Oglasi

Juncker: Hrvatska je već sada spremna za predsjedanje EU-om

Šef EK-a pohvalio Hrvatsku kao uzornu članicu EU-a, pripreme za njezino predsjedanje Vijećem EU-a 2020. već su počele.
Andrej Plenković, Jean-Claude Juncker, EU, HrvatskaJuncker kaže da ima osjećaj da je hrvatska Vlada već na najbolji način pripremljena za predsjedanjeEPA

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker pohvalio je Hrvatsku kao uzornu članicu EU-a i istaknuo kako ima osjećaj da je hrvatska vlada već od sutra spremna preuzeti predsjedništvo Vijećem EU-a, koje će preuzeti u prvoj polovici 2020. godine.

Hrvatski premijer Andrej Plenković i potpredsjednice Vlade Marija Pejčinović Burić i Martina Dalić sudjelovali su u srijedu u Bruxellesu na radnom ručku na kojem su bili svi povjerenici Europske komisije.

Premijer Plenković je nakon toga imao i odvojeni bilateralni razgovor s Junckerom. 

Na sastanku je bilo riječi o pripremama za hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a 2020. i prioritetima tog predsjedanja, o hrvatskim pogledima na budućnosti Europe, o strategiji prema zapadnom Balkanu te o gospodarskim i financijskim pitanjima EU-a.

Juncker je na konferenciji za novinare rekao da Hrvatska za njega nije nova zemlja, da ju je pratio u svim etapama na njezinu putu prema EU-u.

Juncker: Hrvatska već pripremljena

"Od kada je članica EU-a, Hrvatska se ponaša na primjeren način jer svi rezultati koje je postigla pokazuju da je ona ozbiljno uzima svoje europske obveze. Među tim obvezama, ovdje treba spomenuti unutarnji uspjeh u pogledu proračunske politike, gdje se ona pokazuje kao zemlja model za druge", rekao je Juncker, kako prenosi Hina.

Juncker je rekao da su pripreme za hrvatsko predsjedanje već započele.

"Za to su potrebne duge pripreme, ali imam osjećaj da je hrvatska Vlada pripremljena na najbolji mogući način i da bi mogla već sutra ujutro u 11 sati započeti s predsjedanjem", rekao je, dodajući da nema većih razlika u pogledu EU-a između Hrvatske i Komisije.

Plenković je sastanak ocijenio izrazito sadržajnim, na kojem je iznio stavove Hrvatske o temama koje su relevantne za nju.

Istaknuo je važnost provedbe nacionalnog plana reformi i ambicije u pogledu ulaska u Schengen i eurozonu.

"To su naša dva strateška cilja kako bi Hrvatska bila dio onoga što zovemo unutarnjim krugom EU-a. To je naša jasna politika i ambicija u čemu imamo potporu Komisije", rekao je Plenković.

Hrvatski premijer je rekao da Hrvatska želi biti uspješna u povlačenju kohezijskih sredstava pri čemu je najvidljiviji i najveći projekt izgradnje Pelješkog mosta.

"To je izrazito važno za hrvatske građane i dobro je da je predsjednik Juncker to istaknuo u svom govoru u Europskom parlamentu prošli tjedan u Strasbourgu", rekao je Plenković.

Plenković: Ciljevi ulazak u Schengenski prostor i zonu eura 

Govoreći o strategiji proširenja za zemlje jugoistočne Europe, koju je Komisija prošli tjedan predstavila, Plenković je rekao da će Hrvatska biti "solidarna, spremna na potporu i da će uvijek njegovati načelo individualnih zasluga i kriterija prema svakoj državi".

Rekao je kako želi da se pregovori o višegodišnjem proračunskom okviru za razdoblje nakon 2020. godine završe prije hrvatskog predsjedanja EU-om, "kako bismo se tada mogli usredočiti na pitanja rasta, pitanja gospodarske povezanosti, unutarnje i vanjske sigurnosti i naravno proširenja".

Plenković je ranije u razgovoru za portal Politico izrazio želju da Hrvatska uđe u uži krug među članicama Europske unije te da ubuduće igra veću ulogu u formiranju europske budućnosti.

"Hrvatska bi, kao najmlađa članica u klubu, htjela postići to da postane članica užeg kruga Europske unije", rekao je Plenković, te naglasio kako i unutar Hrvatske želi ojačati europsku orijentaciju.

"Želim Hrvatsku pozicionirati kao zemlju koja u prvim godinama svog članstva profitira od kohezijske politike, koja istodobno jača europsku orijentaciju unutar zemlje", rekao je Plenković.

Hrvatski je premijer istaknuo i dva najvažnija strateška cilja Hrvatske: ulazak u Schengenski prostor i zonu eura. 

"Ulazak u Schengen je nadohvat ruke i ostvariv do našeg preuzimanja predsjedništva EU-om u prvoj polovici 2020. Drugi cilj, ulazak u zonu eura, nešto je udaljeniji i vjerujem da će on biti ostvaren u sljedećem izbornom razdoblju u Hrvatskoj, između 2020. i 2024. godine", rekao je Plenković. 

Na pitanje namjerava li se kandidirati i za to izborno razdoblje Plenković je odgovorio potvrdno. 

"To je moja agenda", rekao je Plenković. 

Susreti s Tuskom i Junckerom

Plenković je u Bruxellesu u srijedu razgovarao i s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom, nakon čega se sastao s Junckerom i kolegijem povjerenika.

Susreti s visokim europskim dužnosnicima održani su u okviru Plenkovićevih razgovora sa svim čelnicima država članica o budućnosti Europe, kao i priprema za predstojeći summit EU-a 23. veljače, na kojem će glavne teme biti institucionalna pitanja i višegodišnji proračunski okvir za razdoblje nakon 2020.

Nakon susreta s Tuskom, Plenković je sudjelovao na radnom ručku s Junckerom i kolegijem povjerenika.

Na sastanku s povjerenicima uvodno obraćanje imao je predsjednik Komisije Juncker, a nakon toga premijer Plenković, koji je izvijestio o pripremama za hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a 2020. i prioritetima tog predsjedanja te predstavio hrvatski pogled na budućnost Europe, strategiju za zemlje zapadnog Balkana te gospodarska i financijska pitanja EU-a.

Europska komisija od čelnika država članica želi čuti kako promišljaju o različitim temama.

O eurozoni, Šengenskoj zoni, granici sa Slovenijom

Plenković se zauzima za Europsku uniju bližu građanima, s jakim demokratskim legitimitetom, za otvorenost integracija za sve države članice te da Hrvatska bude dio tzv. užeg kruga integracija.

Drugi blok bio je posvećen strategiji za Zapadni Balkan, a Hrvatska u tom pogledu podržava vraćanje proširenja u žarište te napredak u odnosima država kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja ovisno o vlastitim postignućima i ispunjavanju kriterija i uvjeta.

Treći blok posvećen je bio gospodarskim i financijskim pitanjima, odnosno stanju gospodarstva i financija u EU-u i tu se govorilo o planu Hrvatske za priključivanje eurozoni i Schengenskom prostoru, kao i pripremama višegodišnjeg financijskog okvira EU-a nakon 2020. godine, koji bi EU-u trebao osigurati rast i uravnotežen razvoj.

Hrvatska, istaknuli su ranije u Banskim dvorima, stavlja naglasak na povezivanje, rast i razvoj EU-a, transport i energetiku, sigurnost i proširenje.

Izvor: Agencije