Juričan: Želim ime Milan Bandić

Dario Juričan
Juričan kaže da je bitno ljudima pokazati da se može pričati o strukturama moći te da imaju instrumente da ih razotkriju i ismiju (Marko Lukuni? / Pixsell)

Nakon filma Gazda (Ovo (ni)je priča o Ivici Todoriću) koji, kako je sam autor Dario Juričan znao reći, nije o osnivaču koncerna Agrokor, nego o mehanizmima kako Hrvatska funkcionira zadnjih pedeset godina – tranziciji, privatizaciji i korporacijama u Hrvatskoj, a dotiče se i povijesti Agrokora – te potom Gazda: Početak, koji govori o debaklu privatizacije i tranzicije u Hrvatskoj, a kojeg je narativna okosnica priča o Miroslavu Kutli, moćnom privatizacijskom tajkunu 90-ih koji je nakon pravomoćne presude za gospodarski kriminal 2010. pobjegao u BiH, Juričan polako dovršava treći film.

Radi se o dokumentarno-igranom filmu Kumek, koji se bavi likom i djelom zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i tema vezanih uz to.

No, iako je film snimao redatelj Dario Juričan, umalo ga je finalizirao nitko drugi nego upravo – Milan Bandić.

Juričan, čija su prva dva filma iz serijala Gazda prikazani i u programu Al Jazeere Balkans, nedavno je obavio proceduru promjene imena kako bi se zvao kao zagrebački gradonačelnik.

Dobio je i osobnu iskaznicu s tim imenom, no nakon toga je u rješenju zagrebačkog Ureda za opću upravu, kako su pisali mediji, navedeno je da je Juričan time doveo javnost u zabludu i da se ipak ne može zvati Milan Bandić.

‘Svi bi trebali promijeniti ime u Milan Bandić’

Stoga je angažirao pravni tim zbog poništenja promjene imena.

“Svi bi trebali promijeniti ime u Milan Bandić, i muškarci i žene. Milan Bandić je rješenje, a ne problem. Ljudi su snaga. Milan Bandić je budućnost i prosperitet. Moj pravni tim radi na tome da mi se ime vrati”, kaže Juričan za Al Jazeeru.

Realizaciji projekta Kumek su, navodi, pristupili polako i temeljito jer, kako kaže, ipak je riječ o 20-godišnjem “neprikosnovenom gazdi Zagreba”, a očekuju da će film završiti u veljači iduće godine.

Milan Bandić je, navodi, u tri navrata odbio intervju s njima, a osobi koja bi ga glumila ponudili su honorar od 17.840,95 kuna (2.400 eura), što odgovara neto plaći zagrebačkog gradonačelnika, prema njegovoj imovinskoj kartici.

“Na web stranici kumek.biz stavili smo prijavnicu gdje se muškarci od 20 do 40 godina mogu prijaviti i osvojiti glavnu nagradu – mjesečnu plaću Gradonačelnika”.

Film rade samostalno, pa tim koji je okupio mukotrpno dolazi do informacija. Kumeka je sufinancirao Hrvatski audio-vizualni centar, no pokrenuli su i crowfunding kampanju jer je, navodi, film skupa ‘igračka’.

“Pogotovo ako se radi strpljivo i pomno kao što radi moja ekipa. Da bi film eventualno mogao biti prikazan publici bez posrednika nedostaje nam još 250.000 kuna (približno 33.900 eura), to je primarno. Glavni istraživač je Hrvoje Appelt, vrhunski istraživački novinar. A do informacija se dolazilo upornim terenskim radom i ‘žmikanjem’ memorije svih sudionika”.

Bandiću poziv za prvog gledatelja

No, za iznos od 15 milijuna kuna (približno dva milijuna eura) spremni su film i ne prikazati – i nisu se, ističe, šalili.

“Ponuda je ozbiljna i ona je na stolu. To je cijena slobode koju je odvjetnik [Marijan] Hanžeković platio da izvuče Bandića iz pritvora. Svaki medij bi trebao imati cjenik za neobjaljivanje”.

S prikazivanjem filma će, kaže, biti inovativni i strpljivi.

Nedavno su doznali da Hrvatska radiotelevizija (HRT) kao javna televizija neće otkupiti i prikazati drugi film iz serijala Gazda – Gazda: Početak.

Za Kumeka se premijeru nadaju imati u zagrebačkom Kinu Europa, gdje je Zagreb Film Festivalu, koji kinom upravlja, nedavno sudskom odlukom dozvoljeno da ostanu do daljnjega u tom prostoru, iako ih je ranije Grad Zagreb obavijestio o isteku ugovora o najmu te zatražio da prostor vrate u posjed Grada zbog renovacije.

“Kao prvog gledatelja ćemo zvati gradonačelnika Bandića”, najavljuje Juričan.

Upitan vidi li neke nove ‘gazde’ ili barem izgledne kandidate koji bi to jednog dana mogli postati, navodi da ‘velikih gazda’ kao što su likovi kojima se on bavi više gotovo da nema – ostali su, ističe, mali lokalni “gazdići” i “gazduni” pa ga u skladu s time nakon Kumeka čeka još jedan projekt.

Ljudima pokazati da se strukture moći mogu razotkriti i ismijati

“Ostaje mi četvrti i zadnji film iz serijala Gazda, a to je Isus Krist”.

I dok se u Hrvatskoj Ruža Tomašić, koja je dobila najveći broj preferencijalnih glasova na europskim izborima, ponosi svojim ustaškim naslijeđem, veliko iznenađenje istih izbora Mislav Kolakušić najavljuje da se nakon kratkog boravka u Bruxellesu vraća postati hrvatski predsjednik te da želi biti i premijer, ministar pravosuđa i unutarnjih poslova, jedna čitava stranka, Živi zid, se raskolila oko toga tko će u Bruxellesu odraditi taj jedan mandat što osvojili, a hrvatski premijer Andrej Plenković se našao na udaru desnice u Hrvatskoj demokratskoj zajednici zbog podbačaja stranke na euroizborima, Juričan komentira da su jeftino politikanstvo i jeftin populizam lako zapaljivi kerozin.  

“Dok se na površini vode ideološki sukobi, uhodana ekipa ‘dela’ i ‘brsti'”, kaže on.

Od doba kada je predsjednik HDZ-a i potpredsjednik Vlade bio Tomislav Karamarko, kaže da ne vidi neke nagle promjene u društvenom i političkom ozračju te funkcioniranju institucija u Hrvatskoj.

Radi se o pitanjima koja ne može rješavati bilo koji film, ali je bitno, navodi, ljudima pokazati da se može pričati o strukturama moći te da ljudi imaju instrumente da ih razotkriju i ismiju.

“Ne može film rješavati sistemske probleme, sistemske ‘bugove’, to rade jake i stabilne institucije, jako civilno društvo”, zaključuje Juričan.

Izvor: Al Jazeera