(Jugo)nostalgija između Makedonije i Srbije

Snimak iz januara ove godine: Nikola Gruevski i Ivica Dačić (EPA)

Piše: Sefer Tahiri

Makedonija i Srbija produbit će bilateralnu saradnju. Već je službeno da će obje zemlje imati zajedničke konzularne i diplomatske misije. Potpisi ministara vanjskih poslova Makedonije Nikola Popovskog i Srbije Ivice Dačića stavljeni su na ugovor između dvije zemlje. Svrha zajedničkih ambasada su finansijske uštede, a inspiraciju crpe iz skandinavskog sistema diplomatske saradnje. No, ova ideja još nije predviđena za sprovođenje sa drugim susjednim zemljama: Bugarskom, Kosovom, Albanijom, kao i Grčkom, sa kojom zbog neriješenog pitanja oko imena ne može ni biti govora o sličnom koraku.

Rijetka praksa

Potpredsjednica opozicionog Socijaldemokratskog saveza u Makedoniji, Frosina Remenski, izjavila je da je ovakva praksa u diplomatiji vrlo rijetka.

Prema njezinim riječima, osim uobičajenih zajedničkih sjedišta ambasada nordijskih zemalja u Berlinu, ne postoji praksa da dvije ili više država dijele iste zgrade svojih diplomatskih predstavništava.

SDSM smatra da se ideja i najava o dijeljenju prostora za smještaj diplomatskih i konzularnih predstavništava Srbije i Makedonije u trećim zemljama ne može opravdati samo kao pitanje štednje finansijskih troškova.

“Dijeljenje prostora će postaviti pitanje eksteritorijalnosta prostora u kojoj se nalazi veleposlanstvo. Eksteritorijalnost je u osnovi status i područje gdje se nalazi veleposlanstvo, ne samo zaposlenici, i pripada državi koja je predstavljena. U tom slučaju, zajednički prostor bi značio eksteritorijalnost – podijeliti ili dijeliti eksteritorijalnost. To za dvije suverene i neovisne države nedefiniran status, tako da finansijske uštede ne daju odgovor na ovo važno pitanje”, kaže Remenski.

Makedonija i Srbija produbiti će bilateralnu suradnju. Već je službeno da će obje zemlje imati zajedničke konzularne i diplomatske misije. 

Sporazum je naišao na otpor i kod Albanaca iz Makedonije. Opoziciona Demokratska stranka Albanaca procjenjuje da je to posljedica loše politike Demokratske unije za integraciju i vlade Gruevskog koja je odabrala panslovensku orijentaciju.

“Kada je riječ o saradnji sa Srbijom, DUI kaže da je ovo skandinavska politika, a kada je u pitanju Kosovo i Albanija to je srednjovjekovna politika potčinjavanja i blokada”, kaže parlamentarni zastupnik DPA Sadije Iljazi.

Partija DUI na ovo pitanje preferira šutjeti, ali je prije nekoliko mjeseci izjavljivala da se radi o sjedinjavanju po modelu skandinavskih zemalja, kao i evropske prakse da se predrasude među zemljama u regiji trebaju prevladati.

“Ne bismo trebali imati predrasuda sa kime će Makedonija ostvarivati saradnju na tom području, i nije važno da li će biti Kosovo, Albanija, Hrvatska, Srbija ili Crna Gora”, ocjenjuju iz stranke DUI.

Selim Ibrahimi, analitičar za međunarodne odnose, vjeruje da albanske stranke nemaju utjecaj na vanjsku politiku i diplomatske odluke Vlade.

Skandinavski model 

“DUI i ostale albanske stranke koje su sudjelovale u vladinim koalicijama zbog odnosa snaga u vladi, teško mogu ubjediti premijera da ne djeluje na ovakav način. To se dogodilo i s DPA tokom njihove vladavine u periodu 1998-2002 i 2006-2008. Ahmetijeva stranka pokušava voditi neovisnu vanjsku politiku s prijateljskim zemljama i susjedima Makedonije, ali kurs vlade drastično se razlikuje od DUI-jevog “, kaže Ibrahimi.

Prema njemu, još nije jasno hoće li skandinavski model biti primjeren za balkanski mentalitet diplomatije. Analitičar za regionalna pitanja Ljiljana Jakovlevska sa rezervom gleda na ovu  ideju.

“Razloga ima više, prije svega, zašto samo sa Srbijom? Moja skepsa proizlazi najviše zbog navedenog razloga štednje. Vlada kao što je naša, koja rasipa novac na projektima kao što su Skoplje 2014, vlada koja je korumpirana, odnosno čelnici koji kradu od građana za svoje osobne interese, teško će me uvjeriti da se štedi na ambasadama”, kaže Jakovlevska. Ona vjeruje da iza ove ideje stoji jedna zamka, a to je sukcesija imovine SFRJ. To postavlja pitanje je li to način da Makedonija napusti neke atraktivne zgrade u svijetu koje Srbija ne želi dati?

Sporazum je naišao na otpor i kod Albanaca iz Makedonije. 

S druge strane, tu su već trendovi Kosova i Albanije za integraciju u zajednički diplomatski sistem.

U tom smjeru bi se trebao otvoriti konzulat u Italiji zajedno za građane dvije balkanske zemlje. Agim Popoci je regionalni analitičar iz Tirane. On je naveo da je sporazum Skoplje-Beograd rezultat nedostatka logičnog diplomatskog sporazuma između Albanije, Kosova i Makedonije za zajednička veleposlanstva, s obzirom na njihovu euroatlantsku orijentaciju i njihov nacionalni sastav.

“Kalkulacije premijera Gruevski, koji ostavlja na stranu Tiranu i Prištinu, će sigurno poći po zlu, pogotovo kada se sporazumom nisu predstavljeni 30 postoAlbanaca u Makedoniji. Dok s druge strane, iako bez Skoplja, Tirana i Priština samo svojevidnom propagandom sprovode saradnju ponoseći se jednim konzulatom u Milanu, inicijativa koja je trebala biti realizirana puno ranije”, analizira Popoci.

Dvojni aršini 

Analitičar Ibrahimi kaže da regija nakon okupacije Krima ulazi u novu eru geopolitičkih saveza. Prema njegovim riječima vladina diplomatija je selektivna.

“Zbog historije i odnosa, odnosi sa Srbijom su se popravili. Oni idu ka njihovom jačanju, zbog postojanja zajedničke diplomatske i konzularne infrastrukture, koja datira još iz vremena bivše Jugoslavije. Takav tempo ostvarenih odnosa praktikovale su i bivše vlade. Predrasude i etničke tenzije utjecale su da saradnja nije na nivou Albanije, Kosova, Bugarske i Grčke “, komentira Ibrahimi.

On predviđa da će Skoplje i Beograd u budućnosti imati niz zajedničkih aktivnosti u regionalnoj politici i na međunarodnoj sceni.

S druge strane analitičar Jakovlevska vjeruje da blizina između Skoplja i Beograda rezultat činjenice da je premijer “proizovod srpsko-makedonske udbaško-kriminalne strukture kojima ne odgovara da Makedonija postane dio euro-atlantskih integracija.”

Prema Jakovlevskoj ova ideja je samo posljednja u nizu primjera. “Vođa Socijalističke stranke, Ljubisav Ivanov Zingo je u koaliciji s VMRO-DPMNE-a. Jedan od vođa državne propagande, Dragan Pavlović Latas je obučeni propagandist KOS-a. Potom, u Kumanovu održana je manifestacija slavljenja okupacije Makedonije od strane Srbije, a cijeli taj proces sada se prepoznaje okrećanjem provladinih medija ka istoku i prema Rusiji, kao i popularizacijom Putina. Srbija je na tom putu već dugo vremena”, kaže Jakovlevska.

Potpredsjednica SDSM-a Remenski podsjeća vladu Makedonije da predanost dobrosusjedskim odnosima je jedan od ključnih preduvjeta za europske integracije: “To znači dobre odnose sa svim susjednim zemljama, pet, a ne samo jedan. Bilo bi dobro da Vlada istim intenzitetom gradi odnose s drugim susjedima i ne zaboravi na nacionalne interese i domaće probleme. “

“Ne bismo trebali imati predrasuda sa kime će Makedonija ostvarivati suradnju na tom području, i nije važno da li će biti Kosovo, Albanija, Hrvatska, Srbija ili Crna Gora”, ocjenjuju iz stranke DUI.

Kao što se obično događa na Balkanu, svaka akcija izaziva reakciju. Agim Popoci smatra da, dok je albanska javnost u Tirani, Prištini i Skoplju potresena odlukom ministara, možda vrijeme uzdrmati i vladu i Edija Rame.

“Službena Tirana, pri nedostatku saradnje od premijera Makedonije, trebala je otvoriti vrata svojih diplomatskih pretstavništva za sve Albanace, bilo gdje u svijetu. Ono što se naziva albanska dijaspora i koju Tirana koristi samo za unutarnju politiku, danas je vrijeme za njeno korištenje i za vanjsku politiku, stavljajući se u službu sunarodnjaka, ne kao zemlja podrijetla, već kao članica NATO-a, koja je je puno odgovornija zbog činjenice da je matična zemlja “, kaže Popoci.

Inače Makedonija i Srbija imaju saradnju i u oblasti policije. Tokom jula 2014. policija je počela zajedničke patrole sačinjene od makedonskih i srpskih policajaca. Zajedničke aktivnosti s ciljem da se poveća sigurnost u regiji grada Ohrida kao i produbljivanje ​​međusobne policijske saradnje. Sporazum sa srpske strane je i tada potpisao Ivica Dačić, u svojstvu ministra unutarnjih poslova. Prema sporazum,u srpski policajci su podrška makedonskim i srpskim državljanima tokom turističke sezone u Ohridu.

Obje države otvorile su i zajednički policijski ured na graničnom prijelazu Tabanovce, dok je vlada u junu 2013. održala zajednički sjednicu u Beogradu. No, Makedonija i Srbija, pored diplomatije i sigurnosti, proširije saradnju i u oblasti zdravstva. Makedonija preko srpske Politike traži liječnike specijaliste iz Srbije. Budućnost će pokazati gdje ide jugo-nostalgija Makedonije i Srbije.

Izvor: Al Jazeera