njihovih egzistencijalnih problema, sve što možemo radimo da Tužilaštvo radi što bolje.

Ono što se dešava van kantona ne možemo, naravno, kontrolirati i svjesni smo činjenice da nismo bili u prilici sami zabraniti rad ovoj firmi koja je registrirana. Ono što smo mi zamjerali je odgovornost naših ljudi u Javnoj ustanovi, u kojoj smatram da su uslovi tendera bili niski. Nismo postavili standarde koji bi trebali biti postavljeni kada je riječ o djeci i zaštiti njihovog zdravlja. Mi smo tu uradili maksimum aktivnosti, još neke radimo da se to promijeni i popravi.

Naše Javno komunalno preduzeće Tržnice, dobrim poslovanjem, obezbijedilo je novac da se renovira kuhinja Javne ustanove Djeca Sarajeva i oni su u procesu realizacije tog projekta, što pokazuje brigu. Žao nam je zaista što ne možemo utjecati na činjenicu da nismo nadležni da zabranimo rad ovoj kompaniji, nismo nadležni da joj zabranimo prijavljivanje na tendere - kontroliramo i pokušavamo te standarde postaviti visoko, da se ne može bilo ko prijavljivati.

  • Ranije ste govorili kako je ključno pitanje Vaše Vlade pitanje vodosnabdijevanja Sarajeva. Proteklog ljeta građani su se žalili na stalne redukcije. Očekuju li se radovi na proljeće?

- Vodosnabdjevanje je problem broj jedan Kantona Sarajevo, bez obzira na sve ostale probleme. Danas su, u vremenu u kojem živimo, redukcije u ljetnom periodu po dana nenormalne za Kanton Sarajevo. Izdvojili smo oko sedam miliona KM [3,5 miliona eura] na budžetu, a dobili smo od Evropske banke za obnovu i razvoj da je u završnoj fazi odluka da se odobri kredit za rekonstrukciju vodovodne mreže i krećemo sa dijagnostikom, koja će biti na evropskom nivou. Krenut ćemo odmah na proljeće u otklanjanje onih najvećih i najkritičnijih problema kako bi se taj problem riješio.

Na sumnjiva mjesta smo postavili data lodgere, koji do promila tačno mjere potrošnju i senzacionalni su podaci. Naprimjer, četiri praonice koje smo pratili u prošlom mjesecu - manipulacija je preko 1.500 posto. Dakle, plaćaju 40 KM [20 eura], a trebali bi plaćati račune od preko 1.500 KM [750 eura]. Na samo 40 takvih korisnika mi ćemo imati povećanje u godini na 120.000 KM [60.000 eura], a zamislite koliko takvih u Kantonu još ima.

Bitka za vodu je počela i u prvoj fazi smo sa dosta ozbiljnosti počeli rješavati stvari koje su manji problem. Dolazimo do ključnog, a to je rekonstrukcija vodovodne mreže, i građani mogu ovog proljeća i ljeta očekivati ozbiljne radove na mreži. Imamo još neke zahtjeve iz Vodovoda za sredstva kako bi obezbijedili dodatne količine vode. Riječ je o nekim izvorištima koja već postoje, riječ je o jednom dijelu vodovoda iz RS-a, koji također planiramo inkorporirati u naš sistem.

  • Prije nekoliko mjeseci razgovarali ste sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem o formiranju i radu gradskog holdinga. Koliko bi sarajevski racionalizirao troškove i da li bi se isplatio?

- Mislim da bi, ali ni tu ne žurimo i čekamo elaborat, koji treba izraditi Ministarstvo komunalne privrede u prvom kvartalu ove godine o prednostima objedinjavanja preduzeća u jedan ozbiljan holding. U Sarajevu ima nekoliko profitabilnih firmi koje su u vlasništvu Kantona, kao što su Tržnice Rad, Pokop... Sa druge strane, najveći problem su nam gubitaši, kao što su GRAS i Toplane, koje imaju 100 miliona KM [50 miliona eura] duga - i jedan, i drugi.

Stabilizirali smo jedan problem, a to je isporuka plina i korekcijom cijena smo došli već u situaciju da svaki dan očekujemo da federalna Vlada donese odluku o smanjenju u BH Gasu, koju bi odmah primijenili za građane Kantona. I Sarajevo Gas i Toplane bi pojeftinili svoje usluge, zato što smo korekcijom u Toplanama obezbijedili stabilno plaćanje duga i tekućih troškova BH Gasu, a oni ruskom dobavljaču. Taj dio kockica se polako slaže.

Da li će biti problem da u jedno preduzeće stavimo i GRAS i profitabilni Rad, to je stvar procjene i ekonomske analize, koju ovih dana počinjemo. Takav sistem ima ogromne prednosti, prije svega u smanjenju glomazne administracije, menadžmenta, plata... Činjenica je da se lakše prate procesi javnih nabavki, to govori u prilog, a da ne bi vezanjem jednog bolesnika obolili još dva preduzeća, tu moramo biti pažljivi.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.