Kako protiv političke trgovine i manipulacije birača

Piše: Vedrana Maglajlija

Izmjene Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, prije svega one koje se tiču odgađanja lokalnih izbora sljedeće godine, glavne su teme o kojima u Konjicu ovih dana raspravlja grupa predstavnika Parlamentarne skupštine, Centralne izborne komisije i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Ova Interresorna radna grupa koja je počela s radom krajem oktobra, trebala bi usaglasiti i državnom Parlamentu predložiti rješenja za nove 20. po redu izmjene izbornog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini.

Kako su Al Jazeeri potvrdili članovi ove grupe, do sada se razgovaralo o radu biračkih odbora, povećanju izbornog cenzusa, ukidanju preferencijalnog glasanja i uvođenja zatvorenih lista, odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o gradu Mostaru i drugim tehničkim pitanjima, dok su “krupne političke odluke”, kao što je provođenje presude u slučaju Sejdić-Finci i Zornić, ostavljene za poslije.

“Mi smo se dogovorili da u ovom prvom dijelu našeg rada razmatramo izmjene koje bi se odnosile na općinski nivo izbora, s tim što je tu i pitanje presude Ustavnog suda vezano za Mostar kao jedno od zamršenijih pitanja. Nakon toga vjerovatno bismo nastavili s radom i pokušali riješiti pitanje izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Doma naroda Parlamentarne skupštine, odnosno presude Sejdić-Finci”, kaže Halid Genjac, član ove grupe i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine.

Kako dodaje, krajnje je vrijeme za dogovor o tome da li će lokalni izbori, zakazani za oktobar sljedeće godine, biti odgođeni i spojeni s općim izborima 2018. godine, jer ponestaje vremena za mijenjanje izbornog zakonodavstva.

Prema njegovim riječima, čini se da među članovima interresorne grupe do sada postoji neka vrsta slaganja oko povećanja izbornog cenzusa – sa tri na pet posto.

Najslabija karika izbora

“Međutim, ne način da to bude generalno povećanje, možda diferencirano, zavisi od nivoa izbora, jer dosadašnji niski cenzus je omogućio da u pojedinim općinama gdje ima 25 vijećnika bude zastupljeno 14 političkih stranaka. Slično je i u kantonalnim skupštinama, gdje imamo veliki broj političkih subjekata, što otežava formiranje kantonalnih većina”, objašnjava Genjac.

Međutim, o povećanju cenzusa, dodaje, mora se voditi računa na entitetskom nivou, jer se mora omogućiti zastupljenost političkih stranaka koje zastupaju narode koji su u manjini, “kao što su Bošnjaci i Hrvati u Narodnoj skupštini [bh. entiteta] Republika Srpska te Srbi u Parlamentu [entiteta] Federacija Bosne i Hercegovine”.

Kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona, govorilo se i o ukidanju preferencijalnog glasa, odnosno mogućnosti da birači više neće moći glasati za određenog kandidata sa liste, već samo za određenu listu, protiv čega su oštro reagirale nevladine organizacije.

BiH ne izlazi iz izbornih kampanja

Vehid Šehić ističe da se treba razmišljati i o skraćivanju određenih rokova, budući da u Bosni i Hercegovini postoji predug izborni proces.
‘On iznosi 180 dana, što je neprihvatljivo, s obzirom na nove mogućnosti, nove tehnologije. Smatramo da se taj rok treba smanjiti na 90, eventualno 120 dana.’
‘Ovom ide u prilog činjenica da mi svake dvije godine imamo izbore, tako da faktički nikad ne izlazimo iz izbornih kampanja, jer nas čekaju već sljedeći izbori.’
Prema njegovom mišljenju, u ovom trenutku ne treba razmišljati o odlaganju općinskih izbora, jer bi trebalo mijenjati Ustav i neće biti dovoljno vremena da se to uradi.

 

Vehid Šehić iz koalicije nevladinih organizacija Pod lupom za nadgledanje izbora u Bosni i Hercegovini, koja je također dala svoje prijedloge o izmjenama Izbornog zakona, ističe da ova koalicija nikada neće podržati ukidanje preferencijalnog načina glasanja.

“Na takav način sužava se izborna volja građana u Bosni i Hercegovini, a tome treba dodati da sve zemlje u okruženju pokušavaju uvesti preferencijalni način glasanja i vidjeli smo da je to sad bilo i na izborima u Hrvatskoj. S druge strane, pokušava se vezati glas za političku stranku, što je apsolutno neprihvatljivo, jer je evropski standard da mandat pripada izabranom zvaničniku, a to što imamo trgovinu s mandatima je rezultat činjenice da su naše političke stranke postale interesne grupe”, kaže Šehić.

Lazar Prodanović, također član interresorne grupe, smatra da se ovakav način glasanja neće ukidati.

“Bilo je prijedloga o ukidanju preferencijalnih glasova, ali nije vođena rasprava u konačnici i mislim da će ostati sličan način otvorenih lista. Do sada niko nije doveo u pitanje pripadnost mandata izabranom poslaniku”, rekao je on.

Međutim, Genjac navodi da se ovakvim glasanjem, umjesto namjere da birači imaju utjecaj na izbore, taj institut pretvorio u poništavanje volje građana.

“Izabrani nosioci mandata su pokazivali sklonost raznoraznom trgovanju s tim mandatom. Također, ova dobra namjera u našim prilikama pokazala se kao mogućnost za razna spekulativna i manipulativna djelovanja biračkih odbora nakon zatvaranja biračkih mjesta, gdje se dopisuju preferencije.”

Međutim, ono s čim se slažu nevladine organizacije i članovi interresorne grupe je korigiranje izbora i rada biračkih odbora, koje smatraju najslabijom karikom izbornog procesa u Bosni i Hercegovini, zbog, kažu, česte pojave da se upravo tu poništava izborna volja glasača.

Mostar – krupno političko pitanje

Jedan od prijedloga je i bilo i uvođenje elektronskog glasanja, međutim, svi se slažu da je to “na dugom štapu” te da treba mnogo vremena da bi se to realiziralo.

“Nisam siguran da ćemo imati uslove u tom smislu, ali se govorilo o poboljšanju izrade glasačkog listića i eliminaciji moguće političke korupcije u smislu zloupotrebe glasanja od strane biračkih odbora”, objašnjava Prodanović.

Genjac također tvrdi da su birački odbori postali mjesta političke trgovine, zbog čega je bilo govora o tome da se na drugačiji način propiše njihovo sastavljanje, pri čemu bi se predsjednik biračkog odbora, dodaje, više obavezao u zakonskom smislu, snoseći odgovornost za nepravilnosti.

Izbor hrvatskih predstavnika

Borjana Krišto kaže da je osnovni stav HDZ-a BiH što se tiče promjena Izbornog zakona ‘da jedan narod ne bira drugome narodu političke predstavnike’.
Zahtjevi ove stranke su da hrvatski birači imaju utjecaj na izbor jednog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a Bošnjaci na drugog, kao i na izbor delegata u Domu naroda državnog i Parlamenta Federacije.
Halid Genjac dodaje da je došlo vrijeme da se ozbiljno razmišlja o ovim pitanjima.
‘A rješenje podrazumijeva spremnost na kompromis. Stavovi SDA su poznati – mi smatramo da hrvatski birači trebaju imati utjecaj na izbor članova Pedsjedništva, ali nismo za to da se to formalizira na način teritorijalnog zaokruživanja hrvatskog ili bošnjačkog izbornog područja.’

Jedno od kompliciranijih pitanja koje se tiču izbornog procesa je Grad Mostar, gdje su posljednji lokalni izbori održani 2008. godine, a Gradsko vijeće ne funkcionira već treću godinu zaredom.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine prije pet godina ukinuo je odredbe mostarskog Statuta gdje su se definirala izborna područja. Prijedlog Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine bio je da grad bude jedna izborna jedinica, dok za Stranku demokratske akcije i Socijaldemokratsku partiju Bosne i Hercegovine, koje traže više izbornih jedinica, to nije prihvatljivo.

“Jako je bitno hitno implementirati odluku Ustavnog suda kada je u pitanju Grad Mostar i izmjene Izbornog zakona, jer i dalje imamo nelegitimnu vlast u Mostaru i sigurno će tu opet biti različitih političkih stavova. Moj je princip da građani Mostara biraju gradonačelnika i vijećnike u Gradskom vijeću kao što se bira u drugim mjestima”, ističe Šehić.

Prodanović smatra da je Mostar krupno političko pitanje, koje se mora riješiti prije lokalnih izbora.

“Ostalo je na predstavnicima SDA i HDZ-a BiH da se dogovore, a nisam siguran da je to moguće riješiti u Interresornoj grupi. Isto se odnosi i na druga pitanja koja se tiču ustavne materije, jer nemoguće je to riješiti promjenama Izbornog zakona, recimo slučaj Sejdić-Finci i Zornić.”

Borjana Krišto, zamjenica predsjednika HDZ-a BiH i članica Interresorne grupe, zbog toga je kazala da promjene izbornog zakonodavstva zahtijevaju i promjene u Ustavu Bosne i Hercegovine.

“HDZ BiH inzistira na provođenju presuda Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koje se odnose na slučaj Sejdić-Finci i na Grad Mostar i osnovni stav HDZ-a BiH je da jedan narod ne bira drugome narodu političke predstavnike.”

Slučaj Sejdić-Finci i promjena Ustava

Prošlo je šest godina od kako je Sud za ljudska prava u Strazburu presudio u slučaju Sejdić-Finci da se pripadnicima manjina u Bosni i Hercegovini mora omogućiti kandidiranje za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Dom naroda državnog Parlamenta.

“Budući da se radi o delikatnom pitanju, ocijenili smo da je dobro ostaviti ga nakon općinski izbora, a sada se usmjeriti na pitanja koja imaju odraza na općinske izbore”, kaže Genjac.

Šehić dodaje da će prijedlog koalicije Pod lupom biti da se u svim predstavničkim tijelima utvrdi minimum zastupljenosti tri konstitutivna naroda.

“Naročito kad su u pitanju kantonalne skupštine, kako bi se omogućilo da Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine radi u punom kapacitetu, a ne da imamo situaciju da jedan klub naroda, u prvom redu klub srpskog naroda, nikada ne radi u punom kapacitetu.”

Kako objašnjava Šehić, prva faza rada Interresorne grupe u kojoj bi se raspravilo o izmjenama koje se tiču lokalnih izbora treba biti završena do 15. januara, kako bi se moglo s konkretnim amandmanima ući na raspravu u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.

Izvor: Al Jazeera