Oglasi

Kad dođe EU s novcem nećemo imati sa čim pred njih

Milioni iz evropske blagajne su nadohvat ruke bh. poljoprivrednicima, ali za to treba pripremiti kvalitetne projekte.
Poljoprivrednicima treba proširenje postojećih te izgradnja novih objekata, novija mehanizacija, povećanje stočnog fondaAP

„Evropska unija će nas u nekom trenutku iznenaditi – doći će s novcima, a mi nećemo imati projekte da te novce uzmemo“, govori Husein Selimović, predsjednik Saveza lokalnih udruženja poljoprivrednika. Komentirajući najave o potencijalnim milijunskim iznosima koje EU namjerava dati bh. agraru, žali se kako poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini nisu spremni.

Svjestan je da su milijuni iz europske blagajne nadohvat ruke, no do njih je potrebno prijeći još puno koraka, prije svega – pripremiti kvalitetne projekte.

„Da bi imali pristup tim sredstvima poljoprivrednici moraju imati legalizovane objekte, a to malo ko ima. Država je tek sad počela raditi na tome, pa očekujem da će se tokom ove i naredne godine ti objekti legalizovati, a sredstva nakon toga biti dostupna“, ukazuje Selimović.

Osim legalizacije objekata, nastavlja, bh. poljoprivrednicima je nužno i proširenje postojećih te izgradnja novih objekata, modernija i novija mehanizacija kako bi se olakšali radovi na poljoprivrednim dobrima, povećanje stočnog fonda po povoljnim uvjetima.

Još puno nedoumica

Iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva bh. entiteta Republika Srpska ukazuju kako još uvijek nemaju informaciju iz EU po kojim sve osnovama bi Bosna i Hercegovina trebala povući sredstva, u kojem omjeru će to činiti svaki od entiteta i Distrikt Brčko. Zanima ih i o kojim se iznosima pojedinačno radi, jer je, kako kažu, tih osnova više – od institucionalnog jačanja, preko edukacije i stručne pomoći, do direktne podrške poljoprivrednicima.

„Ministarstvo je aktivan partner udruženjima poljoprivrednika i svakako ćemo po formalnom sticanju uslova za kandidovanje projekata, definisati projektne aktivnosti ukoliko poljoprivrednicima bude trebala naša pomoć“, potvrdili su u Banjoj Luci.

„I sve to ne može se raditi u 12 i pet, jer više nije ni pet do 12. Nijedan nivo vlasti ne izdvaja dovoljno sredstava, gotovo nikako za edukaciju, a to je najbitnije poljoprivrednom proizvođaču – kad je educiran, zna šta mu treba“, konstatira Selimović.

Šarović: Dug je put

Jedan od neophodnih koraka koji bi pomogli Selimoviću, drugim poljoprivrednicima iz njegovog kraja, ali i cijele Bosne i Hercegovine jeste strategija razvoja. Vijeće ministara BiH uputilo je ovih dana u parlamentarnu proceduru Prijedlog strateškog plana ruralnog razvoja za iduće tri godine što je bio preduvjet za pristup fondovima Europske unije, odnosno bespovratno dobivanje 30 milijuna eura koji će biti usmjereno razvoju poljoprivrede i života na selu.

„Dug je to put, ali smo usvajanjem ovog dokumenta učinili velike korake. Vjerujem da je ovo nagovještaj boljih dana za poljoprivredu. Strateški plan ruralnog razvoja će značajnim dijelom poslužiti za privlačenje sredstava iz pretpristupnih fondova“, poručio je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović.

Dokument je znatno ranije trebao biti usvojen, no to je učinjeno tek dobivanjem „zelenog svjetla“ iz vlade bh. entiteta Republika Srpska posljednjeg radnog dana prošle godine. Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa stigla su uvjeravanja kako Strateški plan ruralnog razvoja u potpunosti poštuje nadležnosti entiteta, uz napomenu da su u njegovoj izradi ravnopravno sudjelovali predstavnici entitetskih vlada, čiji su zahtjevi maksimalno uvaženi.

Spomenutih 30 milijuna eura maksimalan su godišnji iznos, a o tome koliko će biti povučeno ovisi o projektima koji stignu iz Bosne i Hercegovine, koja još uvijek ima status potencijalnog kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Kad i službeno postane kandidatkinja, potencijalno iskoristiva sredstva bit će i veća.

Treba im sve

Dok iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske upozoravaju kako je još uvijek rano govoriti o europskom novcu za bh. poljoprivrednike, jer Strategija ruralnog razvoja tek treba proći proceduru usvajanja u Parlamentarnoj skupštini i Domu naroda BiH, njihove kolege iz drugog entiteta, Federacije BiH detaljno obrazlažu važnost apliciranja za pretpristupnu pomoć iz Unije.

Velik novac na raspolaganju Hrvatskoj

Govoreći o sredstvima koja su Hrvatskoj bila na raspolaganju na putu prema Europskoj uniji, Miroslav Kuskunović navodi kako je samo za poljoprivredu i ruralni razvoj kroz 693 projekta isplaćeno 136,2 milijuna eura potpore, dok njihova ukupna investicijska vrijednost iznosi 226 milijuna eura. Primarno se radilo, podsjeća Kuskunović, o ulaganjima u restrukturiranje poljoprivrednih gospodarstava, preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda, provedbu poljoprivredno – okolišnih mjera, za poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture, te nove gospodarske aktivnosti kroz poticanje razvoja ruralnog turizma, tradicijskih obrta, izravne prodaje i usluga. Hrvatskoj je danas, kroz Program ruralnog razvoja, godišnje na raspolaganju više od 330 milijuna eura.

„Federalno ministarstvo poljoprivrede nema mogućnosti za samostalno određivanje vrste i broja projekata koji će biti podržani. Međutim, ono u suradnji s ostalim sudionicima sudjeluje u kreiranju implementacijskih dokumenata – sektorskog planskog dokumenta (kojim se identificiraju prioriteti i određuje njihov slijed), mape sektorskog pristupa (koja prikazuje ključne ciljeve i korake neophodne za prilagodbu) te akcijskog dokumenta (koji definira detalje svake pojedine akcije). Projekti će proizlaziti iz strateških ciljeva i mjera definiranih u Strateškom planu ruralnog razvoja“, odgovara Pero Janjić, šef Odjela za ruralni razvoj u Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

S obzirom na zastarjelu infrastrukturu, mehanizaciju i opremu, postavlja se pitanje što je bh. poljoprivrednicima u ovom trenutku važnije suvremenija mehanizacija, nove farme i poslovni objekti, ideja i edukacija. Odgovorni smatraju kako su sredstva iz EU Instrumenta za pretpristupnu pomoć (tzv. IPA II sredstva), koja bi mogla biti na raspolaganju bh. poljoprivredi, prilika za poboljšanje stanja u navedenim područja.

„Favoriziranje proizvoda sa većom dodanom vrijednosti, podrška povećanju kvalitete proizvoda i jačanje povezanosti unutar lanaca vrijednosti prioritetne su mjere predviđene strategijom. Potreba za novim znanjem, idejama i inovacijama u proizvodnji također je prepoznata i treba biti dio aktivnosti usmjerenih na poboljšanje konkurentnosti i tržišnog položaja domaćih poljoprivrednih proizvođača“, navodi Janjić.

Podrška iz nevladinog sektora

Iskustva drugih država koje su prošle put priključenja Europskoj uniji pokazuju da pripremiti kvalitetan projekt, a potom i dobiti odobrenje nije tako jednostavno. Znaju to i u sarajevskom Centru za promociju civilnog društva (CPCD), gdje navode kako u BiH postoji „hronična nestašica stručnjaka koji znaju kako napisati dobar projekat, gdje ni poljoprivredni subjekti nisu izuzetak“. Stoga će oni, kako najavljuje direktorica CPCD-a Aida Daguda, „većinom morati koristiti pomoć vanjskih eksperata“.

„Praksa je pokazala da je najvažnije da postoji inicijativa i kvalitetna projektna ideja koja odgovara pozivu za projekte. Bojim se da bi se mogao desiti scenario gdje su fondovi dostupni, ali se zbog nedovoljne informisanosti i nepoznavanja postupka izrade projekata iskoristi vrlo mali dio tih sredstava. Svakako, poljoprivrednici BiH ne trebaju propuštati prilike i javne pozive koji budu na raspolaganju, ali se moraju pripremiti za taj proces već sada“, ukazuje Daguda.

Iza organizacije koju vodi, ali i drugih sličnih u BiH, dosta je iskustva, stručnosti i znanja na pisanju različitih projekata te mogu pomoći svima koji žele povući novac iz EU fondova. CPCD je, primjerice, pokrenuo posebnu višemjesečnu školu za izradu projekata za EU, a pružaju i savjetodavne usluge i tehničku podršku u izradi ali i u implementaciji projekata.

Stroga evropska pravila

Najčešće pogreške koje su u aplikacijama za europske projekte pravili hrvatski poljoprivrednici bili su nepotpuna dokumentacija, nevažeći i nepravomoćni dokumenti, nedostavljanje dokaza o legalnosti objekta, ukazuje Miroslav Kuskunović.

„EU pravila su vrlo stroga i striktna, pa poljoprivrednici moraju imati plaćene poreze i doprinose, ne smiju biti u financijskim problemima, a za neke investicije moraju imati i mogućnost podizanja kredita, jer novci dolaze kasnije, nakon što investicija bude završena. Uglavnom sve djeluje dosta jednostavno, ali u praksi nije“, objašnjava.

„Pokazalo se da se, jednom kad projekt i dobije sredstva, u njegovoj realizaciji ponovo srećemo sa nedostatkom znanja u vezi implementacije projekta, procedura i zahtjeva koje postavljaju ugovorna tijela. Mislim da bh. poljoprivrednici moraju što prije početi ozbiljno razmišljati o unapređenju svojih kapaciteta u ovoj oblasti, kako bi vremenom bili u stanju da što manje koriste pomoć eksternih stručnjaka“, govori Daguda.

Dobrodošla pomoć susjeda

Osim iskusnima na domaćem terenu, bh. poljoprivrednici i svi oni iz drugih područja koji se budu odlučili aplicirati za novac iz europskih fondova svakako bi se mogli osloniti i na pomoć onih koji su taj posao prošli, prije svega u Hrvatskoj, a onda i drugim europskim državama.

Miroslav Kuskunović, novinar Večernjeg lista i urednik specijaliziranog portala Agrobiz.hr, primjećuje kako su hrvatske konzultantske tvrtke sada već poprilično istrenirane i sposobne raditi na projektima EU. Dosta njih je, kaže, već otvorilo svoje podružnice u regiji – za sada u Srbiji i Crnoj Gori, a za očekivati je da će to biti i u BiH.

„Isto tako, postoje IPA projekti, koje EU izdašno financira i kroz koje se može raditi na edukaciji kako zaposlenika ministarstava, državnih službenika, ali i onih koji se planiraju baviti konzaltingom na tom području. U svakom slučaju, Hrvatska već sada svoje iskustvo i znanje transferira na zemlje regije, što joj je na određeni način i obaveza kao posljednja zemlja koja je ušla u EU, te pomaže zemljama regije“, navodi Kuskunović.

Prema njegovim riječima, Hrvatska ima razvijenu Mrežu za ruralni razvoj, te udruga konzultanata u Hrvatskoj gospodarskoj komori koji su spremni, na poziv iz BiH, doći i pomoći u edukaciji. Spremnost za edukaciju postoji i u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, nastavlja, budući da je ona educirala svoje ljude za povlačenje novca iz EU fondova. Uvjeren je da će Hrvatska biti spremna pomoći i izaći u susret poljoprivrednicima iz BiH kada to oni budu zatražili.

U takvu mogućnost vjeruju i bh. poljoprivrednici jer je pred njima, baš kao i pred cijelom Bosnom i Hercegovinom, puno neizvjesnosti na dugom europskom putu.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.