Kako izabrati božićno drvce

U predbožićno vrijeme svi tradicionalno pokušavaju da ukrase domove što je ljepše moguće. Dok je za jedne kupovina božićnog drvceta nezaobilazna tradicija, drugi se odlučuju za jeftinije i praktičnije – vještačku jelku.

Augustin sa svojom porodicom svake godine kupuje božićno drvce. Gledaju ponudu, pa slijedi odabir, a pakovanje traje nekoliko sekundi.

“Pa izaberemo uvijek najružnije kao, to nam je kao neki običaj da ga udomimo, jer nitko neće najružnije, tak’ da to jest zapravo neki običaj”, kaže Augustin Viličnik.  

Nakon božićnih praznika, isto drvce još im može poslužiti.

“Pošto se grijemo na drva, na kraju ga isječemo i zapravo se zgrijemo, tako da je sve otišlo ukrug na kraju”, nastavlja Viličnik.

Hrvatske šume, osim u rasadniku nedaleko od Zagreba, crnogoricu sade na dvije lokacije – u blizini Koprivnice, i u Gorskom kotaru. Kupci mogu birati rezano drvce, ili ono s korijenom. Pri kupnji bitna je, napominju, žuta etiketa.

Provjerena drvca

“Znači da je proizvođač tih drvaca upisan u registar proizvođača, da je proizvedeno u Hrvatskoj, na prirodan način i da je legalno proizvedeno, da ima porijeklo i da nije ukradeno”, kaže Ana Juričić Musa iz Hrvatskih šuma.

Ekolozi, također, preporučuju kupovinu pravih božićnih drvaca. Kasnije savjetuju da pokušate ono prirodno vratiti prirodi.

“Ja bih rekao, kao građanin koji pokušava razumijevati okoliš i čuvati ga, nabavite božićno drvce u zemlji i kada bude vrijeme, vratite ga natrag u zemlju, posadite ga na vašoj parceli”, rekao je Vjeran Piršić, iz udruženja “Eko Kvarner”.

Prodajnih mjesta u predbožićno vrijeme ne nedostaje. Posao najbolje ide poslijepodne, kada se ljudi vraćaju s posla.

“Možemo pretpostaviti da svaka druga obitelj u Hrvatskoj kupi božićno drvce, a po nekakvim statističkim pokazateljima u Hrvatskoj imamo oko milijun i 400 tisuća kućanstava. Dakle po toj nekoj procjeni grad Zagreb bi mogao apsorbirati od 100 do 150 tisuća božićnih drvaca godišnje”, rekao je Josip Lončar, prodavač iz Udruženja uzgajivača božićnih drvaca.

Umjetni borovi

“Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u Hrvatskoj se godišnje proizvede otprilike milijun i sto tisuća stabala crnogorice, uglavnom je riječ o smreki i jeli. Otprilike 350 tisuća njih plasira se na tržište, s namjerom da postanu božićna drvca. Uvoz je prošle godine bio minimalan – iznosio je tek nešto više od pet tisuća komada”, javlja reportet Al Jazeere Marin Veršić.

Ali ne odlučuju se svi za autentičan miris pravoga drvca. Iako se ispred nude razni borovi, unutar velikih prodavnica, postoji veliki izbor umjetnih.

“Samo da živi bor dalje živi. A mi ćemo ovaj složiti i okititi ga. Ispod pokloni i to je to onda” , kaže Kristina, koja je kupila umjetni bor.

Interes je velik. U trgovačkom centru Pevec, 50 posto je veći nego lani.

“Imamo u ponudi dvadesetak vrsti različitih borova, gušćih i rjeđih u rasponu cijena od dvadesetak eura pa nadalje”, kaže Andrea Bogadi, prodavačica.

Dugoročno, jeftinije je od pravog. No, dok jedni gledaju kako umjetno drvce mogu praktično spremiti – drugima je ovo samo lijepi bor, ali bez duše.

Izvor: Al Jazeera