Juncker: Balkan je integralni dio Evrope

Šef Eurogrupe i premijer Luksemburga za Al Jazeeru govori o dužničkoj krizi, zemljama regije i islamu u Evropi.

Luksemburg, Jean-Claude Juncker, Evropa, Eurogrupa
Juncker: Iza dužničke krize krije se moralna kriza Zapadnog društva [AFP/ Getty]

Razgovarao: Almir Mehonić

Jean-Claude Juncker je luksemburški političar, visoki funkcioner Kršćanske socijalističke narodne partije i jedan od vodećih evropskih političara. Predsjednik je Eurogrupe i premijer Luksemburga. Na ovom položaju je naslijedio Jacquesa Santera 1995. godine.

U dva šestomjesečna mandata je predsjedavao Vijećem Evrope.

• Vaša pozicija "veterana" među šefovima vlada Evrope i naročito ulogu ili mjesto šefa Eurogrupe čine Vas respektabilnim i uglednim sagovornikom. Ali ste, također, izloženi kritici, kako od onih koji žele određenu monetarnu opuštenost, tako i od onih koji zagovaraju strogost. Obnova Vašeg mandata na čelu Eurogrupe pokazuje Vašu mudrost, odmjerenost i sposobnost da iznalazite kompromise, koji su Vam jednoglasno priznati. Da li se osjećate ugodno u takvoj situaciji ili osjećate određenu nelagodnost?

- Juncker: Hvala Vam na tim prijatnim riječima, ali znajte da nisam tražio obnovu mog mandata kao predsjednika Eurogrupe. Svoj mandat sam samo privremeno prihvatio, kako bih osigurao stabilnost i budućnost eura.

Što se tiče nelagodnosti, predsjedavanje Eurogrupom nije jednostavan posao na političkom, ekonomskom, a posebno na ljudskom polju, jer treba izbjeći da najslabija društva sa juga Evrope plate najveću cijenu.

Moralna kriza Zapada i dogme kapitalizma

Šta vidite kao razloge aktuelne finansijske krize s kojom su suočene razne evropske države?

- Finansijska kriza je dio višestrukih kriza. Iza nje se krije moralna kriza zapadnog društva. To je, također, određena kriza kapitalizma i njegovih dogmi kao maksimizacija i uvećanja profita. Sjetite se kraha iz 1987. i 2000. godine.

Drugi razlog je ubrzani svjetski finansijski tok i ekonomije općenito. Konkretno, kriza je počela urušavanjem američke banke Lehman Brothers 15. septembra 2008. godine. Jedan od aspekta aktuelne krize je prezaduženost gotovo svih industrijaliziranih država i gotovo svih država eurozone. Mi moramo iznova učiti jednostavnost u politici i u društvu.

Vaša funkcija premijera u teškim trenucima, te predsjednika Eurogrupe, za neke u Luksemburgu su nespojive na duži period. Da li se slažete s ovakvim stavom i da li ćete na kraju šest mjeseci definitivno predati mandat predsjednika Eurogrupe?

- U potpunosti se slažem s tom analizom i to sam rekao više puta. Sklon sam mišljenju da Eurogrupa treba predsjednika kojem će to biti primaran posao.

Ekonomska kriza je pogodila sve evropske države, bez izuzetka; također, prosperitetni i bogati Luksemburg ove će godine biti pogođen recesijom od blizu jedan posto. To znači povećanje nezaposlenosti, povećanje inflacije, traženje umjerenih plata, te spuštanje javne potrošnje. Ima li luksemburška Vlada plan kako da izbjegne situaciju u kojoj najslabije karike društva ne bi plaćale cijenu toga?

- Apsolutno. Najjači iz društva će platiti najveću cijenu. A najjača od svih je država. Dakle, država je ta koja će kao prva dati dobar primjer sa smanjenjem svojih troškova. 

Ali Luksmeburg će ostati država solidarnosti prema svom stanovništvu i prema drugim ugroženim državama. Nezaposlenost ostaje naša primarna preokupacija. Porez na dodanu vrijednost neće biti povećan. Štaviše, povećat ćemo minimalnu zaradu u 2013. godini i time pokušati ograničiti drastični porast troškova stambenog prostora.

Bošnjačka zajednica u Luksemburgu je brojna. Procjene govore da ih ima blizu 12.000, što predstavlja značajan procenat u ukupnoj populaciji stanovništva. Koliko ste upoznati s ovom zajednicom? Imate li kontakte s bošnjačkim organizacijama?

- Moji kontakti s bošnjačkom zajednicom u Luksemburgu su lične i privatne prirodne. Volim Bosnu i Hercegovinu. Volim naročito veliki, tragični i multikulturalni grad Sarajevo, koji je toliko patio, ali koji ostaje historijski model integracije za Evropu i za svijet. 

Ukratko, Bosna i Hercegovina je integralni dio Evrope. Uostalom, kao cijeli Zapadni Balkan. Bošnjački narod je narod koji je mnogo patio kroz historiju. Prošlo je 20 godina nakon rata, možda je dobra prilika da se ubrzaju demokratske reforme kako bi se iskoračilo prema Evropi.

• Masakr u Srebrenici je najveći počinjeni zločin u Evropi poslije Drugog svjetskog rata i okvalificiran je kao genocid od strane Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog suda pravde. Evropski parlament je 15. januara 2009. godine usvojio Rezoluciju koja traži od Vijeća Evrope i Evropske komisije da prigodno obilježi godišnjicu genocida u Srebrenici, podržavajući proglašenje 11. jula kao dana sjećanja na genocid. Da li Vlada Luksemburga namjerava proglasiti 11. juli danom sjećanja na genocid?

- To je interesantan prijedlog. Treba o tome razmisliti. Ali i bez oficijelnog proglašenja mi možemo i trebamo se sjećati 11. jula 1995. godine u Srebrenici - samo šest godina nakon pada Berlinskog zida. To je novi datum naše tragične historije u Evropi. Genocid u Srebrenici je sramota i tragedija za Evropu i za cijelo čovječanstvo.

Takvo barbarstvo se ne smije nikada više ponoviti. To je ideja na kojoj se zasniva izgradnja Evropske unije. Jer ideja Evrope je da uspostavi novu ljudsku zajednicu bez ratova i diktatura. U tom pravcu ja mislim da eventualno pomirenje sa Srbijom i Srbima može, također, ići preko Evrope i njene vizije o ljudskom biću.

Priznanje islama u Luksemburgu moguće do 2014.

Vlada kojom predsjedavate je u prošlom mandatu, u julu 2007. godine, zvanično najavila konvencioniranje islama u Luksemburgu, s obzirom na njegov bitan i rastući položaj u vjerskom i civilnom pogledu ove države. Da li će, nakon predaje izvještaja Ekspertne grupe o održavanju aktuelnog režima o konvencioniranju vjerskih zajednica, biti pokrenuta parlamentarna ratifikacija Zakona o konvencioniranju islama? 

- Želim naprije čestitati onim islamskim centrima koji su radili na uspostavi demokratske šure. Ta uspostava  ispunjava prazninu koja je onemogućavala ranije priznanje islama. Mi smatramo taj organ reprezentativnim tijelom Islamske zajednice Luksemburga. Nažalost, bit će teško, možda i nemoguće, iako bih ja želio integrirati više centara i džamija u taj organ.

To bi bilo vrlo korisno za uspostavu i integraciju onoga što bih ja nazvao luksemburški islam, koji nalazi svoje mjesto i integrira se u naše društvo, sasvim omogućavajući svim njegovim sljedbenicima da ispovijedaju svoju vjeru u dobrim uslovima.

Međusobna tolerancija, integracija u društvo, vjerska sloboda, uz poštovanje javnog reda i tradicija našeg društva čine mi se ključnim faktorom u ovom pristupu. Nedavni izvještaji eksperata o budućim odnosima između države, vjerskih i filozofskih zajednica, dat će osnov za široku nacionalnu debatu. 

Zadržavanje modela uređenja konvencioniranja vjerskih zajednica jedan je od zacrtanih pravaca, isto kao njihova eventualna zamjena osnovnim zakonom i pravilnikom, koji će ili zamijeniti ili biti osnov za konvencije.

Trenutno, islam nije tretiran kao ostale vjerske zajednice koje ispunjavaju uslove konvencioniranja. Mi želimo to otkloniti. To rješenje će, također, biti dio debate o uređenju odnosa između države i vjerskih zajednica. Ipak, shodno vremenu koje će uzeti takva diskusija, pokrenuta od zakonodavca, odnosno Skupštine, treba riješiti pitanje odnosa s Islamskom zajednicom u određenom roku.

Dakle, pretpostavljam da ovu konvenciju možemo provesti prije 2014. godine. U svakom slučaju, globalno rješenje, kao i moguće novo rješenje koje će iz toga proisteći, uzet će u obzir ravnopravni tretman Islamske zajednice. Luksemburški islam i islam u Luksemburgu, koji je integralni dio islama Evrope i u Evropi, naći će svoje mjesto u našoj državi. Uostalom, luksemburški islam je već počeo nalaziti svoje mjesto i bez konvencije.

Video o poslaniku Muhammedu u proteklim mjesecima prouzrokovao je proteste muslimana u cijelom svijetu. Šta mislite o tom videu? Da li da je sloboda izražavanja pravo koje je uslovljeno poštovanjem vjere i vrijednostima drugih?

- Moram priznati da sam vidio samo isječke tog videa, koji je očigledno islamofobičan. Ustvari, ovaj video je na prvom mjestu antihumanistički, jer ne poštuje drugu osobu i njegovo dostojanstvo. Sloboda izražavanja je opširno pitanje. U svakom slučaju nema prava bez obaveza. A poštivanje dostojanstva druge osobe je jedna od tih obaveza. To ne znači da se ne može kritizirati neka religija ili neki od vjerskih autoriteta, ali se to treba činiti uz poštivanje ličnosti.

Izvor: Al Jazeera

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.