Dokumentarni film: Kako Izraelci preuzimaju palestinske kuće

U srcu okupirane Palestine smješten je Jerusalem i u njegovom centru – Stari grad. Sjedište je tri abrahamske religije: kršćanstva, judaizma i islama.

Prema Planu podjele Ujedinjenih naroda iz 1947, Jerusalemu je dodijeljen poseban status. Prema njemu, grad je trebao biti pod međunarodnom upravom i suverenitetom.

No, nakon nezakonite izraelske okupacije Istočnog Jerusalema 1967. izraelske snage neprestano su radile na oduzimanju palestinskih kuća i zemljišta, i to s ciljem pripajanja Istočnog Jerusalema njegovom zapadnom dijelu, koji je okupiran 1948.

Danas u Jerusalemu postoji više od 150 izraelskih nastambi, i to većinom u području džamije Al-Aqsa.

Osobe koje grade te nastambe jesu ideološki vođeni Izraelci koji se svakodnevno useljavaju u palestinske kuće u Istočnom Jerusalemu s ciljem stvaranja jevrejske demografske većine, te pretvaranja Jerusalema u glavni grad Izraela.

Većina Palestinaca odbija prodati svoje kuće izraelskim doseljenicima jer to vide kao doprinos ilegalnom širenju Izraela na palestinskoj zemlji.

Izraelci su dosad oduzimali palestinske kuće koristeći se rupama u zakonima koje su sami nametnuli nakon okupacije Jerusalema.

No, prema riječima Palestinaca koji žive u Istočnom Jerusalemu, doseljeničke organizacije u posljednjih nekoliko godina počele su unajmljivati palestinske trgovačke posrednike, kojima plaćaju velike sume novca kako bi kupili kuće u njihovo ime.

Vlasništvo nad tim kućama zatim se prenosi na nepoznate offshore kompanije, koje nakon otkupljivanja prodaju kuće izraelskim doseljenicima.

Posrednike su, navodno, podržale doseljeničke organizacije, pojedini biznismeni iz arapskih zemalja te pojedinci iz palestinskih vlasti.

Al Jazeera je istražila te tvrdnje.

Ko prodaje, a ko kupuje palestinske kuće?

Palestincima u Jerusalemu gotovo je nemoguće dobiti dozvolu za izgradnju. Jedan od glavnih razloga jest to što im je ostavljeno vrlo malo prostora na kojem bi mogli izgraditi kuću, dok se potrebe za novim stambenim prostorima gomilaju.

Zahtjeve za građevinsku dozvolu izraelska vlada uglavnom odbija, zbog čega su Palestinci često primorani svoje domove graditi “ilegalno”.

Ako dođe do gradnje, “općina u Jerusalemu počne izdavati naloge za rušenje kuće, naloge za izvođenje vlasnika kuće pred sud te nameće ogromne novčane kazne i do 100.000 dolara nekome ko je već preopterećen dugovima”, objasnio je Khaled Zabarqa, advokat iz Jerusalema, koji radi s porodicama čije su domove kupili izraelski doseljenici.

Suočene s ogromnim finansijskim pritiscima, mnogobrojne palestinske porodice odlučuju se na prodaju svojih domova. No, većina odbija prodati kuće izraelskim doseljenicima i traže kredibilne palestinske kupce.

Tada se obično pojavljuju kupci koji imaju dovoljno novca da plate kuće, često nudeći i više od njihove tržišne vrijednosti. Ti kupci većinom su osobe s određenim kredibilitetom u palestinskim zajednicama, ugledni ljudi koji ne izazivaju nikakve sumnje prodavača ili palestinskih vlasti.

Nakon što kuća bude kupljena, prodavač obično potpiše njenu prodaju u nekoj od offshore kompanija, koje favoriziraju doseljeničke organizacije, nakon čega kompanija kuću prenosi u vlasništvo Izraelaca.

Kada nekoliko mjeseci nakon prodaje Palestinci koji su prodali kuću saznaju da je završila u posjedu izraelskih doseljenika, obično budu zatečeni.

Biznismeni iz Ujedinjenih Arapskih Emirata

Godine 2014. u palestinskom naselju Silwan dva palestinska brokera bila su uključena u kupovinu određenog broja kuća koje su poslije prenesene na imena izraelskih doseljenika: Shams al-Din al-Qawasmi i Fareed Hajj Yahya.

Obojica su imali jake veze s UAE-om. Al-Qawasmi je govorio da njihove kuće kupuje u ime dobrotvornih organizacija u Emiratima, dok je Hajj Yahya bio poznat po tome da radi za humanitarnu organizaciju iz te zemlje.

“Kad osoba pristane prodati kuću, znači da je već iscrpila sve moguće opcije. Više nije u stanju izaći na kraj s kaznama i dugovima u koje je zapala. Zato u ponudi emiratske organizacije da kupi njihovu imovinu vide arapsku organizaciju koja im nudi šansu da izađu iz problema u kojem su”, objašnjava Zabarqa.

Al-Qawasmi je iznajmljivao stan od jednog od lokalnih Palestinaca, Mohammeda Baydouna.

Kad je Baydoun saznao da je Al-Qawasmi kupio kuću u susjedstvu, za koju je platio triput veću novčanu vrijednost – što je siguran pokazatelj da je kupljena za doseljenike – odlučio je suočiti se s njim.

“Pitao sam ga je li kupio kuću u tom području. U početku je poricao, ali je onda priznao da je kupio kuću za Emirate. Pitao sam ga zašto bi Emirati kupili tu kuću. Rekao mi je da žele napraviti vrtić, kliniku ili takvo nešto. Rekao sam mu: ‘Šems, ta kuća završit će u rukama Izraelaca'”, izjavio je za Al Jazeeru Baydoun, lokalni Palestinac čija je kuća prodana Izraelcima.

Kuća koju je kupio Al-Qawasmi završila je u posjedu Izraelaca nedugo nakon toga.

Jedna od Baydounovih kuća koje je njegov sin prodao Hajju Yahyi, drugom palestinskom brokeru iz sporazuma iz 2014, također je završila u njihovom posjedu.

“Oni u prodaju kuća i nekretnina u Jerusalemu žele uplesti Palestince kako bi u budućnosti, ako budu nekog optuživali za prodaju Jerusalema, mogli uprijeti prst u Palestince i reći da su oni prodali Jerusalem, a ne zemlje Zaljeva ili neke druge arapske zemlje”, izjavio je Abdulsattar Qassim, profesor na Univerzitetu An-Najah na Zapadnoj obali.

Kamal al-Khatib, zamjenik čelnika Islamskog pokreta u Izraelu, vjeruje da je priča o finansiranju iz UAE-a tačna te da su određeni biznismeni iz te zemlje umiješani u kupovinu palestinskih kuća.

“Ne oklijevam reći i potvrditi (…) da su biznismeni iz Emirata iza ovog dogovora. I nema sumnje da su dobili pomoć određenih Palestinaca da završe ove poslove”, izjavio je Al-Khatib.

Zatražili smo komentar od Al-Qawasmija i Hajja Yahye u vezi s tim slučajevima, ali nijedan od njih nije odgovorio na naše pozive.

Uloga palestinskih vlasti

Mnogi Palestinci prebacuju krivicu na palestinske vlasti, najviše zbog navodne nedovoljne angažiranosti prilikom provjere potencijalnih kupaca.

“Trebali bismo biti iskreni prema sebi. Većina brokera su Palestinci, a oni koji primaju mito od ovih brokera utjecajni su Palestinci iz palestinske uprave”, izjavio je Qassim.

Palestinske vlasti nemaju stvarnu vlast u Jerusalemu, ali imaju Ministarstvo za jerusalemska pitanja i guvernera u Jerusalemu.

Vlasnici kuća u Jerusalemu obično se obraćaju tom ministarstvu radi provjere potencijalnih kupaca, u nadi da će to spriječiti da njihove kuće završe u doseljeničkim rukama.

“Ured prosljeđuje ime potencijalnog kupca obavještajnoj službi. Oni urade neophodnu istragu i šalju rezultate nazad u Ministarstvo, nakon čega mi izdamo odobrenje. Uvjetno odobrenje”, objasnio je bivši guverner Jerusalema i sadašnji ministar za Palestinsku samoupravu u Jerusalemu Adnan al-Husayni.

Al-Qawasmi i Hajj Yahya dobili su potrebno odobrenje od Ministarstva prilikom kupovine približno 25 nekretnina u području Silwan, koje su potom, navodno, prenijeli na imena Izraelaca.

Prodaja Joudehove kuće

Kupovina kuće Adeeba Joudeha u Jerusalemu prouzrokovala je pravi skandal u palestinskoj zajednici.

Joudeh je jedan od uglednijih stanovnika Jerusalema, čuvar ključeva Bazilike Svetog groba. Njegova kuća korištena je kao lokalna ambulanta u Jerusalemu te je bila na prodaji još od 2013.

Fadi el-Salameen, palestinski biznismen iz Sjedinjenih Američkih Država, pokušao je kupiti tu kuću 2013, ali su palestinske vlasti odbile njegov zahtjev i zamrznule mu bankovni račun zbog “sumnjivih sredstava”.

Prema palestinskom državnom tužiocu Ahmadu Baraku, na El-Salameenov račun prebačena su sredstva iz jednog jedinog izvora: kompanije u vlasništvu Mohammeda Dahlana, velikog političkog suparnika palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa.

Dahlan od 2011. živi u UAE-u, gdje obavlja dužnost specijalnog savjetnika prestolonasljednika Mohammeda bin Zayeda.

Nakon što je El-Salameenov pokušaj kupovine kuće propao, Khaled al-Attari, poznati palestinski biznismen, koji posluje između Ramallaha i Jerusalema, izrazio je interes za kupovinu kuće.

Al-Attari je dobio odobrenje od Ministarstva za jerusalemska pitanja, ali u oktobru 2018. Izraelci su se uselili i u tu kuću.

“Razgovarao sam s tadašnjim guvernerom Adnanom al-Husaynijem i on je imao pozitivno mišljenje o Al-Attariju. Posavjetovao sam se s nekoliko drugih Palestinaca i svi su imali samo riječi hvale o njemu. Rekli su mi da slobodno nastavim s prodajom, da bi sve trebalo biti kako treba, jer je čovjek iz Jerusalema i ima novac. No, nažalost, na kraju nisu bili u pravu”, objasnio je Joudeh za Al Jazeeru.

Proširila se vijest da je vlasništvo nad kućom prodanom Al-Attariju prebačeno na ime offshore kompanije Daho Holdings Ltd, koja je potom prodala kuću jednom od doseljenika.

Al-Attari je porekao da je ikad posjedovao kuću, rekavši Al Jazeeri da je sastavljen sporazum, ali da to ne znači da je kupovina završena.

No, izraelski zemljišnoknjižni izvadak, koji je Al Jazeera dobila na uvid, pokazuje prijenos vlasništva iz porodice Joudeh na ime Al-Attarija 23. aprila, te potom njeno automatsko prebacivanje na ime Daho Holdingsa istog dana. Papiri pokazuju Al-Attarija kao potpisnika u ime kompanije Daho.

 

Komitet za komunalno posredovanje sazvan je kako bi suočio Joudeha i Al-Attarija licem u lice i saznao šta se ustvari dogodilo s kućom.

No, Al-Attari je negirao tvrdnje da je prodao kuću doseljenicima, tvrdeći da je jednostavno postupao u El-Salameenovo ime.

Al Jazeera je kontaktirala s Al-Attarijem više puta, no prestao je odgovarati na pozive.

Visokorangirano ime koje se pojavljuje na papirologiji ove prodaje jest Adnan al-Hosayni, bivši guverner Palestinske samouprave u Jerusalemu, koji je potpisao sporazum između Al-Attarija i Joudeha.

Glasnogovornik reda šefa sigurnosti palestinskih vlasti nije odgovorio na zahtjev Al Jazeere za komentar.

Bez stvarne odgovornosti

Budući da palestinske vlasti nemaju jurisdikciju nad Jerusalemom, odgovor na pitanje ko je kriv za tu prodaju komplikovan je.

Dok se odobrenja koja je izdalo Ministarstvo za jerusalemska pitanja koriste za kupovinu kuća, samu prodaju ne nadziru tijela javne uprave.

“Nemamo se kome obratiti. Niko nije odgovoran za ovo. Nema odgovornog autoriteta kojem se možemo obratiti za pomoć. Imam dokumente, ali kome da ih predam?”, izjavio je Kamal Qweider, stanovnik Starog grada, koji vodi popularnu Facebook-stranicu koja prati kupovinu palestinskih kuća.

Palestinske vlasti objavile su da provode istragu o tome šta se dogodilo s prodajom Joudehove kuće.

Međutim, rezultati ranijih istraga ne objavljuju se, što dodatno frustrira Palestince u Jerusalemu.

U međuvremenu, doseljenici se nastavljaju useljavati u palestinske četvrti širom grada, gdje njihovo prisustvo postaje činjenica koja otežava buduće pregovore o okupiranom Istočnom Jerusalemu.

Izvor: Al Jazeera