Kako je Katar prevazišao blokadu

Doha je dramatično ojačala domaću proizvodnju hrane i razvoja alternativnih trgovinskih ruta (Arhiva)

Tokom tri godine nezakonite blokade, Katar je osnažio lokalnu proizvodnju, što je malom polutoku u Zaljevu omogućilo ne samo da prevaziđe izazove opsade, već i ogromni pad cijena nafte i smrtonosnu pandemiju.

Četiri arapske države (Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein i Egipat) 5. juna 2017. godine prekinule su sve diplomatske i trgovinske odnose s Katarom, optuživši ovu državu da podržava “terorizam” i destabilizira regiju – navode koje je Doha stalno i kategorično negirala.

Danima i sedmicama koji su uslijedili veliki teretni brodovi i stotine aviona s hranom iz Turske, Irana, Omana, Maroka i Indije stigli su u Katar, kako bi se osiguralo da nema oskudijevanja u potrepštinama.

Pošto je Katar uvozio 90 posto potreba svoje hrane tada, morao je brzo djelovati da bi odgovorio utjecaju blokade.

Finansijski višak u tekućoj godini

Kako se kriza nastavljala, Doha je dramatično ojačala domaću proizvodnju hrane i razvoja alternativne trgovinske rute.

Iako je Katar doživio veliki finansijski gubitak zbog blokade – procjenjuje se 43 milijarde dolara – postao je značajno više nezavisan i spreman za izazove koje je nosio novi korona virus, navode analitičari.

“Blokada je pripremila Katar da se nosi s poremećajima dostavnoga lanca, što smo vidjeli često tokom krize COVID-19. Katar je mnogo postigao na polju samodostatnosti u sektorima prehrane i poljoprivrede, kao i u sektoru saobraćaja. Također, Katar je u industrijskom sektoru iskoristio blokadu da proširi i ojača lokalnu proizvodnju”, navodi Andreas Krieg sa Kraljevskog koledža u Londonu.

Katarska Vlada ističe kako će ova država biti jedna od rijetkih koja ue 2020. godini imati finansijski višak.

“Naš odgovor na nezakonitu blokadu nas je spremio na neočekivane ekonomske šokove, kao što je pandemija korona virusa. Lekcije naučene u protekle tri godine su o samoovisnosti i o otporu naše ekonomije. Od početka blokade ubrzavamo inicijative na diverzifikaciji ekonomije i umanjenju ovisnosti o uvozu. Zbog toga je katarska ekonomija dobro opremljena i izdržava vanjske pritiske, a pritom kapitalizira na novim prilikama”, navode iz državnog Ureda za komunikacije.

Prije blokade Katar je uglavnom ovisio o uvozu mliječnih proizvoda iz Saudijske Arabije, svaki dan je dolazilo 400 tona mlijeka i jogurta.

No, u mjesecima koji su uslijedili pod opsadom razvijene su razne održive šeme, uvezeno je na hiljade krava iz Evrope i SAD-a te uspostavljena prva lokalna farma za mlijeko i meso – Baladna.

Domaći proizvodi, znanje i tehnologija

Ovo je omogućilo zaljevskoj državi da postane dodatno samoovisna i sve je bliže izvozu mliječnih proizvoda.

Kako bi poboljšale dostavu hrane, mnoge lokalne kompanije su radile s većim brojem farmi kako bi dobijali svježe voće i povrće na držnicama.

Sve navedeno je ojačalo katarsku sigurnost u hrani pred pandemiju korona virusa.

Ogromna skladišta su bila napunjena krucijalnim artiklima kao što su riža, ulje i šećer, u sklopu odgovora na blokadu, i ona su pomogla da police supermarketa budu pune tokom kriznih sedmica pandemije, kada je širom svijeta ponestajalo tih potrepština.

Nasser Al Khalaf, izvršni direktor kompanije Agrico Agriculture Company, kaže kako je tehnologija domaćeg uzgoja odigrala veliku ulogu u transformaciji.

“Prije tri godine lokalna proizvodna voća i povrća nije iznosila ni 10 posto potreba, dok je danas 30 posto. Pošto je sve dostupno na domaćem nivou, znanje i tehnologija, ništa nam ne smeta da postignemo naše ciljeve”, ističe on.

Katar je izbio na prvo mjesto u kategoriji sigurnosti hrane na Bliskom istoku, a na svjetskom nivou je na 13. mjestu Indeksa globalne sigurnosti grane, prema Economist Intelligence Unitu.

Međunarodni monetarni fond (MMF) je 2019. godine objavio kako se katarske ekonomija pokazala otpornom u vrijeme blokade i šoka od pada cijena fosilnih goriva od 2014. do 2016. godine.

Krieg navodi kako će tako biti nakon najnižih cijena energenata ovog aprila.

Nove rute trgovine i turizma

“COVID-19 će imati ogroman utjecaj na većinu svjetskih država, naročito na države koje ovise o ovim gorivima u Zaljevu. No, Katar će proći daleko bolje od susjeda, zbog ugodnog jastuka suverenog finansijskog fonda, koji će pumpati novac u ekonomiju”, ističe on.

Katar je, nakon što je prošlo manje od šest mjeseci početka blokade, otvorio Luku Hamad, vjerovatno najveću na Bliskom istoku.

Ova luka je odigrala ključnu ulogu u osiguravanju novih pomorskih puteva i osiguranja osnovnih potrepština.

Premda je Qatar Airways, državna aviokompanija, u početku imao velike gubitke 2017. godine zbog gubitka pristupa u 18 gradova u četiri države koje su uvele blokadu, njegovi prihodi su postepeno rasli od tada.

Katar je, također, ojačao trgovinske odnose s regionalnim saveznicima, poput Turske i Irana.

“Blokada je primorala Dohu da se okrene drugim državama, kako bi ublažila utjcaj opsade. Tako je Katar postao bliži Turskoj i Iranu zbog pritiska saudijsko-emiratske blokade”, kaže Giorgio Cafiero, osnivač Gulf State Analyticsa.

Prekidom dostavnih ruta, države blokade su učinile Iran glavnim izvorom hrane, vode i lijekova.

Vojni sporazum s Turskom

Trgovinska razmjena dvije države dramatično se povećala od tada i iznsola dvije milijarde dolara između 2017. i 2018. godine.

Nakon blokade Katar je, također, proveo vojni sporazum s Turskom, potpisan prvi put 2014. godine, što je omogućilo širenje turskog vojnog prisustva u Kataru.

Uz hranu i trgovinu, ambiciozni novi projekti iz sfere umjetnosti i kulture u Kataru su se razvili u protekle tri godine, dok se država sprema za Svjetsko nogometno prvenstvo 2022. godine.

Katar je prošle godine otvorio Nacionalni muzej, projekat koji je koštao pola milijarde dolara, a koji prikazuje nacionalnu kulturu, historiju te divlje životinje i naučna dostignuća.

Katar je, također, potrošio milijarde dolara na sakupljanje svjetski poznatih umjetničkih djela, kako bi ih prikazao u svojim modernim muzejima.

Patriotski naboj katarskih 2,7 miliona stanovnika također jača u protekle tri godine, s katarskim zastavama i stiliziranim portretima emira Sheikha Tamima bin Hamada Al Thanija prikazanim na neboderima širom prijestolnice.

Izvor: Al Jazeera