Kako je Velež nazvan – kibla planinom

Niz dva ziplinea se godišnje spusti više od 1.000 hrabrih avanturista (Ustupljeno Al Jazeeri)

Velež ima odličan turistički položaj jer se u njenoj blizini nalaze neke od najposjećenijih destinacija u Bosni i Hercegovini, kao što su Stari most, Međugorje, Vrelo Bune, Počitelj…

Na mostarskoj strani Veleži (deklinira se kao imenica ženskog roda), postoji i turistička infrastruktura kao što su motel, biciklističke staze, zipline i vidikovac Fortica, a cijelo područje je pogodno za ruralni i lovni turizam.

Na Veleži raste nekoliko endemskih vrsta te raznoliko ljekovito bilje od kojeg pčele prave izvrstan med.

Za ovo područje je karakterističan i podveleški soj bosanskog brdskog konja i ovce pramenke. Još uvijek se mogu sresti ugrožene vrste goveda, buša i gatačka zeka.

Destinacija avanturističkog turizma

S obzirom da se u Podveležju može čuti kletva „dabogda vrat slomio u veleškim stijenama“ nije čudo što se prva jugoslovenska ekspedicija na Mount Everest 1979. godine upravo pripremala na padinama Veleža.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Grupa planinara okupljenih u Planinarskom društvu „Treskavica“ je tokom ljeta počela sa realizacijom projekta „Srce Veleža“ uz podršku ambasade Švicarske. Krajem oktobra održan je alpinistički kamp „Srce Veleža“ u kojem je učestvovalo 100 alpinista i planinara iz pet država, a projekat je podržala i općina Nevesinje.

Projekt „Srce Veleža“ podrazumijeva izradu ferate, deset alpinističkih smjerova pripremljenih za sportsko penjanje, kao i markiranje staze na vrh Botin.

„Južna strana prema Mostaru je položenija i sunčanija od sjeverne strane. Postoji nekoliko planinarskih uspona iz tog pravca prema vrhovima Botin i Brasina. To su lijepe planinarske ture, sa pogledom na neretvansku kotlinu, na Mostar, Prenj i Čabulju“, kaže Zehrudin Isaković, koordinator projekta.

„Sjeverna stijena Veleži duga je 13 kilometara i predstavlja jednu od najprepoznatljivijih i najvećih u jugoistočnoj Evropi. Ta stijena ima bogatu alpinističku historiju. U njoj je već ispenjano pedesetak alpinističkih smjerova. Osim Bosanaca i Hercegovaca, tu su penjali Slovenci i Hrvati, i tako velika alpinistička imena kao što su Stipe Božić, Edo Retelj, Muhamed Šišić, Muhamed Gafić, Mukrim Šišić, Goran Gvozderac, Željko Rudan, Boris Kovačević, Dragan Ilić, Bojan Pollak, Marko Prezelj, a tim stijenama sam se kao mlad alpinist penjao i sam. Nakon rata, aktivnosti su zamrle, a naš je cilj da je vratimo u fokus alpinističke zajednice i da ovo bude mjesto održivog planinarskog turizma“, poručuje Isaković.

Mistična snaga poput Sinaja

Ovo područje zaslužuje da bude zaštićeno, smatra Isaković, te dodaje kako je potrebno da bi planina bila posjećena urediti planinarsko-alpinističku infrastrukturu: puteve, planinarske objekte, ferate, karte… 

Tokom alpinističkog kampa predstavljen je Alpinistički vodič Velež, autora Dragana Ilića i Emire Hukić. Ovaj vodič sadrži opise alpinističkih uspona, historijat penjanja na ovoj planini, što je vrlo vrijedan prilog ukupnoj historiji bh. i regionalnog alpinizma.

Na padinama planine nalaze se brojni tumuli, kameni krugovi, stećci, tzv. grčki bunari, što svjedoči o kontinuitetu prisustva ljudske civilizacije iako je cijeli kraj bezvodan.

Biciklizam kao mamac za turiste

Osim planinarenja i alpinizma, biciklizam je jedan od najvećih mamaca turista koji žele aktivni odmor da dođu na Velež.

„Naše udruženje je još 2012. godine u saradnji sa Turističkom zajednicom Hercegovačko-neretvanskog kantona izvršilo mapiranje i označavanje više od 200 kilometara planinskih i šumskih puteva na planini Velež koji su pogodni za brdski biciklizam“, kaže Đani Rahimić.

„Radeći na tom projektu mogli smo se iz prve ruke uvjeriti da je planina Velež svakako jedna od atraktivnijih lokacija za brdski biciklizam u BiH i svakako da privlači veliki broj posjetilaca. Naša iskustva u organizovanju biciklističkih tura govore da biciklisti rado dolaze na planinu Velež, a jedna od najpoznatijih tura je svakako uspon uz Forticu i vožnja do Blagaja preko platoa Podveležja koja se čak može voziti i u zimskom periodu što je čini posebno zanimljivom. Osim toga i vožnja kroz Nevesinjsko polje sve do Rujišta je također vrlo popularna“, dodaje.

Dolaskom islama Velež ne gubi svoj status, naprotiv, već su najraniji muslimani prepoznali fenomen da je planina usmjerena prema Meki te se smatra „kibla planinom“.

Za pjesnika Selima Jelovca Velež ima mističnu snagu poput Sinaja u islamskoj poeziji i u jevrejskoj tradiciji.

Nur-vrela mojih damara
Glas mog Veležistana.
Na sedždi Velež tada
Kibli se pokorno pruža.

Zipline sa pogledom na Mostar

Iako je Mostar jedna od top tri turističke destinacije u Bosni i Hercegovini još uvijek ima problem sa zadržavanjem turista jer nedostaje pratećih sadržaja.

Austrougarske vlasti su na obroncima Podveležja napravile niz utvrđenja, vojni logor koji je imao i meteorološku stanicu. Njihov uticaj je ostao zabilježen i kroz toponimiju.

Projekt sportsko-avanturističkog parka Fortica je jedan od najuspješnijih projekata koji je obogatio turističku ponudu grada na Neretvi.

„Vidikovac na Fortici sa državnom zastavom i planinskim domom je zamišljen kao centralni dio sportsko-avanturističkog parka Fortica koji ima za cilj da objedini i predstavi sve sportske, rekreativne i kulturno-historijske potencijale ovog područja koje se nalazi nadomak Mostara. Projekt je zamišljen da bude samoodrživ kroz pojedine komercijalne usluge kao što su smještaj i prehrana u planinskom domu te zipline i najam sportske opreme i bicikala, dok su druge aktivnosti kao što su planinske i biciklističke staze, vidikovci i drugo besplatni i stalno se održavaju i proširuju“, kaže Đani Rahimić, pokretač i voditelj ovog projekta.

Imenica ženskog roda

Kod stanovnika Hercegovine Velež ima status mistične planine i za nju su vezane brojne legende. Od skrivenih sedam, pa čak do 77 vrela, preko veleških vila, pa do pećine u kojoj se „leže“ bura. Tom statusu doprinosi i pojava guste magle „korine“ za vrijeme anticiklone.

Iako je riječ Velež naizgled muškog roda, deklinira se kao imenica ženskog roda po i-vrsti (Vȅlēž-Velèži-Velèži). Kad se upotrijebi u muškom rodu, odnosi se na istoimeni fudbalski klub. O tome je pisao akademik Asim Peco. Ovo područje je istraživao geograf Tvrtko Kanaet i etnologinja Astrida Bugarski.

Na pitanje kako je došao na ovu ideju Rahimić nam kaže da je ideja nastala prilikom posjete park šumi Marjan u Splitu te iz potrebe da se i u Mostaru napravi nešto slično. Nosilac projekta je Brdsko-biciklističko udruženje MTBA iz Mostara a sama inicijativa je pokrenuta 2016. godine.

„Cilj projekta je da razvijemo park u pravom smislu te riječi sa raznovrsnim sportsko-rekreativnim sadržajima, stazama, odmorištima kao i da predstavimo historijske znamenitosti ovog područja“, dodaje Rahimić.

Sve više posjeta

Govoreći o tome kakve su reakcije posjetilaca i da li ima podrške vlasti, Rahimić odgovara da su reakcije posjetilaca i domaćih i stranih izuzetno pozitivne i povećava se broj turističkih agencija koje u svoju ponudu uključuju posjetu ovom vidikovcu što dovoljno govori o njegovoj atraktivnosti.

Đani Rahimić

Ovaj lokalitet godišnje posjeti oko 7.000 turista, a niz dva ziplinea se spusti više od 1.000 hrabrih avanturista.

„Značaj projekta su prepoznale i lokalne i kantonalne vlasti i pružili su svoju podršku od samog početka projekta a uz njihovu pomoć ove godine smo uspjeli dovršiti pristupni put što je znatno olakšalo dolazak posjetiocima. Što se tiče turističke zajednice naše udruženje ima već dugogodišnju uspješnu saradnju koja nije izostala ni prilikom realizacije ovog projekta gdje je Turistička zajednica Hercegovačko-neretvanskog kantona bila prvi donator uz čiju pomoć su napravljene klupe za odmor i postavljena turistička signalizacija što je bio ujedno i sam početak projekta“, objašnjava Rahimić.

Na kraju, treba napomenuti da je Velež dio regionalnog projekta Via Dinarica što predstavlja najbolju platformu za razvoj aktivnog turizma u regiji.

Izvor: Al Jazeera