Južna interkonekcija: Nova ruta snabdijevanja gasom za BiH

Bosna i Hercegovina bi novim gasovodom kojeg je podržala Evropska unija dobila opskrbni pravac koji bi se u budućnosti mogao spojiti na transatlantski gasovod i time  bi mogla kupovati gas koji ne dolazi iz ruskih izvora, što bi značajno diverzificiralo procese uvoza gas, ističe Ivan Brodić, glavni urednik portala Energy Press.

Evropska energetska zajednica (EEZ) podržala je projekt gradnje Južne plinske interkonekcije između BiH i Hrvatske i na svojoj web-stranici objavila da je analizom utvrđeno da je projekt finansijski održiv.

“Ovo je važan korak ka realizaciji međusobnog povezivanja, čiji je cilj uspostaviti novu rutu snabdijevanja gasom za BiH. Nova ruta rezultirat će diversifikacijom i uvođenjem pouzdanog izvora snabdijevanja gasom za Federaciju BiH. Puštanje u rad interkonekcije planirano je do 2023. godine“, naveli su iz EEZ-a.

Sigurnost potrošača

Hrvatskoj, navodi Brodić, je to u ovom trenutku tek pravac za trgovinu gasom, pa stoga nije vjerojatno kako će Hrvatska iz BIH uvoziti ikakav gas.

Direktor BH-Gasa Jasmin Salkić za Al Jazeeru kaže da je osnovni cilj projekta obezbjeđivanje sigurnosti snabdijevanja svih potrošača prirodnog gasa u FBiH i BiH.

“To znači prevashodno postojećih potrošača diverzifikacijom pravaca i izvora snabdijevanja, te razvoj tržišta prirodnog gasa u FBiH/BiH priključenjem potrošača uz novi transportni pravac, te novih potrošača uz postojeći transportni pravac“, ističe Salkić.

Kaže da je sveobuhvatna analiza troškova i koristi projekta (CBA) iz maja 2018., finansirana od strane Evropske komisije, pokazala punu opravdanost projekta.

“Dokument je baziran na opravdanosti izgradnje drugog pravca snabdijevanja potrošača prirodnog gasa u BiH kojim će se obezbijediti sigurnost snabdijevanja potrošača prirodnog gasa u BiH koja je u ovom trenutku ugrožena. Sve što ima za rezultat povećanje sigurnosti snabdijevanja potrošača prirodnim gasom u FBiH i BIH je od prioritetnog interesa za BH-Gas, te se projekat Južne interkonekcije posmatra upravo na takav način, ne samo od BH-Gasa, kao nosioca projekta, već i od strane Sekretarijata Energetske zajednice, USAID-a i drugih zainteresiranih strana projekta“, navodi Salkić.

Ističe daje tržište prirodnog gasa u BiH s aspekta ukupnog konzuma nerazvijeno, ukoliko ga poredimo sa zemljama regije.

S druge strane, smatra on, prirodni gas kao energent sa svim svojim prednostima mora naći adekvatno mjesto u energetskom miksu zemlje, “te je uključivanje tržišta FBiH i BIH u regionalne gasne projekte, preko interkonekcija sa susjednim zemljama od primarnog značaja“.

“Hrvatska posebno kao članica EU ima nedvojben interes da se poveže sa svim zemljama regije, što je pristup realizaciji ovog projekta jasno i potvrdio. Realizacijom ovog projekta tržište prirodnog gasa FBiH/BiH će se preko Hrvatske integrisati sa evropskim gasnim transportnim mrežama, a Hrvatska će, pored svih benefita koje donosi gasifikacija područja uz dionicu u Hrvatskoj, postati i tranzitna zemlja“.

Salkić kaže da, pored navedenog, realizacija projekta za FBiH/BiH znači dostupnost okolinski prihvatljivog energenta i južnom dijelu države (gasifikacija Zapadno-hercegovačkog, Hercegovačko-neretvanskog i Kantona 10), odnosno smanjenje emisija štetnih gasova, stvaranja preduslova za snabdijevanje velikih potrošača kao što su postrojenja za proizvodnju električne i toplotne energije, brži ekonomski rast FBiH/BiH, a isto tako i preduslova za bolju pregovaračku poziciju kod nabavke prirodnog gasa kroz diverzifikaciju izvora snabdijevanja.

Ugovor o finansiranju

“Izgrađenost transportnog sistema prirodnog gasa u Hrvatskoj, dovoljni kapaciteti na interkonekcijama sa Slovenijom i Mađarskom, realizacija IAP projekta (Jonsko-jadranski gasovod), te LNG terminala na ostrvu Krk će omogućiti dostupnost prirodnog gasa iz drugih izvora, kao što su gas iz Kaspijske regije, LNG i ostali izvori, a isto tako i ruskog gasa nekim drugim pravcem, a ne preko Ukrajine“, ističe on.

Naredni koraci za realizaciju ovog projekta su, dodaje, izrada preostale investiciono-tehničke dokumentacije, te sklapanje ugovora o finansiranju same izgradnje gasovoda, što je planirano da bude završeno najkasnije do kraja 2019. godine.

Završetak izgradnje gasovoda je po Salkićevim riječima planiran za kraj 2022. godine.

Naglašava da sve aktivnosti koje provodi BH-Gas i koje će provoditi u narednom periodu po pitanju realizacije projekta Južne interkonekcije, realizira uz podršku Vlade Federacije BiH, koja je, kako navodi, pružila institucionalnu podršku koja je u ovakvim infrastrukturnim projektima neophodna.

 “Pored toga projekat je snažno podržan i od strane Ambasade Sjedinjenih Američkih Država obezbijeđenim grant sredstvima za potrebe izrade investiciono-tehničke dokumentacije, te Evropske banke za obnovu i razvoj, koja je kroz dosadašnje razgovore i upoznavanje o projektu izrazila spremnost da kroz kreditni aranžman učestvuje u finansiranju izgradnje projekta Južna interkonekcija“, kaže Salkić.

Ako je vjerovati urađenoj CBA analizi, kaže za Al Jazeeru projektni menadžer Istraživačko-razvojnog centra za gasnu tehniku iz Sarajeva Semin Petrović, a na osnovu zaključaka koji su plasirani javnosti, projekat je opravdan.

Podrška EZZ-a samo deklarativna

S druge strane, navodi on,  treba to uzeti s dijelom rezerve jer je CBA analizu (studiju) uradila strana kompanija bez ikakvog učešća nezavisnih eksperata iz BiH tokom izrade te studije.

“Treba izraziti sumnju u prognozirane količine potrošnje gasa u budućnosti u BiH, a to je osnova da bi se, pored  troškova, uradila kvalitetna CBA analiza (studija). Za prognozu količina potrošnje gasa su potrebna ozbiljna istraživanja tržišta, a to nije urađeno prilikom izrade ove studije. Ova konstatacija ni u kom slučaju ne umanjuje potrebu za gradnjom tog gasovoda iz jednog drugog  važnog razloga, tj. sigurnosti snabdijevanja“, ističe Petrović.

Podrška EEZ ovom gasovodu je, navodi on, samo deklarativna jer “oni takvu podršku daju svim gasovodima koji se trebaju raditi u regiji, i bez ikakvih obaveza i ona će takva i ostati“.

“To može biti prednost kod obezbjeđivanja sredstava za finansiranje gradnje gasovoda kod međunarodnih finansijskih institucija, ali važnije od toga je da se mora ispuniti niz preduslova u BiH prije konkurisanja za sredstva za finansiranje. To je prije svega konsenzus unutar BiH o razvoju gasne infrastrukture u BiH koji mora biti pretočen u strategije i akcione planove koji moraju biti usvojeni. O tome gasovodu moraju konačnu odluku donijeti institucije (Vlade i Parlamenti na nivou entiteta i BiH), a ne kompanije. Bez toga, neće nam vrijediti podrška od bilo koga izvan BiH I gasovod se neće finansirati“, jasan je Petrović.

Novi gasovod bi, ističe on, donio BiH sigurnost snabdijevanja, umjesto sadašnjeg jednog pravca snabdijevanja ta zemlja bi dobila još jedan.

“Hrvatska mora izgraditi nastavak svog plinovoda od Splita do granice s BiH (jedan dio tog plinovoda bi bio u sklopu budućeg IAP plinovoda). S druge strane, Hrvatska, odnosno njen operator gasovoda PLINACRO  bi dobili naknadu za transport plina kroz Hrvatsku do BiH, što neće biti zanemarljive dužina za transport pa vjerovatno ni naknada koju će kompanije iz BiH plaćati neće biti niska“, navodi.

Zavisnost od ruskog gasa

Petrović, za razliku od Brodića, kaže da se gradnjom ovog gasovoda ne bi značajnije smanjila zavisnost od ruskog gasa, “jer bismo vjerovatno ponovo kupovali ruski gas, samo bi njegova dobava išla drugim pravcem snabdijevanja“.

To bi se, navodi on, moglo promijeniti tek izgradnjom LNG terminal na Krku IAP gasovda, kada bi bio na raspolaganju i gas iz drugih izvora.

“Pitanje cijene je potpuno druga stvar i u ovom trenutku teško je reči da li bi gas iz drugihizvora bio jeftiniji, kada oni budu na raspolaganju. Kako sada stvari stoje, taj gas iz drugih izvora bi možda bio i skuplji“, mišljenja je Petrović.

Svaki infrastrukturni projekt je, po riječima Ivana Brodića, opravdan, “ne samo zato što se stvara novi opskrbni pravac, a time i gospodarska djelatnost odnosno nekakva trgovine, nego u energetskom smislu stvara se diverzifikacija opskrbnih pravaca“.

U tržišnoj ekonomiji, ističe, važno je imati izbore.

S, druge strane, zaključuje Brodić, radi se o projektu Evropske energetske unije čija pravila zahtijevaju dvosmjerne spojnice među državama članicama, iz strateških razloga.

Izvor: Al Jazeera