Oglasi

Kad profit obescijeni prirodno bogatstvo

Vlasti Tuzlanskog kantona razmišljaju da na prostoru jezera Šićki Brod odlažu šljaku i pepeo iz Termoelektrane Tuzla.
Kantonalnom ministarstvu očito je najveći prioritet ugoditi prohtjevima Elektroprivrede, tvrdi Denis ŽiškoAl Jazeera

Iako je trebalo dugo vremena da se, zbog eksploatacije tlo oko jezera Šićki Brod oporavi, jezero i prostor oko njega sada je bogat florom i faunom. Mjesto je to ribolovaca, ljubitelja prirode i sporta.

Međutim, sve bi to moglo da postane stvar prošlosti, jer je Izmjenama i dopunama Prostornog plana Tuzlanskog kantona, koje su još uvijek u fazi nacrta i javne rasprave predviđeno da Termoelektrana “Tuzla” na površini od 54,85 hektara prostora površinskog kopa Šićki Brod planira odlaganje produkata sagorijevanja i odsumporavanja odnosno šljake i pepela.

Jezero Šićki Brod kod Tuzle akumulacijsko je jezero nastalo kao posljedica kopanja uglja na istoimenom površinskom kopu u periodu od 1971. do 1987. godine. Dno jezera je u obliku lijevka i na najdubljoj tački je duboko oko 35 metara.

Nakon napuštanja kopa voda iz podzemnih izvora je postepeno punila taj lijevak i za par godina se formiralo jezero koje i danas postoji na istom nivou. Napaja ga nekoliko podvodnih izvora zbog čega je i napravljen prelivni kanal kroz koji jezero prelijeva u Mramorski potok. Dugo je 800 metara u najdužem dijelu, a u najširem dijelu široko 400 metara.

“Ovo jezero je neprocjenjive vrijednosti za širu zajednicu, ali i za BiH zbog kvaliteta vode i ne male akumulacije vode koja je po analizama Rudarskog instituta iz Tuzle između I i II klase vode. Ono što je veoma važno napomenuti jeste da oko jezera postoje izvori pitke vode koju svakodnevno građani cijelog kantona koriste. Sve te vode su izuzetno kvalitetne”, kaže Senad Isaković iz Udruženja “Eko-sport” iz Šićkog Broda.

Još od 2001. godine lokalne zajednice su jasno dale do znanja Elektroprivredi, kantonalnim i federalnim vlastima da neće dozvoliti da se u “njihovom dvorištu” odlaže šljaka.

“U ovih 18 godina, tokom kojih se periodično vrše pritisci da se odlagalište locira na tom području, doneseno je nekoliko zvaničnih odluka od strane potencijalno ugroženih mjesnih zajednica, Općinskog vijeća Lukavac, Gradskog vijeća Tuzla i u nekoliko navrata je organizovano potpisivanje peticija kojim su se prikupile hiljade potpisa protiv ovog odlagališta. Nažalost, kantonalnom ministarstvu koje vodi postupak Izmjena i dopuna Prostornog plana TK, očito je najveći prioritet ugoditi prohtjevima Elektroprivrede, dok su mišljenje i zahtjevi nekoliko hiljada stanovnika tog područja, predstavnika vlasti općine Lukavac i Grada Tuzla za njih irelevantni”, tvrdi Denis Žiško, koordinator programa energije i klimatske promjene pri Centru za ekologiju i energiju iz Tuzle.

Gdje će završiti šljaka i pepeo?

Iz Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice TK tvrde da ovo nije konačno rješenje.

“U konačnom Prijedlogu Izmjena i dopuna Prostornog plana predloženim rješenjima ostavlja se mogućnost da je u cilju daljeg smanjenja otvorenih površina (odlagališta) za deponovanje šljake i pepela iz Termoelektrane ‘Tuzla’ u planskom periodu neophodno, uz prethodnu izradu studijske dokumentacije, razmotriti rješenja koja predviđaju odlaganje šljake i pepela u jame zatvorenog Rudnika soli ‘Tušanj’ i izlužene prostorije tudnika ‘Tetima’ (u eksploatacione bušotine u kojima je okončana eksploatacija soli)”. tvrdi Maida Ibrahimović, stručni saradnik za prostorno planiranje i urbanizam kantonalnog ministarstva, te dodaje:

“Ukoliko se na osnovu detaljne studijske analize dokaže nemogućnost odlaganja šljake i pepela zapunjavanjem podzemnih jama rudnika soli u kojima je okončana eksploatacija, niti se odredi nova lokacija za odlagalište na nekom drugom lokalitetu, planom se ostavlja mogućnost odlaganja produkata sagorijevanja iz Termoelektrane ‘Tuzla’, odnosno formiranje odlagališta na površini od 54,85 ha kao prvu fazu planirane rekultivacije degradiranih površina bivšeg površinskog kopa Šićki Brod”.

Ukoliko prostor bude pretvoren u jedno od odlagališta šljake i pepela, doći će do izražavanja nezadovoljstva, tvrdi naš sagovornikSenad Isaković

Ukoliko bude realizovan plan da odlaganje šljake i pepela Termoelektrane “Tuzla” na lokalitetu površinskog kopa “Šićki Brod”, stava je Ibrahimović, buduće odlagalište šljake i pepela bi bilo izgrađeno u skladu sa važećim zakonima i najboljim raspoloživim tehnologijama, a nadzor nad realizacijom projekta bi vršile ovlašene institucije.

“Takođe ističemo da tim prijedlogom nije predviđeno zatrpavanje jezera, odnosno mogućnost formiranja odlagališta kao prvu fazu planirane rekultivacije degradiranih površina bivšeg površinskog kopa “Šićki Brod” ne bi obuhvatalo postojeće jezero, koje će ostati bez daljeg odlaganja”, kaže Ibrahimović.

Međutim, papir sve trpi, tvrde protivnici predloženih rješenja pokazujući zastrašujuće fotografije i snimke iz obližnjeg mjesta Divkovići gdje Termoelektrana takođe odlaže šljaku i gdje je sve “u skladu sa važećim zakonima i najboljim raspoloživim tehnologijama”.

“Zatrovano jezero, i naravno sve ostale površinske i podzemne vode na tom području. Vremenom, zbog širenja prašine sa odlagališta, okolno poljoprivredno zemljište će biti kontaminirano teškim metalima. Katastrofalni zdravstveni problemi za stanovništvo u okolnim naseljima, kao što je to slučaj, naprimjer, u Divkovićima, te drastičan pad cijene nekretnina u naseljima oko odlagališta neke su od posljedica”, tvrdi Žiško.

Ekološka katastrofa prijeti prirodnom bogatstvu

Neophodno je, tvrde Žiško i Isaković u potpunosti isključiti prostor oko jezera kao mogućnost odlaganja šljake i pepela.

“Jednostavno, šljaku i pepeo odlagati u površinske kopove iz kojih se doprema ugalj koji se spaljuje u Termoelektrani “Tuzla”. Još 2009. godine je u studiji za Blok 7 ovo bilo predloženo kao rezervna varijanta. Naravno, to će malo poskupjeti proces odlaganja, ali ukoliko se ti, ionako devastirani, prostori pripreme u skladu sa svim propisima zaštite okoliša, negativni uticaji na okoliš i na stanovništvo će biti svedeni na minimum. Ovdje se postavlja pitanje, šta je veći prioritet, uštedjeti na odlaganju šljake ili zaštititi zdravlje građana i okoliš”, tvrdi Žiško.

Ovakav način zbrinjavanja šljake i pepela, ističe on, ustaljena je praksa u većini “normalnih” država, pa čak i ostale termoelektrane u BiH odlažu šljaku na taj način.

Jedino se u Tuzli šljaka odlaže u prirodne doline i njome se zatrpavaju šume, voćnjaci i poljoprivredno zemljište, samo zato što je to za Termoelektranu najjeftinija varijanta.

“Mišljenja smo, a što je navedeno i u konačnom prijedlogu, da izbor lokacije podrazumijeva ozbiljnu stručnu analizu po pitanju svih aspekata, koje će uzeti u obzir sve potencijalne lokacije, a koje su i u interesu građana, odnosno sva rješenja koja će biti realna, opravdana i primjenjiva. Stoga smatramo da do izražavanja nezadovoljstva građana, obzirom na predložena rješenja, ne bi trebalo da dođe”, tvrde iz Ministarstva.

A do izražavanja nezadovoljstva, bude li prostor oko jezera usvojen kao jedno od odlagališta šljake i pepela, sigurno će doći.

“Sasvim sigurno ćemo spriječiti izgradnju šljakišta na ovom lokalitetu. Prvo ćemo pokušati pravnim putem, a u krajnjoj nuždi i protestima. Iako to niko od nas ne želi, ali zbog vlastitog života ćemo to sigurno uraditi”, tvrdi Isaković.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.