Kako do posla u Njemačkoj od 1. marta

Šejla Vojić: Novi zakon se ne odnosi samo na osobe s visokom školskom spremom (Ustupljeno Al Jazeeri)

Hiljade radnika sa područja Zapadnog Balkana s velikim željama i nadama očekuju 1. mart, kada će u Njemačkoj stupiti na snagu novi propisi za kvalificiranu radnu snagu. Novi zakon proširuje mogućnosti za kvalificirane stručnjake iz država van Evropske unije da dođu u prvu ekonomiju Evrope radi zapošljavanja.

Mnogima od njih će trebati pomoć osoba kao što je Šejla Vojić, koja je savjetnica za mobilne zaposlene u projektu Faire Mobilitat “Pravedna mobilnost- socijalna, pravedna i aktivna sloboda kretanja radnika” Saveza njemačkih sindikata (DGB) u Stuttgartu. Ovaj projekat se zalaže za poboljšanje uvjeta rada u Njemačkoj, a u fokusu mu je podrška zaposlenima, posebno iz država Srednje i Istočne Evrope, “provedbom pravednih plata i fer radnih uvjeta na njemačkom tržištu rada”.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Dodaje kako se savjetovališta nalaze širom Njemačke, gdje se pružaju besplatni savjete iz područja radnog i socijalnog prava zaposlenima u Njemačkoj koji su iz Srednje i Istočne Evrope.

  • Veliki broj stanovnika Zapadnog Balkana čeka 1. mart i olakšanje dobijanja posla u Njemačkoj, kako se to tumači u ovoj regiji. Da li je ovo ispravno tumačenje, šta donosi novi zakon?

– Pravilo o Zapadnom Balkanu, koje je još uvijek na snazi do 31. decembra 2020. godine, nije uvjetovalo kvalificiranu stručnu naobrazbu ili visokoškolsku diplomu, što je kod novog zakona o doseljavanju stručnjaka slučaj. Ovaj novi zakon se ne odnosi samo na osobe s visokom školskom spremom, nego i sve one koje pronađu zaposlenje “koje odgovara njihovoj kvalifikaciji”. Ono što je pozitivno je ukidanje kriterija prema kojem kompanija prvo mora pokušati za određenu radnu poziciju pronaći osobu u Njemačkoj ili Evropskoj uniji, pa tek onda dolaze u obzir kandidati van EU-a (Vorrangprufunga).

Također je novina da kandidati s kvalificiranim stručnim obrazovanjem (u stručne kvalifikacije se ubrajaju stručna obrazovanja za koja je u Njemačkoj utvrđen minimalan period trajanja od dvije godine), a ne samo visokoobrazovani, kao do sada, ukoliko posjeduju odgovarajuće znanje njemačkog jezika i osigurano uzdržavanje, mogu doći u Njemačku na šest mjeseci u svrhu traženja posla.

  • Koji su trenutno poslovi najviše u deficitu u Njemačkoj?

– Broj otvorenih radnih pozicija u Njemačkoj se kreće oko 1,4 miliona. Traže se najviše radnici u oblasti zdravstva i njege, doktori, fizioterapeuti i medicinske sestre, IT-stručnjaci, inženjeri i zanatlije u građevinskoj industriji, potom stručnjaci u zrakoplovstvu, mehatronici, elektrotehnici, energetskoj tehnologiji i drugim MINT zanimanjima, ali i u obrtništvu. Po novom zakonu, IT-stručnjaci mogu, pod određenim uslovima i s radnim iskustvom od minimalno tri godine, i bez formalne diplome doći u Njemačku. S tim da ti odgovarajući preduslovi moraju biti ispunjeni.

  • Šta će se tražiti od potencijalnih radnika (nivo obrazovanja, jezika…)?

– Važno je prvo izvršiti priznavanje kvalifikacije, a tek onda podnijeti zahtjev za vizu. Prije nego što se podnese zahtjev za vizu, zainteresirani kandidati trebaju imati službeno rješenje o priznavanju svoje struke. To je moguće učiniti i prije nego što novi zakon stupi na snagu. Čim dobiju rješenje o priznavanju stručne spreme, s odgovarajućim znanjem njemačkog jezika te osiguranim finansijskim sredstvima za uzdržavanje, zainteresirani mogu podnijeti zahtjev za vizu kako bi došli u Njemačku i prihvatili neku ponudu za radno mjesto koje odgovara njihovoj kvalifikaciji (na maksimalno šest mjeseci). Ukoliko njemačke institucije samo djelimično priznaju stručnu kvalifikaciju, zainteresirani kandidati mogu dobiti vizu u svrhu usavršavanja i kvalifikacije u Njemačkoj. Pod određenim uslovima, oni se već u toku tog dodatnog obrazovanja mogu zaposliti.

Maturanti koji su mlađi od 25 godina i sa završenom srednjom školom mogu doći u Njemačku na najviše šest mjeseci kako bi se mogli natjecati za mjesto za obavljanje stručnog obrazovanja, ako im njihovo završno svjedočanstvo srednje škole omogućava upis na studij, ako imaju dokaz o dobrom poznavanju njemačkog jezika (nivo B2) i ako imaju finansijska sredstva za uzdržavanje. Nešto drugačiji propisi će važiti za stručnu radnu snagu koja je starija od 45 godina. Ukoliko oni žele doći u Njemačku radi zaposlenja, bit će im potrebno da predoče ugovor o radu s određenom minimalnom zaradom ili dokaz o adekvatnom osiguravanju sredstava u starosti.

Jezičke vještine potrebne su posebno za ulazak u potragu za mjestom za osposobljavanje ili za pronalazak posla kao kvalificiranog stručnjaka. Pretpostavlja se da će biti riječ o jezičnom nivoa B1 u svrhu traženja posla u Njemačkoj nakon postupka priznavanja diplome, pri čemu se nivo jezičnog znanja razlikuje u zavisnosti od svrhe boravka.

Blagovremeno pokretanje postupka

Kako objašnjavaju na internetskoj stranici Ambasade Njemačke u Sarajevu, novi zakon proširuje mogućnosti za kvalificirane stručnjake iz država van EU-a da dođu u Njemačku radi zapošljavanja.

‘Prije nego što podnesu zahtjev za vizu, zainteresirani kandidati trebaju imati službeno rješenje o priznavanju svoje struke. Priznavanje vrše samo zvanične ustanove… Zainteresirani kvalificirani radnici bi trebali blagovremeno pokrenuti ovaj postupak. To je moguće učiniti i prije nego što u martu 2020. godine novi propisi stupe na snagu’, navodi se.

Dodaje se kako kvalificirani radnici čim dobiju rješenje o priznavanju stručne spreme mogu podnijeti zahtjev za vizu kako bi došli u Njemačku i prihvatili neku ponudu za radno mjesto za koje su kvalificirani.

‘Ukoliko njemačke ustanove samo djelimično priznaju stručnu kvalifikaciju, zainteresirani kandidati mogu dobiti vizu u svrhu usavršavanja i kvalifikacije u Njemačkoj. Pod određenim uslovima, oni se već u toku tog dodatnog obrazovanja mogu zaposliti.’

‘Osobe koje imaju odgovarajuće znanje iz njemačkog jezika i posjeduju finansijska sredstva kako bi se sami uzdržavali mogu podnijeti zahtjev za vizu u svrhu traženja radnog mjesta. Ova viza ima rok važenja od šest mjeseci’, navodi se.

  • Do sada je problem bio dugotrajan proces dobivanja viza i druge dokumentacije. Da li će se to ubrzati sada?

– Proces dobijanja vize bi trebao biti ubrzan, ali svakako u narednom periodu ćemo vidjeti kako će cjelokupan proces teći kad novi zakon stupi na snagu.

  • Prema Vašem iskustvu i iskustvu ljudi s kojima radite, kako su se radnici iz Bosne i Hercegovine i dijelova Balkana koji nisu u EU pokazali posljednjih godina u Njemačkoj?

– Mnogo slučajeva imamo upravo od radnika koji potiču iz zemalja Zapadnog Balkana. Sadržajno prevladavaju slučajevi u kojima zaposleni pate od ekstremno loših uvjeta rada i primaju znatno manje plate ili ih poslodavci uopće ne plaćaju. Mnogi dolaze u Njemačku i kao izaslani radnici, uglavnom preko Slovenije. U većini slučajeva, izaslani radnici borave par mjeseci i za to vrijeme ne dobiju nikako platu te se vrate u svoju matičnu zemlju.

Situacija radnika iz zemalja Zapadnog Balkana u Njemačkoj varira ovisno o stupnju integracije na tržištu rada i njihovoj socijalnoj integraciji, ali često je karakterizirana nedostatkom jezičnih vještina. Većina zaposlenih rade u malim i srednjim preduzećima u Njemačkoj. Njihovi ugovori o radu često su privremeni i sadrže radne uvjete koji narušavaju zakonske standarde i sustavno dovode radnike u lošiji položaj od njihovih lokalnih kolega. Većina ih strahuje da nešto poduzme u tom pogledu, jer imaju samo privremenu boravišnu dozvolu. Mi ih, naravno, upućujemo na njihova zakonska prava i borimo se za njihovo ostvarivanje.

Izvor: Al Jazeera