Oglasi

Kako će se odigrati španski politički El Clasico?

Evropa iščekuje ishod spora između Madrida i Barcelone, koji će oživiti ili odgoditi pozive na secesiju i nezavisnost na njenom tlu.  
Čini se da svi scenariji ukazuju da se ide ka eskalaciji krizeEPA

Piše: Mohamed al-Najjar

Poput uzbuđenja i entuzijazma koje vlada na El Clásicu, nogometnom derbiju između Real Madrida i Barcelone, tako i španski politički El Clásico između centralnih vlasti i pokrajine Katalonije ide u pravcu eskalacije. Ovakva situacija nameće pitanje je li Evropa pred rađanjem nove države, što bi moglo pokrenuti trend stvaranja novih država i dovesti budućnost Starog kontinenta pred ogromne promjene u smislu pisanja novih granica i država.

U četvrtak je došlo do zanimljivog razvoja događanja u pogledu eskalirajuće krize kad je katalonski predsjednik Carles Puigdemont obavijestio špansku vladu da Katalonija nije proglasila nezavisnost, ali da bi to mogla zvanično uraditi ako Madrid nastavi s "represijom", odnosno suspenzijom njene autonomije.

Puigdemont je u pismu španskom premijeru Marianu Rajoyu naveo: "Ako vlada države nastavi sprečavati dijalog i nastavi s represijom, Parlament Katalonije mogao bi, ako to bude smatrao prikladnim, održati glasanje o zvaničnoj Deklaraciji o nezavisnosti o kojoj nije glasao 10. oktobra."

Vlada Španije odmah je odgovorila saopćenjem u kojem stoji da će sazvati sjednicu u subotu kako bi pokrenula član 155 Ustava, na osnovu kojeg ima pravo suspendovati autonomiju u Kataloniji i uhapsiti predsjednika pokrajine.

Scenariji krize

Čini se da svi scenariji ukazuju da se ide ka eskalaciji krize, a možda i konfrontaciji, iako odluku Vlade Španije treba potvrditi Zastupnički dom, a zatim i Senat, što su procedure koje iziskuju određeno vrijeme.

Pitanje koje sada kruži tiče se konkretne mjere koju će španska vlada preduzeti, o čemu će Zastupnički dom i Senat glasati, odnosno hoće li se početi s postupkom potpune suspenzije katalonske autonomije ili ukidanja nadležnosti nad važnim službama u regiji, počevši od sigurnosti, obrazovanja, a možda i medija.

Pogledi su ponovno usmjereni prema Kataloniji i njenom predsjedniku u očekivanju hoće li doći do proglašenja nezavisnosti od Španije aktiviranjem rezultata referenduma održanog 1. ovog mjeseca. Na referendumu je učestvovalo blizu 43 posto građana Katalonije, od čega je 90 posto njih glasalo u korist secesije. Ustavni sud u Madridu proglasio je referendum ništavnim.

Iako mnogi posmatrači ne isključuju mogućnost da će Katalonija proglasiti nezavisnost, kažu da bi to moglo dovesti do niza kriza koje se neće završiti samo na otcjepljenju sjeveroistočne pokrajine od Španije. Smatraju da je pažnja i drugih pokrajina usmjerena na ono što se dešava u Kataloniji ovih dana, prije svega Baskije, koja je oduvijek tražila nezavisnost od kraljevske krune u Madridu.

Separatisti u Evropi

I mnogi evropski čelnici drže dah dok čekaju ishod krize u Kataloniji. Čelnici koji su se sastali u Briselu na samitu posvećenom izlasku Velike Britanije iz Evropske unije nadaju se okončanju katalonske krize bez proglašenja nezavisnosti, jer bi se kriza s pozivima na nezavisnost i secesiju mogla prenijeti i u njihove države.

Premda evropski čelnici nisu stavili katalonsku krizu na svoj dnevni red, Evropska komisija u svom saopćenju od prije sedmicu pozvala je na rješavanje krize dijalogom, u skladu sa španskim Ustavom. Saopćenje je sadržavalo implicitnu optužbu na račun katalonskih nacionalista za kršenje Ustava.

Međutim, mnogi čelnici EU-a gledaju na špansku krizu kao na problem koji bi mogao proizvesti krize i u njihovim državama, koje su se susretale i još se susreću s pozivima na nezavisnost i secesiju, uz bojazan da bi pojava "Republike Katalonije" mogla ponovno oživiti ova pitanja.

U Škotskoj, koja je u okviru Ujedinjenog Kraljevstva stekla visoku autonomiju 1998. godine, 55 posto građana odbilo je odvajanje od Velike Britanije na referendumu 2014. godine. Međutim, ponovno su se počeli čuti glasovi koji pozivaju na nezavisnost nakon što je Britanija odlučila izaći iz Evropske unije prošle godine.

Secesija i nezavisnost

Francuska se, također, suočava sa secesionističkim pozivima, posebno na otoku Korzici, na kojem je Front za nacionalno oslobođenje (FLN), grupa koja se bori za nezavisnost Korzike od Francuske, najavila prekid oružanih borbi kako bi se otvorio prostor za političku borbu. Savez između separatista i autonomaša 2015. doveo je do toga da ovo postane prva sila na otoku, što je ojačalo njihovu moć da se suprotstave nepopustljivoj vladi u Parizu, koja odbacuje njihove zahtjeve.

Zahtjevi za secesijom Baskije tiču se i Francuske, s obzirom na to da se jedan dio ove regije nalazi i na francuskoj teritoriji. Također, arhipelag Nova Kaledonija, francuska prekomorska teritorija u južnom Tihom okeanu, također treba održati referendum o nezavisnosti sljedeće godine.

Sjeverni dijelovi Italije također pozivaju na secesiju, za koju se bori tzv. "Lega Nord", Sjeverna liga za nezavisnost Padanije, koja je osnovana 1989. godine. To je u osnovi bio ekonomski pokret koji je imao za cilj okupiti ekonomiste i kapital, a potom se pretvorio u politički pokret koji poziva na uspostavljanje Republike Padanije.

Na sjeveru Italije i dalje je aktivan Pokret za nezavisnost Južnog Tirola. Većina stanovnika ovog područja govori njemački jezik, a prije Prvog svjetskog rata pripadalo je Austro-Ugarskoj.

Pozivi, iako veoma slabi, stigli su i do Bavarske u Njemačkoj, koja ima veoma snažnu ekonomiju, s tim da većina njenih stanovnika radije želi da ostanu dio Njemačke.

U Belgiji i dalje rastu pozivi flamanskih nacionalista na uspostavljanje njihove republike, posebno s jačanjem njihovog prisustva na političkoj sceni. Najavili su da će težiti oživljavanju svog marša na putu ka nezavisnosti 2019. godine.

Farski otoci također se spremaju za referendum o novom ustavu, kojim će dobiti pravo na samoopredjeljenje od Danske sljedeće godine nakon što su stekli autonomiju 1948. godine.

Kao što svijet obično čeka na El Clásico između nogometaša Barcelone i Real Madrida, čini se da Evropa živi u iščekivanju ishoda spora između vlade u Madridu i Katalonije, koji će oživiti ili odgoditi pozive na secesiju i nezavisnost na njenom tlu.

Izvor: Al Jazeera i agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.