Kako je Trumpov miljenik Bin Salman postao strašilo i izopćenik

Posmatrači na Zapadu su vjerovali da mladi princ može uvesti novi liberalizam na Bliskom istoku (Reuters)

Prema analizi Washington Posta, saudijski princ prijestolonasljednik Mohammed bin Salman živi vanrednu godinu nakon atentata na novinara Jamala Khashoggija prošlog mjeseca u Istanbulu u Turskoj te da je postao izopćenik čije su ruke umrljane krvlju.

Autor analize Ishaan Tharoor dodaje da je Bin Salman prije nekoliko mjeseci putovao od prijestolnice do prijestolnice okružen političarima, poznatim ličnostima i istaknutim biznismenima.  On i njegovi savjetnici su se hvalili planovima za reformu i inovacijama koje su promovirali.

Istaknuti posmatrači na Zapadu su čak vjerovali da mladi princ može uvesti novi liberalizam na Bliskom istoku. Međutim, takvi snovi sada izgledaju nerealno, smatra Tharoor.

‘Osoba čije su ruke umrljane krvlju’

Kako se 2018. godina bliži kraju, Bin Salman postaje osoba čije su ruke umrljane krvlju, prema riječima urednika Washington Posta.

Autor kaže da je navodna uloga Bin Salmana u atentatu na Khashoggija postala razlog da on postane “strašilo i izopćenik” na Samitu G20 u  Buenos Airesu u Argentini, gdje je princ stigao u srijedu, nakon posjete Tunisu. Njegovu posjetu ovoj zemlji, jednoj od malobrojnih funkcionalnih demokratija u arpskom svijetu, dočekao je veliki broj demonstranata, koji su protestirali protiv Khashoggijeve otmice i ubistva.

Stvari ni u Argentina neće biti manje neugodne, s obzirom na to da argentinski tužilac razmatra hoće li Bin Salman biti optužen za ratne zločine, uglavnom povezane s intervencijom saudijskih vlasti u Jemenu.

U analizi Washington Posta nisu izostavljeni ni podaci Human Rights Watcha, u kojima se navodi da je ova organizacija dokumentirala 90 “nezakonitih zračnih napada” na Jemen, koje su očito izveli avioni arapske koalicije, na čelu sa Saudijskom Arabijom.

‘Ubistvo pod pokroviteljstvom države’

U svojoj peticiji ova organizacija za zaštitu ljudskih prava tvrdi da je Bin Salman u konačnici odgovoran za kršenje međunarodnog prava, jer su saudijske snage provodile “neselektivne i nesrazmjerne napade” na civilno stanovništvo.

Autor dodaje da, uprkos tome što sva ova istraživanja nemaju neki poseban značaj, ipak bacaju sjenu na sve razgovore i dogovore sa svjetskim liderima koji učestvuju na samitu G20. Postoje očekivanja da će neke od istaknutih ličnosti okrenuti leđa Bin Salmanu na ovom skupu u Argentini.

Tharoor u svojoj analizi spominje kao argument uvodnik koji je nedavno objavio Washington Post i u kojem se navodi da se “sve osobe koje poštuju ljudska prava i vladavinu zakona trebaju odnositi prema Bin Salmanu kao izopćeniku, sve dok bude izbjegavao odgovornost za ubistvo pod pokroviteljstvom njegove države”.

Autor je naveo neke aspekte pokušaja Bijele kuće i očajničkih napora pomoćnika predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da odbrane prijestolonasljednika i zaštite ga, što, prema njihovim tvrdnjama, čine kako bi “stabilizirali regiju Bliskog istoka”.

‘Gadna paranoja kraljevskog dvora’

Međutim, drugi u SAD-u ne vide čvrstu vezu aktualne administracije s Bin Salmanom kao “stratešku potrebu”, kako to tvrde Trump i američki državni sekretar Mike Pompeo.

Kritičari prijestolonasljednika tvrde kako on još uvijek igra “destabilizirajuću” ulogu na Bliskom istoku, bilo kroz podsticanje “devastirajuće” krize s državom Katar, otmicu libanskog premijera Saada Haririja kraći period ili uzrokovanjem “užasne humanitarne katastrofe u Jemenu”.

Tharoor citira riječi Davida Ignatiusa, novinara Washington Posta, koji je napisao da “gadna paranoja MBS-ovog kraljevskog dvora u Rijadu podsjeća na Bagdad u vrijeme Saddama Husseina”. Međutim, Trump i njegovi saveznici ne posvećuju pažnju upozorenjima Ignatiusa, smatra Tharoor.

Izvor: Al Jazeera i agencije