Oglasi

Kako bi se klima na Zemlji mogla oteti kontroli

Nova studija pokazuje da čak i ako čovječanstvo smanji ispuštanje štetnih plinova, kao što je predviđeno Pariskim ugovorom, neki procesi na planeti mogli bi izazvati efekat staklenika.
Emisije štetnih plinova već su prouzročile porast prosječne temperature i veći intenzitet ljetnih vrućina, suša i olujnih nevremena.EPA Ilustracija

Čak i ako čovečanstvo smanji ispuštanje štetnih gasova, kao što je predviđeno Pariskim ugovorom, sama planeta bi mogla da omete ljudske napore i zauvek se pretvori u staklenik, navodi se u studiji objavljenoj ove sedmice u naučnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS).

Uz takav scenario, prosečna temperatura na Zemlji mogla bi biti za 4 ili 5 stepeni celzijusa viša u odnosu na predindustrijsko razdoblje, što bi bilo puno više nego što je zadano Pariskim klimatskim ugovorom (najviše +2 stepena Celzijusa), navodi se u toj studiji.

Emisije štetnih gasova već su prouzrokovale porast prosečne temperature na Zemlji za 1 stepen, povećavajući verovatnoću i intenzitet letnih vrućina, suša i olujnih nevremena.

Naučnici opisuju deset aspekata "Zemljinog sistema" koji su danas neutralni ili deluju blagotvorno, ali bi u budućnosti mogli biti kobni, uzrokujući veća ispuštanja ugljen-dioksda i metana u atmosferu nego sve ljudske aktivnosti zajedno.

Opasno otapanje leda

Radi se o procesima koji uključuju otapanje permafrosta, gubitak metanskih hidrata s dna oceana, potonuće slabijeg zemljinog i okeanskog ugljenika, gubitak arktičkog letnjeg morskog leda i smanjenje antarktičkog morskog leda i polarnih ledenih kapa. 

Te su prekretnice povezane s temperaturama iznad kojih će oslobađanje tih plinova biti neminovno. "Kada se dosegne kritična tačka, proces reakcija se samoodržava", ističe se u studiji u kojoj znanstvenici izražavaju zabrinutost da bi se Zemlja mogla približiti granici na kojoj će postati kao staklena bašta.

Zagrejavanje za 3 stepena moglo bi na kraju značiti smrtnu presudu za 40 odsto amazonske prašume, navodi se u nedavnom istraživanju.

Požari koji nisu uključeni u taj model, mogli bi ubrzati to propadanje zbog kojega u atmosferi mogu završiti milijarde tona ugljen-dioksida.

Svi ti mehanizmi su međusobno povezani, misle autori studije, i svaki može pokrenuti onaj drugi.

"Svi ti događaji zajedno mogli bi podstaći Zemljin sistem na nov način funkcioniranja", zaključio je Hans Joachim Schellnhuber, koautor studije i upravnik Potsdamskog instituta za istraživanje klimatskih uticaja koji je ranije ocenio da na Zemlji koja će biti toplija za 4 do 5 stepeni neće moći da živi više od milijardu ljudi.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.