Oglasi

Kako Iran vidi svoju ulogu na Bliskom istoku

Vodstvo Irana najviše brinu Sirija i odnosi sa SAD-om.
Rouhani i Ministarstvo vanjskih poslova fokusiraju se na ulogu Irana u borbi protiv „terorizma“AP - Arhiva

Nedavno objavljena studija političkih izjava ključnih iranskih zvaničnika tokom 2016. i prve polovine 2017. pruža zanimljive uvide u političku viziju ove države i prepoznaje buduće trendove u njenoj vanjskoj politici, posebno u vezi bilateralnih odnosa sa SAD-om, Rusijom, Saudijskom Arabijom i Turskom te ključnih pitanja kao što su nuklearni sporazum, Sirija i palestinsko pitanje.

U studiji "Prioriteti vanjske politike Irana", Al Jazeerin Centar za studije analizirao je 1.400 izjava ključnih ličnosti uključujući vrhovnog vođu ajatolaha Alija Khameneija, predsjednika Hassana Rouhanija, ministra vanjskih poslova Mohammada Javada Zarifa, vodstvo Korpusa islamske revolucionarne garde (IRCG), i ministra odbrane i oružanih snaga Hosseina Dehghana.

Dok vrhovni vođa i vodstvo IRGC-a prikazuju Iran kao regionalni centar, Rouhani i Ministarstvo vanjskih poslova, koji su u većoj mjeri reformisti, fokusiraju se na ulogu Irana u borbi protiv „terorizma“.

„Moguće je da je ovo odraz ideologija dva bloka [reformisti i konzervativci]“, kazala je Fatima al-Samadi, autorica studije i iskusna istraživačica Centra za studije.

„Khamenei i vodstvo IRGC-a, koji su konzervativnija strana, fokusiraju se više na emocionalne reference na revoluciju i moćnu slavu Irana, dok su reformista Rouhani i njegova vlada pragmatičniji i više fokusirani na konkretna pitanja na kojima mogu demonstrirati iranski utjecaj.“

Od potpisivanja nuklearnog sporazuma sredinom 2015., stručnjaci za Bliski istok pažljivo posmatraju iranske političke mahinacije i namjere u regiji. Uzimajući u obzir aktuelne krize i sukobe u regiji i istaknutu ulogu Irana, mnogi analitičari se slažu da je postalo iznimno važno razumjeti kako ova država vidi unapređenje svoje uloge na Bliskom istoku, posebno u svjetlu predsjedničkih izbora.

Nuklearni sporazum i SAD

Nuklearni sporazum i njegove implikacije za budućnost Irana zauzimaju puno prostora u zvaničnim izjavama, posebno u svjetlu njegovog utjecaja na bilateralne odnose Irana.

Mišljenja o sporazumu i mogućim ishodima variraju od predviđanja produženih tenzija u vezi tog pitanju do izražavanja nade i odlučnosti da se traži rješenje zasnovano na kompromisu i političkim rješenjima.

„Većina analiziranih političkih izjava izrazila je nadu u mirno političko rješenje svih pitanja povezanih sa sankcijama i punom implementacijom nuklearnog sporazuma“, objasnila je Samadi.

Dokazivi fokus na bilateralnim odnosima između SAD-a i Irana također pokazuje da su mnogi iranski političari bili „svjesni da bi njegovanje odnosa sa Washingtonom imalo pozitivan utjecaj na reintegraciju Irana u međunarodnu zajednicu.“

SAD se mnogo pojavljivao u analiziranim izjavama, najviše od svih spominjanih država, ispred Saudijske Arabije, Turske i drugih država u regiji.

U većini izjava izraženi su kritički stav spram SAD-a i osuda američke politike, dok su u nekim izjavama prijetnje pomiješane sa iranskim neprijateljstvom prema SAD-u.

„Ton ovih izjava eskalirao je u prvom kvartalu 2017. kada je Trumpova administracija stupila na dužnost i izrazila svoje neprijateljstvo prema Iranu“, dodala je Samadi.

Susjedi i regionalna pitanja

U pogledu regionalnih pitanja, čini se da su istaknuti iranski državnici bili najviše zabrinuti zbog aktuelne krize u Siriji, koju su najviše pominjali od regionalnih kriza.

Zatim slijede Jemen, palestinsko pitanje, zabrinutost u vezi pristupa obredima hadža i umre za iranske državljane i muke šiitskih muslimana u Bahreinu.

Kada je Sirija u pitanju, većina zvaničnika je razgovarala o budućem političkom rješenju, za razliku od manjine koja je predvidjela produženje sukoba, i manje grupe izjava koje su kao jedino rješenje vidjele veći vojni sukob.

Ipak, iranska vizija „političkog rješenja“ i dalje je verzija koja isključuje većinu boraca u oružanom sukobu protiv Assadovog režima, što ga, prema riječima Samadi, čini nerealnim ili možda teško izvodivim.

To je u suprotnosti sa stavovima prema sukobu u Jemenu i Iraku i situaciji u Bahreinu, u vezi kojih većina izjava ukazuje na to da donosioci odluka u Iranu očekuju tenzije i sukob na oba ova fronta u budućnosti.

Drugo važno regionalno pitanje za iransku vladu je palestinsko pitanje, gdje je većina predvidjela nastavak tenzija i popriličan broj izjava govorio je o „potrebi za snažnom oružanom konfrontacijom da se riješi ta stvar“.

Glavni sparing partner u većini pitanja koja brinu Iran na regionalnom nivou je Saudijska Arabija, o kojoj je većina izjava tokom 2016. bila formulisana kao otvorena kritika. Jezik je malo ublažen početkom 2017, kada je Rouhani govorio o pokušajima da se odnos između ove dvije države popravi, ali ne mogu se pronaći znaci stvarnog napretka.

Turska je susjed u regiji s kojom iranski vlastodršci žele održati pozitivne odnose, što se ogleda u analiziranim zvaničnim izjavama. Jezik se većinom odnosio na dobre odnose i podršku predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu nakon prošlogodišnjeg neuspjelog državnog udara.

Rusija je još jedan važan igrač u regionalnoj politici danas. Većina iranskih zvaničnih izjava odražavala je pozitivan stav i govorila o saradnji sa Rusijom.

Naravno, ove dvije države blisko sarađuju na rješavanju sirijske krize, i zajednička im je podrška režimu Bashara al-Assada, kazala je Samadi.

Domaća pitanja

U velikom broju izjava pominjana je i iranska vojska, u komentarima koji održavaju, kako se čini, generalni konsenzus o potrebi da se unaprijedi i ojača državna vojska.

Ovo pitanje se posebno pojavljivalo u kontekstu odnosa sa SAD-om, gdje je na drugom mjestu u odnosu na nuklearni sporazum, ali je o vojsci raspravljano češće nego o nastojanjima Irana da se bori protiv „terorizma“ u regiji.

Pitanje nezavisnosti Irana od bilo kakvog oslanjanja na druge države ili vanjske sile također se često spominjalo, obično u vezi sa nacionalnim imperativom da se i dalje radi na jačanju vojske. Ovakav jezik dolazi uglavnom od retorike Islamske revolucionarne garde koja se fokusira na snagu i moć Irana i iranske vojske.

Izvor: Al Jazeera