Oglasi

Kako je sačuvana Sarajevska Hagada

Original, koji je u posjedu Zemaljskog muzeja, došao je čak iz Barselone, gdje je i nastao početkom 14. stoljeća.

Unikatna Sarajevska Hagada je sefardski rukopis koji je u Bosnu stigao iz Španije. Njen historijski značaj je neprocjenjiv, no zainteresirani je mogu vidjeti tek nekoliko puta godišnje u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. 

Reporterka Al Jazeere Azalea Vilić istražila je kako je knjiga preživjela do danas i gdje se nalazi ostatak godine.

U vrijeme Pesaha, jevrejskog praznika, čita se Hagada. U Sarajevu se pripovijest o oslobađanju Jevreja iz egipatskog ropstva čita iz čuvene - Sarajevske Hagade. Original, koji je u posjedu Zemaljskog muzeja, došao je čak iz Barselone, gdje je i nastao početkom 14. stoljeća.

S velikim progonom Jevreja iz Španije počeo je i njen put do ovih prostora.

Hrabrost direktora Muzeja

Neko vrijeme u 17. stoljeću boravila je u Italiji da bi 1894. godine, iz vlasništva porodice Koen, trajno utočište našla u Muzeju.

U 20. stoljeću preživjela je sve što se moglo preživjeti, priča nam Ana Marić, kustosica.

"Primjerice tako, 1941., prilikom ulaska njemačke vojske u Sarajevo, jedan od njemačkih oficira je došao u Muzej i zatražio knjigu. Međutim, Jozo Petrović, tadašnji direktor Muzeja je hrabro odgovorio kako je drugi njemački vojnik bio u Muzeju nekoliko minuta prije i ponio knjgu sa sobom. Slagao mu je riskirajući svoj život i živote svojih uposlenika, samo da bi spasio knjigu", otkriva Ana Marić.

Kada je dostupna javnosti, a to se dešava četiri puta u godini na posebne prilike, originalna Sarajevska Hagada čuva se u prostoriji s posebnim klimatskim i svjetlosnim efektima. 

Postoje brojne teorije o tome kako je knjiga sačuvana.

Poznata je i ona da ju je sačuvao jedan čoban u džamiji na Bjelašnici. Prilikom pokušaja pljačke 1955. granice bivše Jugoslavije bile su zatvorene dok nije vraćena, a posljednji rat provela je zaključana u sefu Narodne banke. I danas je dobro čuvana.

"Kada je dostupna javnosti, a to se dešava četiri puta u godini na posebne prilike, originalna Sarajevska Hagada čuva se u prostoriji s posebnim klimatskim i svjetlosnim efektima. Ostatak godine javnosti je dostupna njena replika", izvještava Vilić.

Teška finansijska situacija u kojoj se sarajevski Zemaljski muzej našao prošle zime traje i dalje. To je i jedan od razloga što je veći dio godine original sklonjen od očiju javnosti.

"Kad bismo imali barem dio budžeta kakav ima muzej u Madridu, koji iznosi 90 miliona eura, možda bismo bili u situaciji da na neki način još više poboljšamo sigurnosne uvjete u kojima se sama knjiga nalazi. U ovakvoj situaciji, to je apsolutno nemoguće", kaže Ana Marić.

"Naša moderna tehnologija i sva svjetla koja imamo i klimatski utjecaji definitivno je mogu oštetiti bez obzira na svu sigurnost koju pružamo", otkriva naša sagovornica.

Veliki broj posjetilaca Muzeja tako ostane uskraćen za susret sa Hagadom.

Ko je oslikao Hagadu

U sinagogi u Sarajevu, u vrijeme praznika, replika Hagade koristi se tokom vjerske službe. Ono što ovu razlikuje od ostalih hagada, njene su ilustracije.

"Ovdje možete da vidite kako su Jevreji u 14. vijeku u Španiji zamišljali egipatskog kralja, faraona. On ima evropsku krunu, koja ima i krst, ili kad Josefa odvode u zatvor, ovako Jevreji na sjeveru Španije zamišljaju egipatskog vojnika", pokazuje Eliezer Papo, rabin, ilustracije u knjizi.

"Ovo je neki dodatak koji je mogao nastati negdje potkraj 19. vijeka kad je dobar dio Sarajlija, što Jevreja, što muslimana obrijao bradu, ali su još uvijek muškarci nosili brkove. I sad znači neko Sarajče, koje pita mamu i tatu: 'A ko su ovi ljudi ovdje?' - onda im objašnjavaju, to je pomor prvenaca, pomrli su svi prvorođeni muškarci u Egiptu. I onda dijete pogleda i ne bude mu jasno kako mogu biti muškarci, a bez da imaju brkove. I onda im dijete doda brkove",  objašnjava Papo.

Neko je morao biti veoma imućan u to vrijeme da plati ilustriranje knjige koja se čita jednom godišnje, tvrdi Papo.

Ko je oslikao Sarajevsku hagadu, još uvijek je nepoznanica. Neupitna je tek njena neprocjenjiva vrijednost.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.