Oglasi

Kako je propala blokada Katara

Kriza u GCC-u je nanijela značajan finansijski gubitak Kataru, ali ga nije uspjela slomiti.
Katar je pretrpio velike finansijske gubitke kao rezultat blokadeReuters - Ilustracija

Prije godinu dana, Katarane je probudila šokantna vijest da je njihovoj državi uvedena blokada. Ovaj neprijateljski potez došao je od katarskih arapskih susjeda i suosnivača Zaljevskog vijeća za saradnju (GCC): Saudijske Arabije, UAE-a i Bahreina, kao i njihovog saveznika Egipta. Ova takozvana četvorka iznenada je prekinula sve diplomatske veze sa Katarom i uvela je zabrane na putovanja i trgovačku razmjenu.

Ova strategija „šoka i nevjerice“ trebalo je da ubrza kolaps katarske vlade ili bar njenu kapitulaciju. Kataru je predstavljeno 13 zahtjeva. Među njima su bili zatvaranje medijske mreže Al Jazeere, reduciranje diplomatskih veza sa Iranom i zatvarane turske vojne baze u blizini Dohe.

Od Katara je također zatraženo da plati odštetu za višegodišnju navodnu štetu koju su pretrpjele države blokatori zbog katarskih politika.

Kasnije je otkriveno da je četvorka razmatrala i vojnu akciju protiv Katara ali ih je američko Ministarstvo odbrane koje ima najveću vojnu bazu na Bliskom istoku u Kataru, upozorilo da je ne poduzimaju.

Katar je bio iznenađen ovom diplomatskom ofanzivom koju je predvodila Saudijska Arabija i bio je nespreman na takvu veliku eskalaciju. Međutim, ova blokada nije uspjela slomiti državu i učinila je Dohu dosta otpornijom.

Zašto je Katar uhvaćen nespreman 

Prije nametanja blokade petog juna prošle godine, buknule su tenzije unutar GCC-a, koje su se pojavljivale i ranije. U martu 2014, Saudijska Arabija, UAE i Bahrein su povukli svoje ambasadore iz Dohe, tvrdeći da Katar nije implementirao sigurnosni pakt za „nemiješanje“ u njihova interna pitanja.

Nezavisna vanjska politika Dohe iritirala je Rijad i Abu Dhabi. Ali je nedostatak podrške od Obamine administracije spriječio Saudijsku Arabiju i UAE da poduzmu daljnje akcije protiv Katara.

Doha je u to vrijeme također odabrala pomirenje, a emir Šeik Tamim bin Hamad Al Thani je tražio načine za novi početak sa svojim susjedima. Stoga su nakon potpisivanja sporazuma u Rijadu u novembru 2014, tri države članice GCC-a vratile svoje ambasadore u Dohu, a lideri Saudijske Arabije, UAE-a i Bahreina su prisustvovali godišnjem samitu GCC-a u katarskoj prijestolnici u decembru 2014.

Kada je koalicija predvođena Saudijskom Arabijom pokrenula ofanzivu protiv pobunjenika Husa u 2015, Katar je poslao vojnike u Jemen da je podrži. Osim tog, Katar je u januaru 2016. također povukao svog ambasadora iz Teherana u znak solidarnosti sa Saudijskom Arabijom, nakon napada ljutitih demonstranata na saudijsku ambasadu u Teheranu. Katarska vlada je također razmatrala da finansijski podrži problematičnu bahreinsku ekonomiju. I premijer Bahreina princ Khalifa bin Salman Al Khalifa i bahreinski prestolonasljednik Salman Al Khalifa posjetili su svaki za sebe Dohu u februaru i martu 2017. da razgovaraju kako Katar može pomoći u ovom pitanju.

Ukratko, u Dohi su smatrali da se odnosi sa tri države članice GCC-a popravljaju ravnomjernim tempom nakon razrješenja krize iz 2014.

Ispostavilo se da je ono što se u 2014. smatralo okretanjem nove stranice između ove tri države GCC-a bio tek kratki predah. Budući da nisu imali podršku tadašnje Obamine administracije, države blokatori odlučile su privremeno zakopati sjekiru i čekati narednu priliku da se pobrinu za nezavršeni posao sa Katarom, koji prema njihovim tvrdnjama seže u prošlost 20 godina.

Pobjeda Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima 2016. dramatično je promijenila situaciju. Sada kada su u Bijeloj kući imali novog predsjednika spremnog da ih podrži, Rijad i Abu Dhabi su bili ohrabreni da nastave sukob i dovedu ga do odlučnog zaključenja.

Zašto blokada nije postigla ciljani rezultat

Uprkos pritisku i na iznenađenje mnogih, Katar je, međutim, odlučio uzvratiti udarac. Nakon što je prošao prvobitni šok, uslijedila su koordinirana diplomatska nastojanja.

Ključni cilj je bio da se zamrzne sukob i spriječe dalji neprijateljski potezi država blokatora. Fokus ove kampanje bio je na Washingtonu. Nakon mjeseci napornog rada, Katar je uspio promijeniti stav predsjednika Trumpa.

Još je važnije da je Katar dobio podršku Amerike u rješavanju svojih sigurnosnih prijetnji. Nakon prvog američko-katarskog strateškog dijaloga u Washingtonu, 30. januara 2018, američki State Department je izdao izjavu izrazivši svoju želju „da sarađuje sa Katarom da se odvrati i suprotstavi bilo kakvoj eksternoj prijetnji katarskom teritorijalnom integritetu koja nije u skladu sa poveljom Ujedinih Naroda.“

Na drugom frontu je Katar implementirao vojni savez sa Turskom, potpisan tokom krize iz 2014, dozvolivši širenje turskog vojnog prisustva u Kataru. Kao rezultat činjenice da su bili prisiljeni da letove za i iz Dohe preusmjere preko iranskog zračnog prostora, Katar je ponovo vratio svog ambasadora u Teheran.

Osim tog, presijecanje nabavnih ruta kroz države blokatore učinilo je Iran jedinim katarskim sigurnim dobavljačem hrane, vode i medicinskih zalih. Trgovinski bilans između ove dvije države dramatičmo je porastao, dostigavši dvije milijarde u protekloj godini. 

Cijela kriza je na kraju proizvela upravo suprotan rezultat od onog koji su države blokatori imale na umu. Umjesto da se reduciraju veze Katara sa Iranom, dovela je do jačanja, dok je Turska, po prvi put, postala dio zaljevske sigurnosti, kroz svoje vojno prisustvo u Kataru. Al Jazeera se još emituje i nastavlja objavljivati ključne izvještaje o četvorki.

Čak ni multimilionska saudijsko-emiratska PR kampanja da se ukalja imidž Katara i ova država poveže sa aktivnostima vezanim za finansiranje terorizma nije uspjela da dovede do ciljanih efekata. Ove dvije države članice GCC-a vodile su prikriveni informacijski rat da se demonizira Katar i ubrza promjena američke politike prema Kataru. Oni su plaćali PR kompanije, lobističke grupe i ekspertske organizacije da organizuju antikatarske javne događaje.

Saudijska Arabija i UAE također su angažovali političke konsultantske firme, kao što je filijala SCL Grupe, krovna kompanija političko-istraživačke kompanije Cambridge Analytica, da vodi antikatarsku medijsku kampanju. Ova nastojanja nisu proizvela značajne rezultate. Katar ih je zaobišao potpisivanjem sporazuma sa SAD-om u julu 2017. s ciljem borbe protiv finansiranja terorizma.

Istina je da je Katar pretrpio velike finansijske gubitke kao rezultat ove blokade, prema procjenama Bloomberga 43 milijarde dolara, ali je postao u većoj mjeri nezavistan nego ikada. Zapravo, većina Katarana vjeruje da su postigli istinsku nezavisnost.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.