Oglasi

Kako je 'propala država' uspješno suzbila epidemiju

Belgiju već odavno otpisuju kao disfunkcionalnu državu, a ipak je njen odgovor na pandemiju nevjerovatno funkcionalan.
Belgijski odgovor je tako odlučan, i do danas, efikasanReuters

Sa hroničnom, rekordnom nesposobnošću da formira vladajuće koalicije i osipajućom federalnom vladom, Belgija je već odavno otpisana kao nefunkcionalni neuspjeh. Iako ovu državu redovno opisuju kao „nadnaravnu državu“ ili najprosperitetniju svjetsku „propalu državu“ u stranim medijima, građani su postali rezignirani na ćorsokak i bizantinske mahinacije političke elite, često se šaleći da država bolje funkcioniše bez vlade.

Kada je izbila epidemija COVIDA-19 u Italiji i prijetila da se proširi po Evropi, javila se ozbiljna bojazan da će polarizirani belgijski parlament, fragmentirana vlada (ova država ima devet federalnih i regionalnih ministara zdravstva) i manjinska privremena vlada biti nepodobni da riješe akutnu krizu javnog zdravstva koja hrli ka ovoj državi.

Uprkos političkoj krizi koja je paralizirala ovu državu, većina posvađanih stranaka odlučila je staviti javno zdravstvo ispred pripadništva stranki, pokazujući pragmatizam po kojem je Belgija bila poznata. Parlament je dodijelio vršiteljici dužnosti premijera Sophie Wilmes, kao i Nacionalnom vijeću sigurnosti, dovoljno vanrednih ovlasti da mogu rješavati predstojeću krizu.

Belgija otišla u izolaciju u zadnji čas

Wilmes, koja je bila na čelu privremene vlade u oktobru 2019, je gurnuta u središte najveće krize u skorije vrijeme. Njen staloženi, diskretan, umirujući i inkluzivan nastup, koji je sušta suprotnost čudnom i bombastičnom nastupu britanskog kolege Borisa Johnsona, pozdravljen je aplauzom, uključujući i od inače trezevenog i rezervisanog Financial Timesa.

Belgijski odgovor je tako odlučan, i do danas, efikasan, da je iznenadio mnoge, Belgijance možda ponajviše.

Šta, dakle, stoji iza relativnog uspjeha Belgije u suzbijanju epidemije?

Jedan važan faktor je brzina i vremenski okvir odgovora. Uprkos ranom podrhtavanju, Belgija je otišla u izolaciju u zadnji čas. Nesreća koja se dešavala u Italiji u to vrijeme pomogla je da se izoštri fokus i donesu neizbježne odluke.

Drugi, i moguće najvažniji faktor, jeste visokorazvijena belgijska zdravstvena infrastruktura, koja je, kao kolektivni imunitet, pojačala sposobnost društva da se izbori s virusom.

Ne samo da je belgijski zdravstveni sektor među najboljima u Evropi, već i posjeduje veliku koncentraciju bolničkih kreveta i jedinica intenzivne njege, što mu je omogućilo da smjesti veliki broj pacijenata kojima je bila potrebna intenzivna njega sa relativno malim brojem prilagodbi.

Zapravo, za razliku od nekolicine drugih država čije je zdravstvene sisteme preplavila pandemija, Belgija i dalje ima mnogo kapaciteta za intenzivnu njegu, iako izgleda da je ova država već zaravnila krivulju. Najveća slaba tačka su starački domovi. Procjenjuje se da stanovnici staračkih domova čine 40 posto stope smrtnosti do danas, što je preko 3000 osoba.

Izolacija i socijalno distanciranje

Izolacija i socijalno distanciranje su širom svijeta najizazovnije mjere za provođenje. Iako je Belgija provela, kako je nazivaju, „lakšu varijantu izolacije“, u suštini je uključivala zatvaranje svih osim najnužnijih ekonomskih aktivnosti, što nije bio slučaj u Italiji do kasne faze krize.

Također je dozvolila ljudima da provode neko vrijeme vani, što se pokazalo uspješnijim nego u nekim državama koje su nametnule punu izolaciju. Ovo je možda uspješnije zato što dozvoljavanje ljudima da izađu vani i vježbaju ili šetaju odgovorno ne samo da je dobro za njihovo zdravlje, već im daje priliku da se oslobode dijela pritiska, omogućivši im da se lakše pridržavaju drugih restrikcija.

A tako je uglavnom i bilo. Uprkos ranim izvještajima o povremenim „zabavama u izolaciji“ i slučajevima da su neki ljudi pobjegli od restrikcija prelazeći u susjednu Holandiju, javnost se sve u svemu spontano ponašala u skladu sa pravilima socijalnog distanciranja sa minimalnom potrebom za nadzorom, iako je za vikend kada je bio Uskrs prmijećen skok u broju prekršaja, što je izazvalo strah da bi moglo doći do novog skoka. S tim u vezi, javnost je nekada bila korak ispred vlade, a mnogi biznisi su prestali s radom i prije nego što je to vlada zvanično naredila.

Iako je Belgija već društvo u kojem se poštuje lični prostor, impresivna je brzina s kojom su ljudi integrisali socijalno distanciranje u svoju svakodnevnu rutinu. U ono nekoliko trgovina koje su ostale otvorene, ljudi su već stajali u redovima razmaknuti jedni od drugih prije nego su nacrtane oznake na podu. U otvorenom prostoru, ljudi su se također držali podalje jedni od drugih.

Upotreba dobrog demokratskog upravljanja, uvjeravanje i gradnja konsenzusa, prije nego prisila, pomogli su da se ljudi mahom povinuju odlukama. Osm tog, i stranke su obavezale na slijeđenje savijeta naučnika.

Dok su izvjesni političari u drugim državama, kao što je američki predsjednik Donald Trump, pokušali pobiti ili suprotstaviti se naučnicima, efikasno upravljajući krizom, odgovor belgijske vlade ne samo da je predvođen naukom, već su relevatntni stručnjaci dobili veći prostor u medijima od političara.

Uspjeh restrikcija

Svakodnevni stastanci za medije koje je vodio virolog Steven Van Gucht iz Nacionalnog kriznog štaba postali su obavezni program za obične Belgijance. Kolega virolog i epidemiolog Marc Van Ranst postao je gotovo svakodnevna pojava u večernjim emisijama, u kojima je objašnjavao razloge za svaku novu mjeru i diskutovao o mogućim daljnjim razvojnim koracima.

Još jedan značajan sastojak u uspjehu ovih restrikcija je činjenica da je Belgija dobrostojeće društvo sa pristojnim, iako pogoršanim, sistemom socijalne sigurnosti i solidarnosti.

Belgijska država je, zajedno sa mnogim biznisima i organizacijama, odlučila veoma rano da je očuvanje ljudskog života i sprečavanje nekontrolisanog širenja virusa vrijedno primanja velikog ekonomskog udarca. Iako ovo donosi probleme mnogim ranjivim ljudima i manjim biznisima, šok je ublažen vanrednim paketom pomoći koji uključuje odgodu plaćanja poreza, hipoteka i bankovnih računa, a radnicima u pogođenim sektorima su date privremene olakšice zbog nezaposlenosti.

Ova se nastojanja izgleda isplate. Epidemiolozi su potvrdili da se broj hospitaliziranih pacijenata stabilizirao, iako ukupan broj slučajeva i dalje raste. Međutim, uspjeh je i dalje neraskidivo vezan sa stepenom do kojeg populacija poštuje pravila, naglašavaju stručnjaci.

Situacija u Belgiji naglašava ključni značaj velikog ulaganja u zdravstvo i mreže socijalne sigurnosti kada je sve u redu, a ne samo tokom vanrednih situacija. Nadamo se da će se, kada se ova pandemija završi, političari, uključujući i one u Belgiji, sjetiti ove lekcije i povećati ulaganja u ova veoma zanemarena područja, uprkos neizbježnoj ekonomskoj krizi koja će uslijediti.

Slučaj Belgije i drugih bogatih evropskih zemalja također ističe da je takav čvrst odgovor na pandemiju luksuz koji siromašnije države ne mogu priuštiti kada i ako ih pogodi korona virus.

Ovo pokreće hitnu potrebu za globalnom solidarnošću. Nužno je da se uspostavi globalni fond za COVID-19  kako bi se pomoglo siromašnijim državama da se nose sa medicinskim i ekonomskim izazovima koje donosi pandemija, kao i mobilna brza reakcija „vojske“ medicinskih profesionalaca koji mogu biti poslati na žarišne tačke korona virusa kada se iste pojave.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.