Kako okrenuti trend pada izlaznosti na evropskim izborima?

Rast popularnosti populističkih stranaka mogao bi pomoći rastu interesa za evropske izbore, smatraju istraživači (EPA)

Izlaznost na izborima za Evropski parlament postepeno pada od prvih evropskih izbora prije četiri desetljeća. Paradoksalno, trend se može okrenuti jedino jačanjem euroskeptičnih stranaka.

Milioni glasača diljem Evrope mogu glasati na izborima za novi saziv EP-a u maju, ali zadnji ih je put to pravo iskoristilo manje od pola.

Na izborima za parlament Evropske ekonomske zajednice – EEZ1979. godine, preteče Evropske unije, glasalo je 62 posto građana. Tadašnju EEZ činilo je devet država: Belgija, Velika Britanija, Danska, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Holandija i Zapadna Njemačka.

Prije pet godina odaziv na izborima za EP bio je najniži u povijesti – 43 posto. Niti na onima 2009. godine nije bio puno veći.

Birači ne znaju ni imena kandidata

Postoji nekoliko objašnjenja za silazni trend. Prema jednom, birači malo znaju o evropskom zakonodavstvu, što znači da je interes manji nego na nacionalnim izborima.

Nadalje, imena kandidata nisu uvijek poznata biračima. Prema istraživanju provedenom u Njemačkoj mjesec dana prije evropskih izbora, samo je polovica njemačkih građana bila u stanju imenovati kandidata velike stranke. Razlog za slabiji odaziv mogao bi biti i proširenje Unije.

“U EU sada ima više zemalja koje općenito imaju niži odaziv na nacionalnim i evropskim izborima”, rekla je za agenciju dpa Linda Berg, direktorica Centra za evropska istraživanja – CERGU na Švedskom univerzitetu u Goeteborgu.

Izlaznost je na izborima 2014. godine jako varirala po državama članicama. Izborima se odazvalo 90 posto Belgijaca i 85 posto Luksemburžana. Nije to, međutim, bio odraz velikog entuzijazma, nego zakona koji propisuje obavezno glasanje.

Slabiji odziv na izborima je paradoks

S druge strane ljestvice su Mađarska (29 posto), Hrvatska (25 posto), Poljska (24 posto), Češka (18 posto), Slovačka (13 posto). Sve navedene države, osim Hrvatske, koja je ušla 2013. godine, pristupile su Europskoj uniji 2004. godine. Suprotan primjer je Švedska, gdje izlaznost raste iz izbora u izbore.

Slabiji odziv na izborima zapravo je paradoks, jer su ovlasti EP-a proteklih godina uvećane, navodi Berg.

Evropski parlament, kako bi povećao izlaznost, organizirao je kampanju poticanja glasača da iskoriste svoje biračko pravo. Uz informacije na društvenim mrežama poput Twittera i Facebooka, skupovi su održani na lokacijama širom Europe.

Berg je istaknula da su slične kampanje ponekad organizirane kako bi se podigla izlaznost na nacionalnim izborima, ali nije sigurno hoće li to “upaliti” i na evropskim. Nedavno istraživanje Evropskog vijeća za međunarodne odnose – ECFR I YouGova pokazalo je kako je samo 43 posto ispitanika sigurno da će sudjelovati na izborima u maju.

“To je veliko pitanje, zato što se bavi legitimitetom EP-a”, smatra Nathalie Brack, profesorica na univerzitetu College of Europe. 

O Evropi umjesto o nacionalnim temama

Odaziv manji od 40 posto bit će “snažan signal” da napori da se poveća interes nisu urodili plodom, kaže ona.

Rast popularnosti populističkih stranaka, međutim, mogao bi pomoći rastu interesa za izbore, smatraju Brack i drugi istraživači.

“Oni mobiliziraju ljude i prisiljavaju druge stranke da u kampanji govore o Evropi umjesto o nacionalnim temama”, rekla je Brack.

Finski europarlamentarac Jussi Halla-aho, vođa euroskeptične stranke Finci, druge najjače u zemlji, kazao je nedavno da je izborna apstinencija “jednako glupa kao glasanje za stranke koje žele povezaniju Evropsku uniju”.

Izvor: Agencije