Oglasi

Kako je izgledalo testiranje prve osobe zaražene COVID-om 19 u FBiH

Muhamed Skomorac je epidemiolog koji je napravio prvi test na COVID-19 pozitivnu osobu u Federaciji BiH.
"Način uzimanja uzorka za korona virus je veoma sličan načinu uzimanja uzorka osobama koji imaju gripu", kaže SkomoracUstupljeno Al Jazeeri

Borba protiv pandemije korona virusa podrazumijeva mnogo različitih stvari, ali najvažnija je svakako ona koju vode zdravstveni radnici, koji svakodnevno dolaze u direktan kontakt sa osoboma pozitivnim na COVID-19. Vođeni idejom da je ljudsko zdravlje najvažniji dio njihovog poziva ti ljudi čak i vlastitu sigurnost stavljaju u drugi plan svjesni da od njihove stručnosti, obučenosti i efikasnosti ovise ne sammo životi ljudi zaraženi korona virusom nego da od njihove medicinske ekspertize možda zavisi i sudbina cijelog zdravstvenog sistema.

Kada je primio poziv da izađe na teren i uzme uzorak od osobe koja je potencijalno zaražena COVID-om 19 za Muhameda Skomorca nije bilo dileme šta treba činiti. Slijedeći stroge zdravstvene propise formulirane za djelovanje u situacijama pandemije zaraznih bolesti, rutinom višegodišnjeg epidemiološkog radnika, krenuo je obaviti posao ne razmišljajući mnogo o riziku kojem se izlaže.  U njegovom slučaju taj je rizik bio manji nego kod drugog medicinskog osoblja, jer je Skomorac kao uposlenik Instituta za zdravlje u Zenici godinama sticao praksu rada u osjetljivim epidemiološkim uslovima.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

I sam kaže da je upravo zbog iskustva rada na terenu, sa osobama koje su bolovale od epidemiološki potentnih bolesti, odabran da načini uzorak kod žene za koju se sumnjalo da boluje od COVID-a 19. Sumnja je bila ispravna, prisjeća se tih trenutaka u razgovoru za Al Jazeeru, ističući kako će se poslije ispostaviti da je načinio testiranje prve korona pozitivne osobe u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Prvi pacijent žena iz Italije

Ranije upozoreni kako bi epidemijski val mogao iz zemalja zapadne Evrope doći na područje bivše Jugoslavije zdravstveni radnici su se počeli spremati za očekivane neprilike. A kada je poziv za testiranje stigao i kada se već prilikom telefonskog razgovora ustanovilo da je osoba, koja sumnja da ima simptome COVID-a, doputovala iz Italije obavljene predostrožnosti su se pokazale opravdanim. Svima u Institutu je postalo jasno da će sa valom otpuštanja radnici iz Italije početi da se vraćaju kući i da će među njima sigurno biti i mnogo onih koje u žargonu opisuju kao "kliconoše".

„Prvi pacijent koji se javio bila je žena koja je doputala iz Italije i to sa takvim simptomima da smo odmah posumnjali da bi moglo biti oboljenje od korona virusa. Žena je bila u kućnim uslovima, primijetila je simptome, javila se u hitnu pomoć, dakle svojoj lokalnoj medicinskoj službi. Oni su nas obavijestili da imaju prvu sumnju na korona virus i tada sam se ja spremio u svoju opremu, sve po pravilima i otišao na teren zajedno sa kolegom Almirom Brdarovićem, koji radi u Domu zdravlja Zenica, a moram reći da je on sanitarni inžinjer. Išao je sa mnom da vidi kako će se raditi uzimanje uzorka, jer sam ja imao od ranije iskustvo sa ophođenjem s ljudima koji imaju zaraznu bolest, naročito kroz gripu, a način uzimanja uzorka gripe i korona virusa je veoma sličan“.

Ustupljeno Al Jazeeri

Skomorac opisuje kako je izgledao prvi susret sa osobom potencijalno zaraženom korona virusom pojašnjavajući kako je u takvim situacijama najvažnije slijediti propisana epidemiološka pravila i biti fokusiran na posao koji se obavlja. Strahu tu ne smije biti mjesta, kaže, jer je borbi protiv zarazne bolesti panika najveći neprijatelj.

„Otišli smo na teren, našli ženu, uradili briseve, a laboratorija je analizom naknadno potvrdila COVID-19. Sutradan smo otišli po ženu, smjestili je u izolaciju, uradili kontakte kćerke i zeta, koji su također bili pozitivni. To je moj prvi susret sa kovid pozitivnim osobama. Bili su dobri i komunikativni, nisu imali teške simptome bolesti. I oni su bili prijatno iznenađeni kako smo mi to uradili. I mi smo bili prijatno iznenađeni njihovim ponašanjem i pristupom situaciji, jer nije bilo toliko strašno kako smo mislili da će biti“.

O epidemiji korona virusa se intenzivno priča i piše već mjesecima, ali malo je bilo govora o tome kako zapravo izgleda uzimanje uzorka na terenu. Najvažniji dio posla u borbi sa pandemijom je detektovanje zaraženih, a jedini način da se ustanovi da li je neko pozitivan na prisustvo COVID-a 19 jeste uzimanje brisa. Skomorac objašnjava kako to izgleda u praksi.

Detektovanje virusa

„Način uzimanja uzorka za korona virus je veoma sličan načinu uzimanja uzorka osobama koje imaju gripu samo se uzorak kod korone uzima malo dublje. Uzima se nazofariks. Posjednemo osobu, priđemo joj sa strane, zadignete joj glavu. Uzmete dva brisa, jednim radite bris nazofariksa, a to znači da ulazite kroz nosnicu i to duboko u nosnicu, ostavite par sekundi bris, malo ga rotirate, izvučete ga. Onda na isti način uradite drugu sa istim brisom, izvučete, stavite u transportnu virusološku podlogu. Nakon toga kažete osobi da zine i uradite bris grla, isto malo dublje. I taj drugi bris se uroni u transportnu virusološku podlogu, to se zapakuje u vatu da se ne bi prosulo, pa u sterilnu vrećicu a zatim se stavlja u transportni frižider i drži se na temepraturi od 4 do 8 stepeni. Takav se odmah dostavlja u kliniku u Sarajevo, u UKC, na laboratoriju za mikrobiologiju“.

U javnosti se, isto tako, mnogo priča o opremljenosti medicinskih službi za borbu protiv epidemije korona virusa, a medicinski radnici širom regije nedostatak opreme ističu kao jedan od ključnih problema u toj borbi. Bez adekvatne opreme i ostalog potrošnog medicinskog materijala borba protiv epidemije korona virusa je unaprijed izgubljena bitka. I naravno, bez obučenog, stručnog medicinskog osoblja, koje, ako ćemo govoriti bez eufemizama, svoja znanja nije u stanju primjenjivati bez neophodnih radnih materijala. Skomorac bez ustručavanja kaže da je on opremljen najboljom opremom i da upravo zbog takve opremljnosti epidemiološka služba Instituta ima dobre rezultate.

„Imamo svu opremu. A mi kao epidemiolozi smo se puno susretali sa jako puno drugih zaraznih bolesti, odnosno radili smo na prevenciji drugih zaraznih bolesti. Imamo svu potrebnu opremu, uvijek smo je i imali. Imamo količine koje su dovoljne za epidemiologiju javnog zdravstva na našem kantonalnom nivou. Imamo dobru opremu, ponavljam još jednom, kupljenu od ovlaštene kompanije koja se bavi distribucjiom HTZ opreme. Imamo dobre maske, vizire, mada ja više volim koristii naočare - zaštitne naočare više volim, u tim situacijama, kod detekcije gripe i kod kovida. Moj je lični osjećaj da mi je tako lakše raditi“.

Oprema koju koriste epidemiolozi na terenu, prilikom testiranja potencijalno zaraženih osoba, je sofisticirana pa je i oblačenje epidemiologa proces u kojem mu treba asistencija kolega. Zaštitna oprema se koristi kako bi se osigurala sigurnost cijelog procesa, dakle sigurnost samog epidemiologa, drugih članova medicinskog tima, pacijenta a posredno i svih osoba s kojma bilo ko od njih stupa u naknadni kontakt. Skomorac pojašnjava kako izgledaju pripreme epidemiolga za izlazak na teren.

Procedura oblačenja opreme

„Ne mogu se oblačiti sam. Oblači me jedna osoba, ja obučem koliko mogu predmeta na sebe sam, a druga mi osoba pomaže oko rukavica, oko maske, oko naočara, da me uljepi i onda me ta osoba prekontroliše prije polaska da se vidi da nije došlo negdje do pucanja, ili da se neki dio nije odljepio. To je standardna operativna procedura i onda idemo na teren, a to je potrebno iz razloga da se mi ne bi kontaminisali ili još gore pacijenti. Ni mi nikada ne znamo šta nosimo sa sobom. Moramo voditi računa o ljudima u okolini“.

Skomorac kaže da je on bio epidemiolog koji je testirao prve slučajeve korona virusa u Federaciji Bosne i Hercegovine, tzv. indeksirane slučajeve. Kao osoba sa iskustvom u borbi protiv zaraznih bolesti prvih je dana i sedmica podučavao tehničare iz domova zdravlja procesu uzimanja briseva nakon čega je to postala standardna metoda u svim takvim medicinskim ustanovama u Zeničko – dobojskom kantonu.

Ustupljeno Al Jazeeri

Nakon svega, Skomorac kaže da je ponosan ne samo na sebe i svoj rad nego i na sve kolege medicinare iz Instituta i drugih medicinskih ustanova u Zenici. Lično, kaže, nikada nije osjećao strah odlazeći na teren pogledati COVID-19 direktno u lice, jer se i prije ove epidemije nosio sa teškim i opasnim zdravstvenim situacijama.

„Nisam osjeaćao nikada nikakav strah. Magistar sam zdravstvene njege i radim kao stručni saradnik za epidemiologiju. To je neštom što je jako zanimljivo, a kroz epidemiologiju sam prošao sve. Dok smo radili prevenciju leptospiroze radio sam deratizaciju rudnika, ulazio u jame, radio sam avionske dezinfekcije rijeke Bosne nakon poplava kada smo se bojali da ne dođe virus zapadnog Nila preko komaraca. Dakle, nema šta nisam radio. Detekciju drugih zaraznih bolesti, gripe, lično sam uzimao brisove svih tipova gripe i A i B i H1N1, sve sam radio. Nije nam zato ovo ništa strano, niti osjećam neki strah. Postane to zanimljivo i svaka nova situacija je zanimljiva i izazovna“.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.