Oglasi

Kad zbog siromaštva dijete ni u školu ne možeš poslati

Glavni razlozi napuštanja škole jesu siromaštvo i teška situacija u kojoj se roditelji nalaze, a najpogođeniji su Romi.
Prošle je godine osnovne škole u Bosni i Hercegovini napustio 251 učenikReuters - Arhiva

"Nije da mi je lako, ali ne mogu mi djeca biti nepismena. Bar da znaju čitati, potpisati se, jer i sam znaš kakva su vremena – ni sa školom posla nema. Za nas Rome ga nema nikako. A hoće li stići do kraja škole? E, to me ne pitaj jer ne znam", priča Meho dok sjedi ispred trošne obiteljske kuće u jednom sarajevskom predgrađu.

Zahtijevao je da bude tako predstavljen i da ne govori prezime jer, kaže, "takva su vremena da nikome ne možeš vjerovati". Već prvi pogled na dvorište te višečlane romske obitelji ukazuje čime se bave da osiguraju egzistenciju. "Četvero je tu djece i treba im pružiti koliko se može. Imam taj stari kombi, pa obilazim grad i kupim malo željeza, nešto plastike, a najviše kartona i papira. Ne kradem, ne prosim i to ni moja djeca nikad neće raditi", nastavlja.

Na pitanje o školi odgovara kako mu je najstariji sin stigao do petog razreda i morao napustiti "jer se više nije moglo", drugo dvoje – kćerka i sin – idu u treći, odnosno drugi razred, a najmlađa kći još nije porasla za školu.

"Znam za zakon i znam da moraju u školu, ali šta sam mogao? Nije to samo da trebaju knjige, nego ih treba i obući i obuti i dati im koju marku. A odakle? Najstariji mi je sad desna ruka i pomaže koliko može, a ovo dvoje i ova malena... Samo da dođu do devetog razreda. A poslije? Teško", priznaje.

Školu napustio 251 učenik

Mehinu priču mogu podijeliti brojne obitelji u Bosni i Hercegovini, ne samo romske. Teška materijalna situacija u kojoj se nalaze, udaljenost od škole, obiteljske prilike ili bolesti mnogim su mališanima prepreka da završe i zakonski obavezno osnovno obrazovanje. Statistika, surova kakva jest, pokazuje da je prošle školske godine 251 učenik u Bosni i Hercegovini prekinuo školovanje. Zbog lošeg uspjeha učinilo je to njih 24, iz socijalnih razloga 33, zbog ekonomskih 58, dok je njih 136 kao razlog napuštanja navelo osobne razloge.

Siromaštvo kao glavna prepreka

Predsjednik Saveza nevladinih organizacija Roma u Republici Srpskoj Saša Mašić kaže kako i sve više romskih obitelji, baš kao i pripadnika drugih naroda i manjina, odlazi na Zapad u potrazi za boljim životom. I to je, po njegovu mišljenju, jedan od razloga zašto djeca napuštaju osnovnu školu. No, uz taj razlog navodi siromaštvo. Stoga nevladine udruge Roma pokušavaju, uz pomoć lokalnih vlasti, olakšati školovanje romskoj djeci, ali i podići svijest kod njihovih roditelja o važnosti obrazovanja za budućnost njihove djece. "Nekad ni sve to nije dovoljno. Iako je osnovno obrazovanje obavezno, ipak slanje djeteta u školu – košta", konstatira Mašić.

Objašnjavajući takve podatke, mnogi smatraju kako se napuštanje škole događa uglavnom zbog promjene sredine. No, ima i puno onih koji školu napuste zauvijek, čemu su ključni razlog teški socioekonomski uvjeti u kojima živi veliki broj ljudi. Navodi se i kako su u ovom problemu najčešće pripadnici romske zajednice.

"Nije samo da su romski roditelji krivi jer ne šalju svoju djecu u školu nego je odgovornost na svima i to je jedan začarani krug. Problem je i u institucijama jer često nemaju odgovor kad se identifikuje problem. Ili ne znaju da riješe taj problem ili ne znaju da čitaju zakone u kojima jasno piše da je osnovna škola obavezna, a diskriminacija zabranjena. Sve trpaju pod tepih kako niko ne bi saznao šta se to dešava u školama, a dešava se svašta", ukazuje Sanela Bešić iz sarajevskog udruženja Kali Sara – Romski informativni centar.

Svjesna je problema napuštanja škole, ali ukazuje na više razina problema – od migracija, koje su posljedica teške socijalne i ekonomske situacije u kojoj se nalaze Romi, kao i svi ostali građani u Bosni i Hercegovini, do diskriminacije u procesu obrazovanja. U tom smislu nabraja brojne slučajeve koje je udruga koju vodi obuhvatila u svojim istraživanjima.

"Događalo se da su škole odbijale da prime u prvi razred romsku djecu ili su nastavnici negodovali jer moraju imaju djecu u svojim razredima. Čak su se i neki roditelji protivili da s njihovim sjedi romsko dijete. Kad dijete i ostane u školi, dogodi se da dođe do osmog ili devetog razreda i da se ne zna potpisati jer ga puštaju i ono ne učestvuje u nastavi. O vršnjačkom nasilju da ne govorim", navodi Bešić.

Upozorava i kako se o tim problemima ne priča nego se rješavaju iza zatvorenih školskih vrata. I u tom smislu zahtijeva reakciju nadležnih – s jasnim uputama, procedurama i mjerama.

Romska djeca posebno ranjiva kategorija

Svjesni su u Ministarstvu obrazovanja i nauke Federacije BiH da su romska djeca "posebno ranjiva kategorija i u pogledu neredovnog pohađanja nastave i prekida školovanja". Ukazuju kako je "nužno osigurati svoj djeci uvjete za nesmetan pristup i redovno pohađanje osnovnog obrazovanja te osigurati djelotvorne mehanizme praćenja redovnog pohađanja osnovnog obrazovanja". U tom smislu usmjeravaju pozornost na roditelje, od kojih traže da "ispunjavaju svoje obaveze u pogledu blagovremenog upisa i redovnog pohađanja osnovne škole njihove djece".

Osim romske djece, kao posebno ranjive kategorije identificirali su i "djecu iz porodica u stanju socijalne potrebe, i to najčešće u ruralnim sredinama, te djecu s posebnim obrazovnim potrebama".

I u Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske navode kako su među učenicima koji ne završe osnovnu školu "u najvećem broju slučajeva u pitanju učenici Romi". "Razlozi zbog kojih učenici napuštaju školu najčešće su lični, socijalni ili materijalni razlozi, zatim prelazak u drugu školu, neopravdani izostanci i loš uspjeh, bolest, preseljenje u inostranstvo, porodični problemi", navode.

Velika odgovornost roditelja, ali i države

Problem napuštanja i nezavršavanja osnovnih škola posebno pozorno prate u instituciji ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine. Za početak konstatiraju podatak o velikom broju nepismenih, a koji obuhvaća i populaciju do 18 godina, što je izravna posljedica i problema nepohađanja i napuštanja škole. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u Bosni i Hercegovini ima 2,8 posto nepismenih, odnosno 89.794 stanovnika.

Stipendije za mlade Rome

Među brojnim projektima koje provodi Udruženje "Obrazovanje gradi Bosnu i Hercegovinu" posebno je zanimljivo stipendiranje učenika i studenata pripadnika romske nacionalne manjine. Samo ove školske i akademske godine to udruženje stipendira 129 srednjoškolaca i studenata iz cijele Bosne i Hercegovine. Takav primjer zapravo je jedan od putokaza kako pomoći romskoj manjini i stvoriti mladima temelje bolje budućnosti.

Osim na odgovornost roditelja, pomoćnik ombudsmana Predrag Raosavljević ukazuje i na obavezu ravnatelja škola da pokrenu prekršajni postupak protiv onih koji ne šalju djecu u školu, ali i navodi kako je velika odgovornost centara za socijalni rad, obiteljskih savjetovališta i ministarstava obrazovanja.

"Pritom je i odgovornost države višestruka. Primarna odgovornost države svodi se na popravljanje socioekonomskih prilika u društvu. To je dugotrajan i težak proces, ali od njega najdirektnije zavisi i veći procent upisane djece. Drugi nivo odgovornosti svodi se na ustanove kojima država treba obezbijediti neophodne i adekvatne kapacitete. I, treće, država ima mogućnost da protiv odgovornih lica pokrene prekršajni i sudski postupak te izrekne sankcije. No, to treba da ostane kao krajnja mjera jer samim kažnjavanjem neće se postići ona osnovna svrha, a to je da djeca pohađaju barem osnovno obrazovanje i da ga uspješno završe", kaže Raosavljević.

Zakonima, entitetskim i kantonalnim, propisane su novčane kazne za neupisivanje, izostanke ili napuštanje osnovnog obrazovanja: školama od 2.000 do 2.500 eura, odgovornim osobama u školi od 500 do 750 eura, a roditeljima od 250 do 500 eura.

Izlaskom iz škole gube budućnost

Ombudsman za djecu Republike Srpske Nada Grahovac ide i korak dalje upozoravajući kako "napuštanje škole nije izbor djeteta već posljedica različitih faktora, vrlo često i više njih istovremeno, koji na vrijeme nisu prepoznati" i dodaje kako "posljedice snosi dijete – ne samo danas već za cijeli život".

"Napuštanjem škole djeca gube temelje na kojima treba da grade svoju budućnost, gube mogućnost da ostvare svoje potencijale, isključena su ne samo iz obrazovnog već i iz drugih sistema, osim socijalnog. Nažalost, i dugoročno su izložena rizicima siromaštva i društvene isključenosti", upozorava Grahovac.

Prema njenim riječima, "obaveza je svake škole da u svakom pojedinačnom slučaju o tome obavijesti nadležne organe koji su dužni preduzeti potrebne mjere da dijete ostvari pravo na osnovno obrazovanje". Na kraju konstatira da "obavještenje koje se dostavlja nadležnim organima nije samo informacija o tome već poziv i zahtjev za adekvatnu reakciju kako bi se otklonili uzroci koji su doveli do toga da je dijete izvan obrazovnog sistema".

Ma koliko se to činilo teško, doista je na svakome u sustavu obrazovanja – od nastavnika, preko ravnatelja do samih ministara, potom i svih drugih uključenih u praćenje rasta i razvoja djece – da najmlađim članovima društva pruži osnovne preduvjete za školovanje, a njihovim roditeljima minimum podrške da svoje potomke izvedu na pravi put. Za početak, barem da ne postanu dio poražavajuće statistike koja upozorava na zabrinjavajuću nepismenost – najveću na Balkanu.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.