Kad žrtve plaćaju ‘džeparac’ Karadžiću i Mladiću u Hagu

Vlada bh. entiteta Republika Srpska ponovo je odobrila jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 10.000 eura za lične troškove haških osuđenika bivših lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Radi se o novcu građana, između ostalih i onih koji su žrtve zločina za koje su Mladić i Karadžić u Haškom tribunalu osuđeni prvostepenom presudom. Međutim, upravo je to argument vlasti RS-a, koje se pozivaju na Zakon o saradnji sa Haškim tribunalom, koji dozvoljava izdvajanje sredstava za one optuženike koji nisu pravomoćno osuđeni i nalaze se u pritvorskoj jedinici.

“U skladu sa Članom 22 Zakona o saradnji sa Haškim tribunalom, lica koja se nalaze u pritvoru u Haškom tribunalu, dakle lica koja nisu pravosnažno osuđena, mogu da dobiju pomoć tako da se njima direktno na račun prebace sredstva za njihove potrebe unutar pritvorske jedinice”, kaže Milorad Kojić, direktor Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica RS-a.

Osim ovogodišnje pomoći, RS je haškim pritvorenicima preko ovog centra od 2013. do 2017. godine isplatila 80.000 eura. Pozivajući se na zaštitu ličnih podataka, iz Centra nisu naveli koji su haški pritvorenici dobili pomoć. Međutim, budući da se radi o osobama koje nisu pravosnažno osuđene, zna se da je ovogodišnja pomoć namijenjena Karadžiću, koji je prvostepenom presudom proglašen krivim za genocid i progon civilnog stanovništva i osuđen na 40 godina zatvora, te Mladiću, koji je proglašen krivim za genocid, udruženi zločinački poduhvat, ubistva, progone, teroriziranje civila, uzimanje talaca te osuđen prvostepenom presudom na doživotni zatvor.

Negiraju genocid i za to dobijaju novac

“To su sredstva za njihove lične potrebe unutar pritvorske jedinice, da li za korištenje telefona, kupovinu hrane u kantini, vode, sokova, novina, svega onoga što im treba… Ta sredstva su pod direktnom kontrolom pritvorske jedinice koja ima svoja pravila. Na račune haških pritvorenika ne može se prebaciti više od 1.500 evra mjesečno, a na njihovim računima ne može biti više od 5.000 evra. Tako su se sredstva i doznačavala, transakcije su se radile na mjesečnim iznosima”, objašnjava Kojić.

Za žrtve i one koji su izgubili članove porodice, a žive u RS-u, neshvatljivo je da se i njihovim parama plaća “džeparac” onih kojima je presuđeno, makar prvestepenom presudom, za najteže zločine i genocid. Međutim, dodaju, posljednjih godina se iz budžeta izdvaja i do 200.000 eura za projekte kojima je cilj da pokažu da se genocid u Srebrenici nije desio.

“Dakle, oni koji su preživjeli genocid i izgubili najmilije, i njihovim parama se plaća da se svijetu predstavi da im se to nije dogodilo”, kaže predsjednik Saveza logoraša Bosne i Hercegovine Jasmin Mešković.

“Također, daju se sredstva osobama koje su makar i prvostepenom presudom proglašeni krivim za najteže ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i za genocid, dok, s druge strane, iste te vlasti donose zakone, propise da se tužbe za torturu, koje su pokrenuli bivši logoraši i žrtve i tražili odštetu, proglašavaju zastarjelima i oni moraju plaćati troškove suda po nekoliko hiljada eura”, ističe Mešković.

Kako dodaje, to sve ne šalje dobru poruku pomirenja i povjerenja, međutim, smatra da to nisu jedina sredstva koja se izdvajaju za haške optuženike.

Srbija za Mladića dala više od RS-a

Ovo pokazuju i podaci da RS nije jedina koja finansira Mladića. Srbija je, također, izdvajala sredstva u tu svrhu. Balkanska istraživačka mreža, uoči presude Mladiću, radila je istraživanje koje je pokazalo da je Srbija lično Mladiću za četiri godine dala 11.400 eura, a za 82 posjete članova njegove porodice 41.800 eura.

“Srbija godinama za Mladića izdvaja mnogo više sredstava od RS-a. To radi na način da njegovoj porodici, za svakog pojedinačno, otprilike do tri osobe, plaća avionske troškove na mjesečnoj osnovi, kao i dnevnice za boravak u Hagu”, objašnjava urednica BIRN-a BiH Erna Mačkić.

Ipak, Haški tribunal, koji plaća odbranu optuženika, dao je najviše sredstava te su Mladićevi advokati, kao i osam pomoćnih osoba, do završetka dokaznog postupka koštali Tribunal 1.945.500 eura.

Prema podacima BIRN-a, Srbija je, osim budžetski sredstava za troškove haških pritvorenika iz Srbije, izdvajala i za 18 bivših komandanta Vojske RS-a koji imaju državljanstvo Srbije, uključujući Mladića, te je od 2004. do 2013. godine potrošila 1,7 miliona eura državnih sredstava na lične troškove i ljekarske usluge optuženih te putne troškove njihovih porodica. Međutim, kaže Erna Mačkić, postoje i drugi načini finansiranja haških pritvorenika.

“Naprimjer, RS i Srbija izdvajaju sredstva preko nekih udruženja, preko udruženja porodica nestalih, dodijeljuju njima sredstva, a oni onda ta sredstva u određenoj mjeri daju za pomoć haškim optuženicima”, dodaje urednica BIRN-a.

Hrvatska izdvojila najviše za haške optuženike

Što se tiče entiteta RS, novac je uplaćen i porodicima optuženika preko fondacije Pomoć, iako javno nije otkriveno koliko je sredstava prikupljeno i kako su ona potrošena, objavio je BIRN u drugom istraživanju, 2013. godine. Prema njemu, zbog nemogućnosti postizanja bilo kakvog političkog konsenzusa, drugi entitet, Federacija Bosne i Hercegovine, nije izdvojio ništa za pomoć bošnjačkim ili hrvatskim optuženicima, naveli su tada zvaničnici.

Također, istraživanje je pokazalo da je Hrvatska potrošila najviše budžetskog novca za haške optuženike – 28 miliona eura na tri optuženika – te Makedonija, koja je izdvojila 9,5 miliona eura na dva optuženika. Međutim, kako tvrde iz Inicijative mladih za ljudska prava u Hrvatskoj, nema detaljnih i cjelokupnih izvještaja o tome koliko je vlada ove zemlje izdvojila budžetskih sredstava u ove svrhe.

“Prema medijskim izvještavanjima, hrvatska vlada izdvojila je preko 52 milijuna kuna [oko sedam milona eura] na obranu Tihomira Blaškića, dok je za obranu trojice generala –  Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača – isplaćeno preko 28 milijuna eura. Ipak, detalji ugovora koji je vlada za obranu generala Gotovine i Markača potpisala s američkom odvjetničkom kućom Patton Boggs nakon prvostupanjske osuđujuće presude u njihovom predmetu nisu poznati”, objašnjava Dean Šarčević, koordinator odnosa s javnošću u YIHR-u Hrvatske.

Prema njegovim riječima, nevladina organizacija GONG tražila je objavu tog ugovora, ali su odbijeni, uz obrazloženje da bi ta objava mogla ugroziti vitalne državne interese. Odluku da vlada nije dužna na traženje GONG-a objaviti ugovor potvrdio je i Ustavni sud Hrvatske.

“Podaci o tom ugovoru objavljeni su na stranicama američkog ministarstva pravosuđa, prema kojima se Hrvatska obvezala toj odvjetničkoj kući isplaćivati 60.000 dolara mjesečno najmanje godinu dana, a po potrebi i više. Dakle, radi se o iznimno veliki iznosima koji su plaćani za obrane haških optuženika. Hrvatska je vrlo često angažirala ured Patton Boggs, a objašnjenje tih odluka, kao ni transparentan cjelovit uvid u plaćene iznose javnost, nije dobila”, kaže Šarčević.

Svečani doček oslobođenih

U Hrvatskoj, po Zakonu o službi u Oružanim snagama, postoji mogućnost da se pripadnicima Oružanih snaga osigura pravna pomoć u slučaju krivičnog postupka. Također, prema novom Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji omogućeno je finansiranje troškova odbrane svim ratnim veteranima protiv kojih se podigne optužnica za ratne zločine.

“Ovime je omogućeno da Hrvatska financira troškove obrane i onima koji kasnije budu osuđeni, pošto u Zakonu ne piše da u slučaju osuđujuće presude sredstva moraju vratiti. Također, zaista je teško razumjeti da Hrvatska iz državnog proračuna jednom državnom tijelu, Državnom odvjetništvu, plaća da kazneno progoni osobe osumnjičene za počinjenje kaznenog djela ratnog zločina, a onda tim istim osumnjičenicima plaća troškove obrane samo zato jer imaju status ratnih veterana”, ističe Šarčević.

Kako je pokazalo istraživanje BIRN-a iz 2013. godine, Kosovo nije pružilo nikakvu novčanu pomoć šesterici svojih optuženika za ratne zločine, s izuzetkom 16.750 eura, koliko je koštao doček optuženih koji su pušteni na slobodu.

“Međutim, prikupljeno je više od 1,5 miliona eura za pomoć dvojici istaknutih bivših pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova, danas političara, Ramusha Haradinaja i Fatmira Limaja, prikupljenih preko javnog poziva za uplaćivanje fondovima sumnjivog porijekla”, objavljeno je tada.

Osim budžetskih sredstava, navode iz BIRN-a, novac se prikupljao i putem javnog poziva za pomoć optuženima za ratne zločine u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu, ali se i dalje ne zna koliko je novca prikupljeno i na što je tačno potrošeno.

Izvor: Al Jazeera