Oglasi

Kako bi izgledao trgovinski rat između SAD-a i Kine?

Protekcionističke trgovinske politike američkog predsjednika Donalda Trumpa mogle bi destabilizirati svjetsku ekonomiju.
Kinesko ministarstvo trgovine izrazilo je 'snažno nezadovoljstvo' Trumpovom najnovijom trgovinskom mjeromReuters

U novije vrijeme su azijski trgovinski partneri, kao što je Kina, iskusili veliki porast trgovinskog suficita sa SAD-om, koji se bori sa raširenom deindustrijalizacijom i otpuštanjem radnika iz proizvodnih pogona.

Američki predsjednik Donald Trump prihvatio se ovog problema i obećao je „da će vratiti radna mjesta u SAD“. U toku svoje prve predsjedničke godine, započeo je trgovinski rat nametanjem pozamašnih poreza na uvoz solarnih panela strane proizvodnje i mašina za veš, gdje su Kina i Južna Koreja svjetski lideri.

Očekuje se da će Washington narednih mjeseci povećati pritisak napadom na rivale u industrijama visoke tehnologije, sa posebnim fokusom na navodnu kinesku krađu prava na intelektualno vlasništvo.

Ali postoji rizik od neželjene eskalacije neprijateljstva koja bi mogla spaliti mostove među nacijama. U svojoj želji „da zaštiti američke poslove“, Trumpova administracija bi mogla osloboditi opasnu dinamiku milo za drago među vodećim industrijskim nacijama. Na kocki nije samo besprimjerna era ekonomske globalizacije, već i mir među glavnim silama.

'Krađe ogromnog intelektualnog vlasništva'

U svom dugo očekivanom govoru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu u Švicarskoj, Trump je otvoreno upozorio da njegova država „više neće zatvarati oči pred nepoštenim ekonomskim praksama“ drugih nacija. Nakon nekoliko decenija, Trumpov govor bi mogao biti zapamćen kao de facto deklaracija globalnog trgovinskog rata u 21. stoljeću.

Posebno se osvrnuo na navodne „krađe ogromnog intelektualnog vlasništva, industrijske subvencije i sve raširenijeg planiranja ekonomije na državnom nivou“ nacija rivala. Iako nije poimenično prozivao, bilo je više nego očito da je govorio o kapitalističkim nacijama kao što je Kina.

Robert Lighthizer, Trumpov beskompromisni trgovinski zvaničnik, branio je nametanje poreza od 30 posto na odabrane uvozne proizvode što jasno pokazuje da će nova administracija „uvijek braniti američke radnike, farmere, rančere i biznise u ovom pogledu“.

Američka Međunarodna trgovinska komisija je odredila da je uvoz solarnih panela i mašina za veš, naprimjer, nepravedno nanio štetu domaćim proizvođačima.

Kina, vodeća svjetska trgovinska nacija, smjesta je uzvratila udarac. Kinesko ministarstvo trgovine izrazilo je „snažno nezadovoljstvo“ Trumpovom najnovijom trgovinskom mjerom jer ona „pogoršava globalnu trgovinsku atmosferu“.

Azijski provredni centar sugerisao je SAD-u da „bude suzdržljiviji u upotrebi trgovinskih ograničenja“, upozoravajući da se neće libiti od „odlučne odbrane svojih legitimnih interesa“ ako dođe do toga.

Ključni američki saveznici su također bili bijesni. Južnokorejski ministar trgovine Kim Hyun-chong okarakterisao je ove mjere kao „pretjerano i jasno kršenje“ pravila Svjetske trgovinske organizacije.

Vodeće korejske kompanije, prvenstveno Samsung i LG, bile su glavne teme najnovijih američkih poreza. Meksiko, drugi glavni trgovinski partner, upozorio je da „će iskoristiti sva dostupna pravna sredstva“ protiv SAD-a.

Sve se ovo odvijalo u kontekstu odluke Trumpove administracije da jednostrano ponovo pregovara o postojećim sporazumima o slobodnoj trgovini sa Južnom Korejom i sa Meksikom, pogoršavši historijski srdačne odnose sa dugogodišnjim saveznicima.

Skok u provaliju

Carinski zakon Smoot-Hawley iz 1930, na osnovu kojeg je SAD uveo porez na preko 20 000 uvoznih proizvoda, dodatno je pogoršao Veliku depresiju s početka 20. stoljeća.

Agresivni protekcionizam SAD-a, kao vodeće svjetske ekonomije u to vrijeme, osigurao je virtualni kolaps globalne trgovine, budući da je svaka nacija usvojila uzajamne mjere da odbrani svoje lokalne industrije.

Ishod je bio uzajamna finansijska destrukcija, koja je prethodila najdestruktivnijem ratu u ljudskoj historiji. U proteklih nekoliko decenija, SAD se poigravao sa vritualnim trgovinskim ratovima često sa katastrofalnim rezultatima.

Kada je prethodni američki predsjednik Barack Obama odlučio nametnuti porez od 35 posto na kineske gume 2009., Azijski privredni centar je odgovorio nametanjem restrikcije na uvoz hrane iz Amerike.

Ako bi Trumpova administracija uvela nove sankcije, Kina bi vjerovatno odgovorila pritiskom na američke kompanije koje već posluju na njenom tlu, dok bi trajno isključila druge sa najvećeg svjetskog potrošačkog tržišta.

Kina bi mogla prestati kupovati američke avione Boeinge u korist evropskog Airbusa, što je multimilijarderski posao, pooštriti pravila o proizvodnji i prodaji Appleovih proizvoda, reducirati uvoz američke hrane i proizvoda od soje, pa čak i povući svoju kupovinu američkih trezorskih zapisa, što je održavalo američku privredu na površini.

Trumpova administracija, međutim, tvrdoglavo se drži svog stava, dok se dodvorava svojoj nacionalističkoj bazi. Zapravo se kreće ka upotrebi velikog broja jednostranog trgovinskog oružja, što bi moglo prethoditi opsežnim sankcijama protiv Kine i drugih glavnih trgovinskih partnera.

Među njima su odredbe u američkom trgovinskom zakonu kako pokrenuti istrage. Početkom januara, Ministarstvo trgovine je predalo izvještaj o uvozu čelika zasnovan na Odjeljku 232 Zakona o širenju trgovine, koji dozvoljava nametanje restrikcija na trgovinu da se zaštiti nacionalna sigurnost. U narednih nekoliko mjeseci, Trumpova administracija će morati odlučiti da li će nametnuti poreze na uvoz čelika, što bi pogodilo Kinu, najvećeg svjetskog izvoznika čelika.

Pokrenuta je istraga o uvozu aluminija i druga o kršenju američkih prava na intelektualno vlasništvo na osnovu Sekcije 301 Zakona o trgovini iz 1974.

Trump je već upozorio na „veoma veliku potencijalnu novčanu kaznu zbog intelektualnog vlasništva“, koja će kako on tvrdi „uskoro biti na snazi“. Ako se ove prijetnje obistine, Kina i drugi veliki trgovinski partneri, kako se očekuje, u najmanju ruku će tužiti SAD zbog navodnog kršenja multilateralnih trgovinskih režima.

Ovaj zastrašujući scenarij bi odmah imao domino efekat u cijeloj globalnoj ekonomiji, koja ponajviše zavisi od stabilnih trgovinskih odnosa među vodećim silama.

Jasno je da se gotovo preko noći SAD preobrazio od nadmoćnog zagovornika slobodne trgovine u protekcionističkog zlikovca u očima kako prijatelja tako i neprijatelja. Veća opasnost vreba, međutim, od tog da se trgovinski rat pretvori u vrući rat, dok nacionalistički žar proždire plodove globalizacije.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.