Oglasi

Kako će se provjeravati imovina zvaničnika u Kantonu Sarajevo

Zakon o kontroli porijekla imovine, prvi takav u Bosni i Hercegovini, značajan je korak, ali treba vidjeti kako će se primjenjivati, kažu nevladine organizacije.
Usvojeni zakon bio je jedno od glavnih predizbornih obećanja pojedinih stranakaEPA Ilustracija

U Bosni i Hercegovini, zemlji u kojoj je korupcija jedan od najvećih problema društva, Zakon o porijeklu i kontroli imovine javnih dužnosnika, koji je nedavno usvojen u Kantonu Sarajevo, predstavlja značaj pomak, ali je potrebno vidjeti kako će se on primjenjivati, ističu nevladine organizacije koje se bave korupcijom.

Ipak, dodaju da se radi o novom zakonskom rješenju, koje do sada nije postojalo u Bosni i Hercegovini. Koliko je ono potrebno na svim nivoima vlasti govori i nedavni izvještaj američkog State Departmenta, u kojem se navodi da su "državne, entitetske, kantonalne i općinske administracije u Bosni i Hercegovini napravile sistem u kojem nema transparentnosti i omogućili priliku za korupciju zvaničnika koji se rijetko krivično gone".

"Ono što je suština tog zakona jeste da se podigne nivo transparentnosti u radu javnih zvaničnika, to je nešto što je uobičajen standard u Evropskoj uniji, a u Bosni i Hercegovini ćemo, nažalost, tek sada imati prvi put implementirano to rješenje", kaže kantonalna ministrica pravde Lejla Brčić.

Usvojeni zakon bio je jedno od glavnih predizbornih obećanja pojedinih stranaka koje čine skupštinsku većinu u Kantonu Sarajevo. Prema njemu, nosioci javnih funkcija ubuduće moraju prijaviti zatečenu imovinu i prihode, porijeklo i promjene imovine i prihoda, kao i poklone koje dobiju tokom obavljanja javne funkcije.

Zakonom su obuhvaćeni zastupnici u Skupštini, premijer i ministri u Vladi KS-a, gradonačelnik Sarajeva, općinski načelnici te direktori i zamjenici direktora agencija, fondova, javnih preduzeća, javnih ustanova i institucija, članova skupština upravnih i nadzornih odbora u ovom kantonu.

Također, zakon se odnosi i na imovinu izabranih savjetnika ovih dužnosnika, zatim na bliske srodnike dužnosnika, kao što su bračni i vanbračni drug, roditelji, djeca, djeca bračnog druga, brat, sestra, usvojitelj te druge "povezane osobe".

Kazne i do 10.000 eura

Provjeru podataka o imovini zvaničnika radit će Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS-a, koji ima zakonsko ovlaštenje da od različitih institucija prikuplja podatke i radi provjere onoga što javni dužnosnici navedu u svojim imovinskim kartonima.

Vrijednost poklona

Prema Zakonu, pokloni čija vrijednost prelazi 100 eura smatraju se mitom.

Nosilac javne funkcije tako ne može tražiti niti primiti poklone ili druge pogodnosti za sebe, niti za svoje srodnike, za obavljanje svojih dužnosti.

U slučaju sumnje o vrijednosti poklona, nosilac javne funkcije dužan je zatražiti račun od davaoca poklona.

Zakon će posebno tretirati 'protokolarne poklone', koji se mogu primiti i bit će vlasništvo institucije.

Svi primljeni pokloni, imena osoba koje su uručile poklon i vrijednost poklona bit će obavezno unošeni u registar.

"Praktično, to znači da Ured ima dužnost, pravo i ovlaštenje obratiti se poreznoj upravi, zemljišno-knjižnim uredima, bankama, svima koji na određeni način raspolažu podacima, kako bi se provjerilo ono što smo mi naveli u imovinskim kartonima. Zanimljiv primjer je Crna Gora, koja ima slično zakonsko rješenje, ali oni su otišli korak naprijed i imaju automatsku razmjenu podataka. Njihova agencija, koja je ekvivalent Ureda za borbu protiv korupcije, automatski je povezana s registrima koji se vode pri Ministarstvu unutrašnjih poslova, registrima novčanih kazni koji se vode pri Ministarstvu pravde, registrom javnih nabavki i slično te na dnevnoj osnovi, u realnom vremenu, oni razmjenjuju podatke", objašnjava Lejla Brčić te dodaje da u Bosni i Hercegovini, zbog političkog uređenja i nepostojanja političke volje, nema mogućnosti za to, nego se moraju podnositi pojedinačni zahtjevi.

Što se tiče kažnjavanja, predviđene su prekršajne sankcije - ako javni zvaničnik zakasni u godišnjoj prijavi imovine, podnese nepotpunu prijavu ili odbija podnijeti prijavu - kazna može biti do 10.000 eura. Istovremeno, ako postoji sumnja u zakonitost stečene imovine, podnosi se krivična prijava prema nadležnom tužilaštvu, koje može utvrditi da li je počinjeno krivično djelo.

"Ured vrši kontrolu podataka o imovini i izvore i vrstu prihoda kojima je imovina kupljena. U slučaju nesrazmjera između prihoda i imovine, kao i u slučaju osnova sumnje u istinitost podataka i zakonitost načina na koji je imovina stečena, Ured obavještava nadležno tužilaštvo, odnosno druge nadležne organe, uključujući, ali ne ograničavajući se na porezne organe i Finansijsko obavještajnu jedinicu SIPA-e [Državna agencija za istrage i zaštitu]", objašnjava direktor Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS-a Erduan Kafedžić.

Osigurati nezavisnost

Transparency International Bosne i Hercegovine jedna je od nevladinih organizacija koja je učestvovala u javnim raspravama o prijedlogu zakona. Uglješa Vuković iz ove organizacije kaže da su tada iznijeli neke komentare te da su oni uglavnom usvojeni.

"Prijedlog je bio unaprijeđen u smislu da su precizirane kaznene odredbe, a usklađen je sa zakonom o prekršajima. Mi smo tražili da se preciziraju i same nadležnosti Ureda za borbu protiv korupcije kao tijela koji će provoditi zakon, zatim proširen je krug lica na koje se odnosi zakon, odnosno krug povezanih lica. To su neka unapređenja koja smo primjetili u prvoj analizi. S tim da moram biti vrlo oprezan, jer mi nismo imali vremena do kraja analizirati konačnu verziju, ali neke od sugestija civilnog društva jesu usvojene", kaže Vuković.

Međutim, jedna od primjedbi koju je iznio Transparency International jeste da će zakon provoditi Ured za borbu protiv korupcije kojeg je osnovala i imenuje Vlada KS-a.

Gotovo dva miliona upita u Registru sa platama

Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS-a predstavio je nedavno Registar zaposlenih u javnom sektoru na području ovog kantona.

Registar sadrži imena, radna mjesta i plate svih uposlenika u kantonalnim organima uprave, ustanovama, institucijima i preduzećima.

'Bitno je istaći da Zakon o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosioca javnih funkcija u KS-u i njime predviđeni Registar ima za svrhu zaštitu integriteta javnih funkcija, sprečavanje koruptivnog djelovanja te dostupnost i transparentnost podataka o imovini nosioca javnih funkacija, stavljajući na taj način interes javnosti ispred interesa pojedinaca koji obavljaju izabrane ili imenovane funkcije', kaže Kafedžić.

Od njegovog objavljivanja do 25. aprila u pretraživač Registra upisano je gotovo dva miliona različitih upita.

Registri su pregledani više od 135.000 puta, a registrirano je gotovo 52.000 korisnika, dok je najviše korisnika iz Bosne i Hercegovine te Njemačke, Hrvatske, SAD-a, Austrije, Slovenije, Švedske, Srbije, Holandije i Švicarske.

"Prema Konvenciji Ujedinjenih naroda protiv korupcije, nezavisnim antikorupcionim tijelima mogu se smatrati ona koja su, prije svega, finansijski nezavisna i koja su odgovorna zakonodavnom tijelu. Međutim, predlagač zakona je obrazložio da je to jedini mogući način da se iskoristi postojeći institucionalni okvir. Vidjet ćemo kako će to izgledati u praksi. Sada se navodno pokušava omogućiti finansijska nezavisnost Ureda", objašnjava Vuković.

Zaposlenici Ureda državni službenici

Međutim, Lejla Brčić ističe da se ne slaže s ovim stavovima te kaže da je ovakvo rješenje predviđeno Konvencijom UN-a.

"Konvencija kaže da vlade uspostavljaju tijela za borbu protiv korupcije, i to je svugdje tako u svijetu, jer svako tijelo neko mora uspostaviti i imenovati."

Također, dodaje da su zaposlenici Ureda državni službenici te da njih ne postavlja kantonalna vlada, nego Agencija za državnu službu entiteta Federacija Bosne i Hercegovine provodi javni konkurs za zapošljavanje.

"Oni imenuju komisiju koja će provoditi taj konkurs. Kantonalni i federalni zakoni o državnoj službi prepoznaju mogućnost preraspođivanja državnih službenika između dva ureda. Naprimjer, moje ministarstvo i neka druga ministarstva mogu preuzimati državne službenike bez njihove saglasnosti, što bi praktično davalo mogućnost da ja, ako meni smeta neko ko radi na određenim procesima, mogu premjestiti služebnika, prava mu nisu ugrožena, ali ću dovesti nekoga podobnijeg, ko neće raditi na način koji meni lično smeta. Kod rukovodica Ureda to nije moguće, jer sapada u prvu kategoriju državnih službenika koji se ne mogu na takav način raspoređivati, i tu imamo garantiranu neovisnost da današnji ili bilo koji budući premijer ne može reći: 'Ne sviđa mi se ovaj šef Ureda, previše revnosno radi svoj posao, pa ću ga zarotirati.'"

Finansiranje iz budžeta

Što se tiče finansijske nezavisnosti, Lejla Brčić tvrdi da je ona postignuta tako što je u zakon uvrštena odredba da se određeni procentualni iznos kantonalnog budžeta garantira za finansiranje Ureda tako da svaka vlada od sada ima obavezu tog minimalnog budžeta koji će osigurati finansijsko funkcioniranje Ureda.

"Zakonom se predviđa da odobrena sredstva za finansiranje i rad Ureda ne mogu biti manja od 0,05 posto prihoda budžeta KS-a na godišnjem nivou. Primjedbe nevladinih organizacija, kao važnih korektivnih faktora vlasti, smatramo u konkretnom slučaju neopravdanim, ali svakako ih pozivamo na saradnju s Uredom i stojimo im na raspolaganju za sva pitanja koja se tiču provedbe ovog zakona", kaže Kafedžić.

Vuković zaključuje da ovaj zakon jeste korak naprijed, ali treba, dodaje, vidjeti kako će se on primjenjivati.

"To jeste jedna promjena paradigme i značajan je kao preventivni zakon, ali teško je komentirati, jer mi u Bosni i Hercegovinido sada nismo imali neka pozitivna iskustva. S druge strane, nismo imali nijedan sličan zakonski prijedlog u samoj primjeni, tako da ćemo svakako pratiti provođenje zakona."

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.