Kad ti poštar na kućni prag donese zimnicu ili frižider

Poštari odavno ne donose ništa osim računa, ali su i dalje simpatični ljudima, kažu Al Jazeerini sagovornici (EPA)

“Čuj to?! U Hrvatskoj ti poštari donose stvari k'o iz granapa? I zimnicu, kažeš? I bijelu tehniku? Nema toga ovdje, koliko znam, a i šta ćeš tužnog poštara još opteretiti – vidiš li kol'ka mu je torba“, prokomentirat će Sarajlije, okupljeni na čuvenom trgu Mejtaš. Sjede tako skoro svaki dan, prebiru razne teme, pa su im nove usluge poštara u regiji dobro došle za priču.

“Poštari odavno ne donose ništa osim računa. Ponekad donesu i sudski poziv, ako je ne'ko zarib'o negdje. A i ovo što kažeš, pa neće to ovaj naš poštar nosati – oni će to kombijem, je l’ de“, pitanjem nastavlja gospodin srednjih godina, predstavljajući se kao Mahir. Zanima ga što je to u ponudi Hrvatske pošte, ali i kako se naručuje.

“Preko interneta? Onda mene to neće vidjeti. Lakše mi je proći sam mahalom, malo prozboriti koju ljudsku s komšijama ili trgovcima. A to je za mlađu raju“, konstatira.

Kasnije će im se, kažu, u priči priključiti i poštar. Samo, uvjereni su, u njegovoj torbi ništa osim pisama i računa neće biti.

Pomoć domaćim proizvođačima

No, vijest da Hrvatska pošta, preko svoje e-trgovine, nudi i proizvode s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava doista zvuči neobično. U Pošti kažu kako time pomažu plasman domaćih proizvoda i potiču ruralni razvoj, a poštari koji na kućnu adresu donose med ili džemove, čajeve ili maslinovo ulje, ajvar ili kisele krastavce, prirodnu kozmetiku trebali bi, po procjenama njihovih nadređenih, imati pune ruke posla. Proizvodi se mogu naručiti putem interneta, telefonskim pozivom, ali i odlaskom u najbliži poštanski ured.

Na ruku im, kažu u Hrvatskoj pošti, ide „veliko povjerenje“ koje građani imaju u njih, pa se lakše odlučuju za kupnju. Uz to, dodaju, povoljne cijene i besplatna dostava proizvoda na kućnu adresu velike su prednosti njihove internet trgovine.

Skromnija ponuda kod susjeda

Skromniju ponudu imaju hrvatski susjedi, Pošta Srbije i BH Pošta no i oni su na vrijeme krenuli u e-trgovinu. Uz uobičajeni asortiman koji poštanski ured može ponuditi, kao što su omotnice, čestitke i razglednice, poštanski sandučići, fiksni telefoni, Pošta Srbije nudi i školski program, uredski materijal, knjige, igračke, poklone, suvenire…

Među tehničkim uređajima koje nude, doduše, mogu se naći i mobilni uređaji, ali i tlakomjeri, masažeri, sušila za kosu, glačala, pa i manji kuhinjski uređaji. Više od 1.500 poštanskih ureda postoji u Srbiji, a u njih 32, koji slove kao najveći ili se nalaze u turističkim središtima, postoje specijalizirane prodavaonice, tzv. Post-shopovima u kojima su dostupni upravo spomenuti proizvodi.

Iz Službe za odnose s javnošću Pošte Srbije uvjeravaju kako se njihova web-trgovina stalno razvija i napominju kako korisnici jesu zainteresirani za takav oblik kupovine, iako još uvijek više vole doći osobno u „post-shop“ i tako kupovati.

Ne radi se samo o potpori poljoprivrednicima, nego i o pokušaju da se Hrvatska pošta izbori na sve snažnijem online tržištu, ali i da se čvršće pozicionira kod korisnika jer je dostava pošiljaka, kao primarni posao poštara, uzdrman konkurencijom.

“Digitalizacija je važan dio razvojne strategije ‘Pošta2022’, a dio strateške inicijative je i usluga ‘Žuti klik’, web trgovina Hrvatske pošte. Sve više domaćih kupaca kupuje ‘iz naslonjača’, a rast online trgovine u Hrvatskoj ilustrira podatak da barem jednu online kupovinu mjesečno napravi čak šest od 10 hrvatskih korisnika interneta“, odgovaraju Ureda za korporativne komunikacije Hrvatske pošte na Al Jazeerin upit.

“Nagli rast e-trgovine jedan je od razloga zašto je vlastitom internet trgovinom Pošta ušla u novi segment tržišta. Također, trendovi pokazuju da se upravo zbog rasta internetske trgovine povećavaju i količine paketa od pet do 20 posto, pa na taj način ‘Žuti klik’ dodatno utječe i na razvitak paketnog dijela poslovanja Hrvatske pošte koje ima veliki potencijal“, dodaju.

Još uvijek ne mogu govoriti o značajnijem udjelu e-trgovine u ukupnom poslovanju i usporedbi s klasičnim proizvodima, poštanskim uslugama i maloprodaji koje nude poštanski uredi.

Poštari su svima simpatični

Kao i na početku priče, tako je i Al Jazeera anketom (imena sugovornika su promijenjena) pokušala doznati što građani, potencijalni korisnici novih poštanskih usluga misle o tome.

Sarajlija Marjan kaže kako nema problem s novim uslugama, jer je uvjeren kako pošte “s jedne strane, pokazuju da su spremne da se prilagode, što se ne može reći za državne firme u BiH, dok s druge strane pomažu malim privrednicima i omogućavaju da se izbaci tona posrednika, prekupaca i nakupaca“.

“Zaraditi mogu svi, a mali privrednik iz udaljenijih krajeva sad lakše može nuditi svoj proizvod. Nema više lola u kamionu koji nudi uzmi ili ostavi. Paketi se svakako šalju, sve se naručuje, pa zašto pošta da bude samo mali posrednik? Ovako će biti ‘mini Amazon’ dok god im to ne utječe na redovan posao dostave koji im u posljednje vrijeme uzimaju privatnici“, kaže Marjan.

Njegova susjeda Alma svjesna je da „pošte polako izumiru“, jer „privatne kompanije nude usluge isporuke paketa i stvari, pa se gubi i ta uloga pošte na koju je ranije imala monopol“.

Blagi rast e-trgovine u BiH

BH Pošta ima dvije vrste usluga – eShop i PostShop kojima nudi raznovrsne proizvode. Kroz eShop u ponudi su knjige, razglednice, suveniri, cvjetni aranžmani i proizvodi za zdravlje, no najzastupljenija je internet prodaja čestitki i telegrama. Najavljuju redizajn, a time i „daleko veću i raznovrsniju paletu proizvoda i roba, koja će zadovoljiti potrebe sve zahtjevnijih korisnika“. Za sada, kažu, internet prodaja bilježi blagi rast, a njen udio je mali u ukupnoj strukturi usluga BH Pošte.

„Ogroman uspjeh i konstantan rast internet prodaje bilježi usluga PostShopa kojom iz godine u godinu raste prihod od prodaje, a namijenjena je našim filatelističkim agentima, trgovcima i filatelističkim klubovima u zemlji i inostranstvu“, kažu u BH Pošti, uvjereni da će korisnici usluga prepoznati prednosti kupovine iz fotelje u budućnosti.

“I jačanjem bankarskih usluga, uvođenjem mobilnog i Internet bankarstva, raznih aplikacija, gubi se i ta poštanska usluga budući da su se računi (i) u pošti plaćali. Ukoliko se počnu prodavati stvari, a već jesu, koje nemaju veze sa pismima, telefonima, paketima onda pošta postaje samo neki trgovac“, konstatira Alma.

“Poštari su nam uvijek bili simpatični, iako su ih komšijski pas, pa i moj ćuko, znali poganjati. Ipak, kad starijim ukućanima donesu penziju, a mlađima pakete robe naručene iz Kine, to bude pravo veselje“, dodaje njezin suprug Adis.

Pošte preuzimaju logiku trgovaca

Beograđanin Miroslav, pak, podržava svaku modernizaciju državnih službi i svaku inicijativu menadžmenta javnih poduzeća koja će omogućiti bolje poslovanje i manju ovisnost o proračunskoj podršci države.

“Pošte očigledno preuzimaju trgovačku logiku proširivanja ponude robe i usluga i to može biti dobro, ako ne ugrožava osnovnu delatnost pošte. Dobra strana je i što jačaju konkurenciju u toj oblasti, a to bi uvek trebalo biti na korist potrošača“, kaže.

No, poziva na oprez i postavlja pitanje – „da li na taj način pošte ugrožavaju privatne kompanije koje se bave istim ili sličnim poslom, odnosno online trgovinom i dostavom“. „Ukoliko pošte obavljaju usluge po nižim cenama, a istovremeno beleže gubitke u poslovanju, koje posle pokriva država, odnosno svi poreski obveznici, onda je to već nepoštena konkurencija“, smatra Miroslav.

Primjećuje i kako Hrvatska pošta „popunjava prazan prostor i otvara mogućnost malim preduzetnicima, pa ima i komponentu socijalne odgovornosti“, dok Pošta Srbije, kako kaže, „ide na čistu komercijalu“.

Ako možeš u Konzumu plaćati račun…

Iako je Hrvatska, očito, daleko dogurala kad je e-trgovina u pitanju, a Hrvatska pošta u korak prati suvremene trendove, građani nisu baš najsretniji. Ili su samo nostalgični, pa poštu i poštare zamišljaju drugačije.

“Nemaju izbora ako hoće preživjeti, jer za račune imaš internet bankarstvo, pošiljke se isto razrijedile, pogotovo uz toliku konkurenciju, Todorić uveo da na kioscima možeš plaćati račune, slati pošiljke preko Tiska… Internet trgovine i usluge žderu sve pred sobom, a ako pošte ostanu na tradicionalnom pristupu poslovima i tradicionalnim uslugama, mislim da ih nema nigdje koliko god se meni to ne sviđalo“, kaže Zagrepčanin Zvonimir.

Ipak, priznaje kako poštarima i dalje vjeruje više nego drugima jer misli da su, „kao sustav, ipak odgovorniji“. Svjestan je da moraju širiti svoje usluge, „no pitanje je gdje je tome kraj i kamo to može dovesti, odnosno što je s osnovnim uslugama“.

“Ako možeš u Konzumu plaćati račun, kad tako gledaš, zašto pošta ne bi prodavala ajvar. Nered na tržištu i to je to, iako bi se svatko trebao okrenuti svom poslu – i svima dobro“, zaključuje Zvonimir.

Izvor: Al Jazeera