Oglasi

Kako je postao vidljiv ‘Sarajevski nevidljivi čovjek’

Mural 'Sarajevski nevidljivi čovjek' podsjeća na lik i djelo Karima Zaimovića, ali i iznosi umjetnost na ulicu, među ljude.
Mural je nastao iz projekta 'stripovanja' Zaimovićevih pričaAl Jazeera

Piše: Jasmin Agić

Mural u centru Sarajeva, na kojem su prikazani motivi iz knjige Tajna džema od malina bosanskohercegovačkog književnika Karima Zaimovića, autorski je rad trojice umjetnika. Ideja da se motivi iz Zaimovićeve literature prenesu u drugi umjetnički medij bila je izazovna i estetski primamljiva i kada je Aleksandar Brezar crtačima i muralistima Borisu Stapiću i Mensuru Demiru predložio projekat oslikavanja jedne zidne fasade oni su, bez oklijevanja, pristali.

Od početka rada na izradi murala vodili su se idejom da jednu javnu površinu, u centru grada, oslikaju na način da vizuelno bude upečatljiva i da bude umjetnički odgovor na procese urbanističkog urušavanja vizuelne kulture. I naravno, da svojim radom odaju pijetet čovjeka za kojeg smatraju da je jedan od prvih ljudi koji je učinio revolucionarne korake u populariziranju marginalnih oblika umjetnosti, kakve su umjetnost stripa i ulična muralistika.

Neponovljiva ličnost

Aleksandar Brezar je veliki ljubitelj Zaimovićeve literature, a knjigu Tajna džema od malina koristio je kao inspiraciju za nekoliko svojih strip projekata. Sebi je, kaže, stavio u zadatak da cijelu knjigu priča pretvori u strip albume, jer je ubijeđen da je Zaimovićeva literatura, u svojoj osnovi, zamišljana kao strip scenarij. Prvo je sa strip crtačem Enisom Čišićem, po motivima priče Tajna Nikole Tesle, napravio istoimeni strip album, a zatim je sa kolegom Borisom Stapićem, za medij stripa, adaptirao priču Sarajevski nevidljivi čovjek.

Posljednji korak, izrada kompozitnog zidnog murala na vanjskoj fasadi zgrade, činila mu se kao logičan nastavak umjetničkog projekta kojem je cilj bio popularizacija djela Karima Zaimovića za kojeg kaže da je bio neponovljiva ličnost bh. umjetničke scene.

„Karim je bio naš najvažniji kritičar strip umjetnosti i zaslužan je za afirmaciju i etabliranje stripa kao umjetničke forme. Njegova knjiga priča nalik je zbirci strip scenarija, jer kada se priče pažljivo pročitaju, vidimo da mogu funkcionisati kao stripovi. Sam Zaimović je pisao scenarije za stripove, a jedan od najdržaih hobija bilo mu je crtanje stripova.“

Mural Sarajevski nevidljivi čovjek prvobitno je, kao vizualno rješenje, bio dio strip albuma. Nadrealistična predstava, oslikana na fasadi, preuzeta je sa osme stranice stripa, objašnjava Brezar, koji je autor konceptnog rješenja vizuala murala. Njegov posao je bio da pokuša literarnu suštinu priče izraziti pojmovima razumljivim vizuelnim umjetnicima, što mu je i uspjelo, jer je priča prošla dvije faze likovne preobrazbe.

Od strip-table do zidnog murala

Likovno oblikovanje motiva priče izradio je strip crtač Boris Stapić, koji je prvo oblikovao tablu stripa, a onda je naslikao mural u kojem je morao istovremeno, i na jednoj plohi, izraziti atmosferu priče i likovnost strip-table. Mural je morao zadržati vizuelnu preciznost strip crteža i njegovu specifičnu likovnu narativnost, objašnjava Stapić, jer je literatura Karima Zaimovića, u velikoj mjeri, bila utemeljena na poetici stripovskog izražavanja.

Raditi mural koji neće uvažavati Zaimovićeve umjetničke preokupacije niti odražavati prirodu njegove inspiracije bilo bi krajnje nepošteno i umjetnički nerelevantno, baš kao što je razumijevanje „sadržaja“ murala gotovo nemoguće bez poznavanja Zaimovićeve umjetnosti.

„Projekat izrade murala krenuo je od stripa, jer je Karim bio veliki ljubitelj stripa. Njegov prvi medij u kojem se pokušao izraziti bio je strip i njegove priče su napisane kao scenariji za strip i nadam se da će jednog dana projekti stripovanja njegove knjige priča biti završeni“, kaže Stapić.

Inicijativa za izradu murala je došla od ljubitelja Zaimovićeve umjetnosti koji žive izvan BiH, a najveću podršku u izradi murala Stapić je dobivao od ljudi iz Srbije i Hrvatske, koji su dobro upoznati sa njegovim radom na polju strip kritike.

Kao profesionalni strip crtač, kaže da je Zaimovićeva proza izuzetno zahvalna za medijsku metarmofozu, jer su mnoge u svojoj genezi zamišljene kao neliterarni umjetnički oblici.

„Te priče su krenule da žive život u drugim medijima, od radiodrame i pozorišne predstave, i to je zahvalan materijal za izučavanje drugih autora, onih koji su uticali na Karima“, dodaje Stapić.

Iznijeti umjetnost na ulicu

Oslikavanje fasade bio je muktrpan i zahtjevan fizički posao, kaže muralist i street autor Mensur Demir, koji, priznaje, uživa raditi na projektima sa jasnom namjerom da budu očigledna vizuelna intervencija u okolini i javnom prostoru. Izrada murala Sarajevski nevidljivi čovjek posebice je bila izazovna, jer se u njegovom komponovanju moralo voditi računa o sadržaju i simbolici prvobitnog književnog medija.

„Transgresija motiva je uzbudljiva stvar, jer se strip crtež prenosi na zid i u tom procesu se otkrivaju neke nove stvari i nove ideje. Osim toga, oslikana ulična fasada ispunjava više uloga. Vizuelna komunikacija sa prolaznicima je prvobitna namjera, jer mural ima ulogu da izvede umjetnost na ulicu, da izvede umjetnost iz galerija i muzeja gdje je zaključana i nedostupna običnim ljudima“, jasan je Demir.

Mural, kakav je Sarajevski nevidljivi čovjek, ima tešku zadaću da se nametne u okolini, koja je vizuelno nametljiva i zagušena jakim i veoma profanim likovnim znacima. Bilbordi i reklame, načinjeni od lako uočljivih materijala i ekspresivnih vizuelnih znakova, dominiraju gradskim pejzažom, kaže Demir, ističući kako je vizuelna kultura javnih prostora izuzetno važna za prepoznatljivost jedne urbane sredine.

Poginuo u dvadeset i četvrtoj godini

Kada je mural, pored toga, rađen iz želje da se podsjeti na lik i djelo književnika Karima Zaimovića, onda svima mora biti jasno kako je riječ o eksperimentalnom projektu, koji zadire duboko u monotonost i uniformnost vizuelnosti javnih površina. Razumijevanje likovnosti murala ne zahtjeva poznavanje Zaimovićevih priča, ali taj odnos između književnog narativa, strip-table i slike na fasadi zida trebao bi biti uočljiv.

Karim Zaimović je bio novinar magazina Naši Dani i jedan od prvih strip kritičara u Bosni i Hercegovini. Pisao je kratke priče, radiodrame, filmske kritike i tekstove u kojima se bavio fenomenima popularne kuture. Poginuo je u opkoljenom Sarajevu 1995. godine kao žrtva granatiranja. U doba pogibije imao je dvadeset i četiri godine.

Izvor: Al Jazeera