Kada nazovu ‘utjerivači dugova'…

Po broju dužnika najviše se radi o fizičkim osobama, dok kod volumena duga prednjače pravne osobe (Pixsell)

Piše: Tomislav Šoštarić

“Molimo vas da podmirite vaše obveze”, “molimo vas da nam date prijedlog kako ćete i kada podmiriti vaše obveze”…

Ovo su neke od uobičajenih rečenica koje preko telefona mogu čuti osobe kada ih nazove djelatnik agencije za naplatu potraživanja jer nisu podmirili neke svoje financijske obveze, odnosno nisu platile račun za obavljeni posao ili pruženu uslugu.

Na svojoj je koži, točnije uhu, sličnu formulaciju iskusio mladi Antonio iz Zagreba. Ostao je bez posla prije dvije godine i nije mogao platiti račun za mobitel. Dugovao je tri rate.

Stoga je telekomunikacijska kompanija angažirala jednu od hrvatskih agencija za naplatu potraživanja kako bi naplatila Antonijev dug.

‘Kao da me zovu kamatari’

“Prvo su mi poslali dopis, a potom su me zvali. Imao sam osjećaj kao da me zovu kamatari. Rečeno mi je da moram platiti sve odjednom i da se drugačije ne mogu nagoditi. Ako ne platim u roku koji su mi zadali, da mi slijede kamate i njihovi troškovi. Nisu bili baš ni pretjerano ljubazni, nego odriješiti”, kaže Antonio, koji se potom morao snaći da plati taj iznos.

Ni Marku, također iz Zagreba, nisu nepoznati pozivi agencije za naplatu potraživanja. Doduše, osobno iskustvo pokušaja naplate nije izravno doživio, ali jest njegova majka.
 
“Stalno su je zvali i tumačili joj što slijedi ako ne plati račun za telefon. Dali su joj rok do kojeg mora platiti i objašnjavali kako joj u suprotnom slijedi javni bilježnik pa ovrha. A ona nije ni znala da taj dug uopće postoji”, kaže Marko.
 
Prednjače bankari i telekomi

Po broju dužnika, navodi Arapović, najviše se radi o fizičkim osobama, dok kod volumena duga prednjače pravne osobe.
Pritom je zastupljen otkup kod svih branši, ali prednjače bankarski i telekom sektori.

 
No, Marko je istovremeno prije nekoliko godina bio u poziciji onoga tko je angažirao agenciju za naplatu potraživanja koja je onda poduzimala upravo iste one korake kao i prema njegovoj majci. Kao poduzetniku dugovali su mu 450.000 kuna (58.000 eura), koje nije mogao naplatiti.
 
Zakonski dopušteni modeli naplate
 
“Dio sam uspio dobiti kroz predstečajne nagodbe, no za ostatak duga angažirao sam agenciju, oni obave sve za tebe. Preuzeli su stvar na sebe, napravili provjeru imovine, uzeli dug u portfelj, angažirali odvjetnika i išli na sud. Dobili su tri slučaja a jedan nisu, a za svaki dobiveni uzeli su proviziju od 20 posto”, kaže Marko.
 
Tvrtki koje se bave ovakvim uslugama u Hrvatskoj ima dvadesetak, od čega je, kako kaže Matija Arapović, predsjednik Hrvatske udruge agencija za naplatu potraživanja, njih šest relevantno. U njima je ukupno zaposleno oko 500 osoba.
 
No, u javnosti te se agencije često percipiraju kao “utjerivači dugova”, što im ne donosi baš laskavu reputaciju.
 
“Ponekad se dogodi da se koristi i termin ‘utjerivači dugova’. Mi od toga ne bježimo, iako koristimo samo zakonski dopuštene modele naplate potraživanja i nije nam drago kada se u kontekstu posredovanja pri naplati koristi takav termin”, rekao je Arapović.
 
Kapital, znanje, ideja, vizija…
 
Uostalom, kako kaže, percepcija dužnika i osobe koja želi naplatiti svoje potraživanje uvelike se razlikuju.

“Recimo da imate poduzetnika koji je sav svoj životni kapital uložio u stolarski obrt. Kupio je materijal za obradu, izradio je finalni proizvod, plasirao ga na tržište… i onda se dogodila situacija da ne može naplatiti potraživanje. Njegove obveze ‘sjedaju’ na naplatu, a on ne može i ne zna kako naplatiti svoje potraživanje. Sve je radio u dobroj vjeri i sad je pred bankrotom.  Kako se bavi svojom strukom, ne zna niti kako mu financijski stoji njegov dužnik, niti kako naplatiti potraživanje. Obraća se agenciji za naplatu, koja ga vodi kroz cijeli proces i samo po uspješnosti naplati svoj trud. Pitajte tog poduzetnika da li smo agencija za naplatu, ili, u negativnom kontekstu, ‘utjerivači dugova'”, slikovito tumači Arapović.

Iako bi se možda moglo zaključiti da, zbog loše gospodarske situacije i brojnih blokiranih i dužnih građana, posao ovakvih agencija cvjeta, negativni ekonomski trendovi loše se odražavaju i na ovu djelatnost.

Prema procjeni Udruge, broj ovih agencija trenutačno je u padu, jer loša likvidnost tržišta za agencije nije dobra, jednako kao i za vjerovnike i dužnike.

“Mnogi su pokušali raditi posao naplate i neugodno se iznenadili. Posao naplate, kao i svaki drugi posao, zahtijeva kapital, znanje, ideju, viziju i puno truda kako bi uspio”, veli Arapović, koji je ujedno i član Uprave agencije Prima Solvent.

Više modela otplate duga

Agencije funkcioniraju tako da načine ugovor s vjerovnikom koji treba njihove usluge. Proces naplate je maksimalno 90 dana, a agencija uzima proviziju samo ukoliko postigne uspjeh u naplati.

Otkup dugova

U sustavu agencija za naplatu potraživanja postoje i agencije koje se istovremeno bave otkupom dugova.
Nakon što su stečeni zakonski uvjeti za bavljenje tom djelatnošću, dobiva se mogućnost sudjelovanja na natječajima vezanim za otkup potraživanja.
“Ukoliko imate konkurentne cijene, kupujete portfelje potraživanja i onda se bavite njihovom naplatom jednako profesionalno kao što je to u slučaju naplate za treću stranu”, objašnjava Arapović.

Visina provizije varira od slučaja do slučaja – može biti od 0,1 posto naplaćenog iznosa, pa do 15 i više posto, što ovisi o iznosu i nizu drugih okolnosti.

Ukoliko agencija ne uspije naplatiti potraživanje, klijenta savjetuje koji mu još instrumenti ostaju na raspolaganju, poput pokretanja procesa ovrhe, angažiranja odvjetnika, otpisa duga…

U svojem poslovanju agencije dužnicima omogućavaju više načina otplate duga, jer je kod naplate potraživanja važna jedino volja dužnika da podmiri obveze, dok je sve ostalo stvar dogovora. Zato i postoji više modela koji se javljaju kao opcija.

“I rate, i prolongacije, i djelomični, otpisi kod socijalno najugroženijih… Trudimo se prilagoditi se dužnikovim mogućnostima te, u slučaju kad radimo kao posrednici, pri naplati senzibilizirati i naše nalogodavce, klijente, da se prilagode mogućnostima dužnika na zadovoljstvo sviju”, kaže Arapović.

Neugodne situacije

No, neugodne situacije znaju doći s druge strane, od samih dužnika, od kojih se pokušava izvršiti naplata. 

“Kad je čovjek u teškoj životnoj situaciji, zna reagirati neprimjereno. Nisu rijetki slučajevi kada dužnik reagira emotivno, ali su jednako tako česti slučajevi gdje nas oni povratno kontaktiraju i ispričavaju se na reakciji. Ono što je važno je da smo svjesni da je naplata ponekad teška tema te zbog toga svoje djelatnike kontinuirano educiramo i senzibiliziramo kako bi bili što bolji sugovornici.”

Agencije usko surađuju s nadležnim insitucijama, poput Agencije za zaštitu osobnih podataka, Ministarstvom financija, Ministarstvom socijalne politike i mladih i nizom drugih u slučajevima kada se pojavi ozbiljan problem u ovom osvjetljivom poslu.

Izvor: Al Jazeera