Juncker protiv evropske superdržave
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker predložio je u srijedu da se zadrži postupak poznat pod imenom “glavni kandidati” (Spitzenkandidaten) te pozvao da se razmisli o smanjenju broja povjerenika u Europskoj komisiji i spajanju funkcija predsjednika Europskog vijeća i EK-a u jednoj osobi.
On je predstavio paket mjera o institucionalnim pitanjima u vezi s izborima za Europski parlament u svibnju sljedeće godine.
Ti prijedlozi bit će podloga za raspravu na predstojećem neformalnom summitu Europske unije 23. veljače u Bruxellesu.
Juncker, prvi predsjednik EK-a koji je 2014. godine izabran prema konceptu “Spitzenkandidaten”, kao kandidat Europske pučke stranke, zauzeo se za očuvanje toga modela, uz neka poboljšanja.
Prema tom konceptu, svaka politička skupina u EP-u imenuje svoga glavnog kandidata [na njemačkom: Spitzenkandidat] za predsjednika EK-a, a za predsjednika se bira onaj kandidat čija je lista dobila najviše glasova.
Neki u EU upozoravaju da je to u suprotnosti s europskim zakonima, koji kažu da predsjednika EK-a imenuje Europsko vijeće, vodeći računa o rezultatima izbora za EP.
Smanjenje broja povjerenika
Juncker je u srijedu istaknuo da u tom postupku ne može biti automatizma, to jest da nije nužno da onaj kandidat čija lista dobije najviše glasova automatski postaje predsjednik, nego da to treba biti onaj kandidat koji može okupiti većinu u Europskom vijeću i EP-u.
“Nema automatizma. Kada bi to bilo tako, ja bih još bio premijer Luksemburga, jer je moja stranka dobila najviše glasova”, rekao je on na konferenciji za novinare.
Kao poboljšanje toga koncepta, Juncker predlaže da političke skupine istaknu svoje glavne kandidate dovoljno rano, već do kraja ove godine, kako bi birači imali više vremena za odluku koga će podržati i kako bi ti kandidati imali dovoljno vremena da se predstave biračima diljem EU-a.
“Godine 2014. europske političke stranke izabrale su svoje glavne kandidate relativno kasno, ostavivši im samo nekoliko tjedana za kampanju”, ističe EK.
Juncker je, također, pozvao da se razmisli o mogućnosti smanjenja broja povjerenika u EK.
Trenutačno Komisija ima 28 članova, odnosno jednog člana iz svake države članice.
Prije imenovanja sljedeće EK-a, čelnici će morati odlučiti žele li zadržati načelo jednog člana iz svake države članice ili smanjiti broj povjerenika.
Komisija navodi da bi manje izvršno tijelo u teoriji bilo učinkovitije u svojem radu i njime bi bilo jednostavnije upravljati, a omogućilo bi i uravnoteženiju raspodjelu portfelja.
S druge strane, manja EK značila bi i da neke države članice neće biti zastupljene na političkoj razini institucije i da će izgubiti prednost održavanja izravnog političkog komunikacijskog kanala sa svojim građanima i nacionalnim tijelima.
Ujedinjenje funkcija predsjednika Komisije i Vijeća
Lisabonski ugovor predviđa smanjenje broja povjerenika nakon 2014. godine na dvije trećine broja članica, osim ako čelnici država članica jednoglasno ne odluče drugačije, kao što su to učinili 2013. godine.
Kako bi osigurali potporu Iraca, koji su na prvom referendumu odbacili Lisabonski ugovor, čelnici zemalja članica odlučili su zadržati pravilo da svaka zemlja ima po jednog povjerenika u Komisiji koja je formirana 2014. godine.
Juncker je, također, ponovno iznio ideju o predsjedniku EU-a s dvostrukom funkcijom – u jednoj osobi bi se ujedinila funkcija predsjednika Europskog vijeća i Europske komisije.
“S jednom osobom koja ima dvostruku funkciju predsjednika Europskog vijeća i predsjednika Europske komisije mogao bi se osigurati učinkovitiji ustroj Unije. Dvostruka funkcija predsjednika moguća je u okviru važećih Ugovora i ne podrazumijeva spajanje dviju institucija. Predsjednik Europske komisije već je član Europskog vijeća i ni jedan od dvaju predsjednika nema pravo glasa u Europskom vijeću. Njihova je zadaća savjetovati, predstavljati rezultate svojih službi, pridonositi međusobnom povezivanju i utvrđivati zajednička stajališta”, navodi Komisija.
Juncker je u srijedu izjavio i da ne nastoji stvoriti “europsku superdržavu”, nakon što su ga pristaše Brexita kritizirale zbog, kako navode, njegovih federalističkih pogleda.
“Strogo sam protiv europske superdržave, to je potpuna besmislica”, rekao je Juncker na konferenciji za novinare, kako prenosi Tanjug.
Britanski ministar vanjskih poslova Boris Johnson je tijekom kampanje za referendum o izlasku Britanije iz EU-a optužio lidere EU-a, poput Junckera, da žele stvoriti superdržavu poput nacista “drugačijim metodama”, podsjeća Independent.
Juncker ‘strogo protiv ponašanja Turske’
Juncker je komentirao i pomorski incident u Sredozemnom moru kod Cipra, poručivši da je “strogo protiv ponašanja Turske”, prenosi Fena.
Ciparski Grci optužili su Tursku da je tijekom vikenda ometala svojim vojnim brodovima, pod izgovorom da su u tijeku vojne vježbe, brodove koji su trebali krenuti s izvlačenjem plina.
Europska unija pozvala je u ponedjeljak Tursku da se suzdrži od prijetnji i “svake akcije koja bi mogla narušiti dobre susjedske odnose” na Cipru.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan upozorio je u utorak Cipar da ne “prelazi crvenu liniju” u istočnom Sredozemnom moru, nakon što je grčki dio Cipra optužio Tursku da sprječava njihove brodove da eksploatiraju prirodni plin.
Ankara smatra da Cipar u određenim dijelovima povređuje zonu koja pripada Turskoj ili turskom dijelu Cipra. Turska kompanija za naftu i plin planira provesti istraživanja u tom području.
“Naši ratni brodovi i snage sigurnosti pomno prate svako kretanje u regiji s naredbom da rade sve što je neophodno”, rekao je Erdogan.
Upozorio je sve koji “prelaze granice” oko Cipra i u Egejskom moru.
“Oni nam se suprotstavljaju sve dok im ne pokažemo našu vojsku, brodove i zrakoplove”, rekao je Erdogan.
Izvor: Agencije