Kada žene vode svijet

Da li bi svijet bio mirniji kada bi njim vladale žene? Izazovna knjiga psihologa sa Univerziteta Harvard Stevena Pinkera kaže da je odgovor “da”.

U knjizi “Bolji anđeli naše prirode” Pinker iznosi podatke koji pokazuju da ljudsko nasilje, iako u velikoj mjeri danas još prisutno, postepeno opada. Osim toga, kako kaže, “tokom duge historije žene su bile i bit će umirujuća snaga.

Tradicionalni rat je muška igra: plemenske žene nikada se ne udružuju kako bi napale susjedna sela. Kao majke, žene imaju evolutivne podsticaje da održe mirne uslove u kojima odgajaju svoje potomke te da osiguraju preživljavanje svojih gena u sljedećoj generaciji.

Skeptici odmah odgovaraju da žene nisu počinjale rat iz prostog razloga jer su rijetko bile na vlasti. Da su imale ovlaštenja lidera, uslovi anarhičnog svijeta bi ih primorali da donose iste ratoborne odluke kao što to muškarci čine.

Margaret Thatcher, Golda Meir i Indira Gandhi su bile utjecajne žene; svaka od njih je svoju zemlju uvela u rat.

Međutim, također je istina da su ove žene na vlast došle igrajući prema političkim pravilima “muškog svijeta”. Njihov uspjeh da se prilagode muškim vrijednostima prvenstveno im je omogućio da dođu na liderske pozicije. U svijetu u kojem bi žene držale proporcionalan udio (jednu polovinu) liderskih pozicija, možda bi se ponašale drugačije na vlasti.

Dakle, ostaje nam šire pitanje: da li je pol zaista bitan u liderstvu? U pogledu stereotipa, različita psihološka istraživanja pokazuju da muškarci teže čvrstoj moći komandovanja, dok su žene sklone saradnji i intuitivno razumiju meku moć privlačenja i ubjeđivanja.

Amerikanci su skloni opisivanju liderstva sa čvrstim muškim stereotipima, no nedavne studije pokazuju sve veći uspjeh onog načina rukovođenja koji se nekada smatrao “ženskim stilom.”

“Muški stil”

U informacionim društvima, mreže zamjenjuju hijerarhiju, a naučni radnici su manje snishodljivi. Upravljanje u velikom broju organizacija se mijenja u pravcu “zajedničkog liderstva” i “raspodijeljenog liderstva” gdje su lideri u centru kruga umjesto na vrhu piramide. Bivši izvršni direktor Googlea Eric Schmidt je kazao da je morao “tetošiti” svoje zaposlenike.

Čak se i vojska suočava sa ovim promjenama. U Sjedinjenim Državama, Pentagon kaže da vojni instruktori “manje viču na svakoga”, jer današnje generacije bolje reagiraju na instruktora koji više igra “ulogu savjetnika”. Vojni uspjeh protiv terorista i pobunjenika zahtijeva od vojnika da osvajaju srca i umove, a ne samo da razbijaju zgrade i tijela.

Bivši američki predsjednik George W. Bush jednom je svoju ulogu opisao kao “ulogu čovjeka koji odlučuje”, no savremeno liderstvo uključuje mnogo više od toga. Savremeni lideri moraju biti sposobni da koriste mreže, sarađuju i podstiču učešće.

Nehijerarhijski stil žena i relacijske sposobnosti odgovaraju potrebama liderstva u novom svijetu organizacija zasnovanih na znanju i grupa, a koje su muškarci, u prosjeku, manje pripremljeni da zadovolje.

U prošlosti, kada su se žene probijale ka vrhu organizacija, često su morale usvajati “muški stil”, kršeći šire društvene norme ženske “ljubaznosti”. Sada, međutim, sa informacionom revolucijom i demokratizacijom koji zahtijevaju više participativno liderstvo, “ženski stil” postaje put ka efikasnijem rukovođenju.

Da bi uspješno vodili, muškarci ne samo da će morati cijeniti ovaj stil kod svojih kolegica, već će, također, morati ovladati istim vještinama.

To je trend, a ne (još) činjenica. Žene još zaostaju u liderskim pozicijama, i drže samo pet posto najviših korporativnih pozicija i manjinu pozicija u zakonodavnim tijelima (samo 16 posto u SAD-u, na primjer, u poređenju sa 45 posto u Švedskoj).

Jedno istraživanje pokazalo je da je među 1.914 vladara nezavisnih zemalja tokom 20. vijeka bilo samo 27 žena, od kojih su oko polovina na vlast došle kao udovice ili kćerke muških vladara. Manje od jedan posto vladara u 20. vijeku bile su žene koje su stekle vlast svojom zaslugom.

Ženski svijet

Dakle, s obzirom na novu konvencionalnu mudrost da ulazak u informaciono doba znači ulazak u ženski svijet, postavlja se pitanje zašto onda žene ne napreduju više?

Nedostatak iskustva, primarne skrbničke odgovornosti, pregovarački stil i prosta stara diskriminacija pomažu da se objasni jaz među spolovima. Tradicionalni putevi karijere i kulturne norme koje su ih izgradile i učvrstile, jednostavno nisu omogućile ženama da steknu vještine potrebne za najviše liderske pozicije u mnogim organizacijskim kontekstima.

Istraživanje pokazuje da se čak i u demokratskim društvima žene suočavaju sa većim socijalnim rizikom od muškaraca kada pokušavaju pregovarati o dodatnim sredstvima vezanim za karijeru, poput kompenzacije.

Žene generalno nisu dobro integrirane u muške mreže koje dominiraju organizacijama, a rodni stereotipi i dalje sputavaju žene koje pokušavaju prevladati takve barijere.

Ove predrasude se počinju rušiti u informacionim društvima, ali je greška novi tip liderstva koji nam je potreban u informacionom dobu identificirati jednostavno kao “ženski svijet”. Čak su i pozitivni stereotipi loši za žene, muškarce i efikasno liderstvo.

Lidere bi trebali posmatrati manje u smislu herojske komande, a više kao nekoga ko potiče učešće u organizacijama, grupama, zemlji ili mreži. Pitanje odgovarajućeg stila – kada koristiti čvrste i meke vještine – jednako je relevantno za muškarce i žene, i ne bi trebalo biti zasjenjeno tradicionalnim rodnim stereotipima.

U nekim okolnostima, muškarci će trebati djelovati više “kao žene”; u drugim, žene će trebati biti više “kao muškarci”. 

Ključni izbor o ratu i miru u našoj budućnosti zavisit će ne od spola, već od toga kako lideri kombiniraju čvrste i meke vještine da bi stvorili pametne strategije. I muškarci i žene će donositi te odluke.

No, Pinker je vjerovatno u pravu kada konstatira da su dijelovi svijeta koji zaostaju u opadanju nasilja također dijelovi svijeta koji zaostaju u ojačavanju žena.

Verzija ovog članka prvo je objavljena na sajtu Project-syndicate.org

Stavovi izraženi u ovom članku su autorovi i nužno ne predstavljaju uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera