Kako je propala radnička klasa u Tuzli

Piše: Vedrana Maglajlija

Prijeratni industrijski centar Bosne i Hercegovine, područje Tuzlanskog kantona, danas je, kako kažu radnici, samo “groblje” nekada uspješnih kompanija koje su zapošljavale veliki broj ljudi.

Dita, Polihem, Livnica, Aida, Konjuh, Guming – neke su od firmi koje su uništene lošom privatizacijom i nebrigom vlasti, poruka je nekoliko hiljada radnika koji su ostali bez posla, plaća, uvezanog staža i penzija.

Dio njih svake sedmice na ulicama traži svoja prava, a februarski protesti u kojima su zapaljene mnoge državne institucije u gradovima širom Bosne i Hercegovine krenuli su upravo iz Tuzle.

“Nekada smo bili industrijski gigant, a sada smo poznati samo po Panonskim jezerima, koja zapošljavaju 30 ljudi”, kaže Sakib Kopić, predsjednik Sindikata Solidarnost oko kojeg je okupljeno više od 20 firmi.

Kopić ističe da Tuzlanski kanton ima najvišu stopu nezaposlenosti u Federaciji BiH – bez posla je gotovo 105.000 ljudi, jer su svi pogoni za proizvodnju uništeni, a “radnička klasa propala”.

“Ništa nije ostalo osim Siporexa i Termoelektrane. Da političarima ne treba struja, čini mi se da bi i Termoelektranu sahranili.”

Sindikat traži hitno formiranje nove vlade tog kantona, procesuiranje odgovornih za lošu privatizaciju i regulisanje njihovog radno-pravnog statusa.

“Bilo to privatna ili društvena firma, jer nijedan radnik nije kriv”, kaže Kopić, koji je je radio u Polihemu, nekadašnjem gigantu hemijske industrije koji je proizvodio kiseline i lužine.

‘Fabrika prodana kao staro željezo’

Polihem je zapošljavao više od 1.100 radnika koji su izgradili i hotel Stellu u Neumu, a onda je 2001. prvi put privatiziran, kako kaže Kopić, najlošijim modelom.

“Političari se moraju zapitati ko će vraćati kredite MMF-u, jer to mogu samo radnici. Ili da i sama država ode u stečaj”, ističe Tanović.

Napominje da Tuzlanski kanton obiluje prirodnim bogatstvima – šumama, vodama, rudnicima.

“Imamo i so, slanicu, ugalj, termoelektranu, znači struju, vodu, polja za poljoprivredu, obronke planina za stočarstvo, a propadamo.”

Ćerimić dodaje da su protestima u februaru skrenuli pažnju vlasti na te probleme, ali da se ništa nije promijenilo.

“Rekli su da je šteta na zgradi Vlade napravljena tokom paljevine dva miliona KM [milion eura]. Šteta u privredi je 500 miliona KM [250 miliona eura], a niko nije procesuiran zbog toga. Naravno, samo upoređujem, ne valja ni jedno ni drugo”, dodaje.

Ovi sindikalci ističu da su ljudi nezadovoljni i napeti, pogotovo zbog neformiranja vlasti.

“Oni se ne mogu dogovoriti oko vlasti, a kako će se dogovoriti oko jedne fabrike. Ovdje sada sve ključa, a nove generacije izlaze iz srednjih škola i fakulteta. Gdje će oni uopšte raditi?”

Izvor: Al Jazeera