Oglasi

Jubilarni 25. FAF u Beogradu posvećen Dušanu Makavejevu

Ovogodišnji Festivala autorskog filma posvećen je 'maštovitom svijetu Makavejeva', ali i jednom od velikih evropskih scenarista Gordanu Mihiću.
Festival koji traje od 22. do 30. novembra otvorit će glumac Svetozar CvetkovićFAF

Da li današnji autori imaju hrabrost velikog Dušana Makavejeva? Ovo pitanje postavlja beogradski reditelj Srdan Golubović, predsjednik Savjeta Festivala autorskog filma, i na njega sam odgovara: "Nažalost, nemaju."

Golubović u prologu jubilarnog 25. FAF-a, koji u petak otvara kanski pobjednik Parazit južnokorejskog reditelja Bonga Joon-hoa (kojeg mnogi već sada vide kao glavnog kandidata za Oskara u međunarodnoj konkurenciji), podcrtava da je sistem finansiranja "sve više birokratski, a manje posvećen otkrivanju i gajenju novih, buntovnih, drugačijih autora".

Uprkos tome, kako je rekao, neki novi filmski autori stvaraju hrabre i sirove, poetične i vizuelno moćne, drske i slobodne filmske forme i filmski jezik. "Taj današnji filmski jezik je drugačiji, potpuno okrenut vizuelnom pripovedanju, kao i slobodnom tretmanu narativa. Taj novi filmski jezik traži aktivnog gledaoca, koji je je spreman da učestvuje, traga i otkriva", kaže Golubović.

Festival otvara Svetozar Cvetković

Ovogodišnji festival je posvećen "hipnotičkom, maštovitom svijetu Makavejeva", ali i jednom od velikih evropskih scenarista Gordanu Mihiću. Od ove godine, u takmičarskom programu će se dodjeljivati nagrada za najbolji scenario koja će nositi njegovo ime.

Festival koji traje od 22. do 30. novembra, na kojem će u Kombank areni i još devet dvorana biti prikazano 90 filmova, otvoriće glumac Svetozar Cvetković koji je igrao u posljednja dva filma Dušana Makavejeva.

Na inicijativu Francuskog instituta u Srbiji, Filmski centar Srbije i Festival autorskog filma organizuju stručne susrete na polju sedme umetnosti. Novo izdanje francusko-srpskih filmskih susreta predstaviće i različite pomoći i fondove namijenjene mladim producentima i rediteljima, a baviće se i saradnjom scenarista na međunarodnim koprodukcijama.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Okrugli stolovi otvoreni su za stručnjake iz svijeta filma kao i za studente filma. Ulaz na panele je slobodan, a obezbijeđen je i simultani prevod na srpski i francuski. Osim panela, biće prikazano 20 francuskih filmova, među kojima i izbor Udruženja za promociju mladog nezavisnog filma ACID.

Vlajčić: Balagov je novi Tarkovski

Jedan od osnivača beogradskog FAF-a filmski kritičar Milan Vlajčić (festival je osnovala grupa građana Pogled u svet) sa zadovoljstvom je na društvenim mrežama napisao da je upravo završeno 15. izdanje filmskog festivala Slobodna zona bilo istinski izazov za filmske radoznalce sa "izvrsnom ponudom, odlično popunjenim dvoranama, novim imenima iz malo poznatih kultura koji je obilježio pobjednik sa pulskog festivala Dnevnik Diane Budisavljević, mlade autorke Dane Budisavljević".

"Dogodilo se nešto nezabeleženo ni u takozvanim herojskim danima (sedamdesete) Festa. U jednom danu tri rasprodate projekcije u džinovskoj sali Kombank dvorane, na mestu gde je 1971. rođen Fest. Sa jedne od ovih projekcija sam izašao i ja sa suprugom, oči su mi bile pune suza, a nisam lak na njih, poznanici koji su hrpimice čekali da uđu na sledeću, pitali su me, kako je, samo sam odmahnuo rukom. Da sami iskuse", napisao je Vlajčić.

Najavljujući obilje sjajnih, novih, marginalno načinjenih i kontroverznih filmova na 25. FAF-u Milan Vlajčić je napisao i sljedeće: "Neke filmove sam već video a prijateljima izdvajam ruski film Pritka Kantemira Balagova (nagrada za režiju na Kanu 2019), potresnu priču o čudnom i do kraja nerazrešivom prijateljstvu dve mlade žene u ratom razorenoj Moskvi. Film čudesne i pomalo zastrašujuće lepote, koji ne skriva svoje visoke uzore, Tarkovskog i Sokurova. I ako smem da kažem, da je Tarkovski živ, pa da je potpisao ovo delo, usudio bih se da kažem: Tarkovski u najboljem izdanju!"

Dva domaća debitantska djela

Kao neke od predvodnika novog autorskog filma i Srdan Golubović apostrofira upravo Kantemira Balagova, kao i Olivera Laxe (Vatra će doći), oba zastupljena u takmičarskom programu, a doprinos novim glasovima autorskog filma donose i dva domaća debitantska filma u takmičarskom program: Moj jutarnji smeh Marka Đorđevića i Asimetrija Maše Nešković.

Prema mišljenju organizatora, pred nama je jedan od najintrigantnijih i najboljih izdanja Festivala autorskog filma do sada. U glavnom programu biće prikazana 24 filma od kojih 12 konkurišu za nagrade.

Gledaoci će imati priliku da prije filmova u glavnom program pogledaju kratke filmove Dušana Makavejeva Pečat, Spomenicima ne treba vjerovati, Osmjeh 61 i Antonijevo razbijeno ogledalo.

U žiriju Glavnog takmičarskog programa koji će odlučivati o nagradama za najbolji film, najbolju režiju i od ove godine najbolji scenario nalaze se prošlogodišnji laureat za nabolji film (Teret) Ognjen Glavinić, rediteljka Hana Jušić i filmski kritičar Ariel Schweitzer.

Prateći programi

Povodom nedavne smrti filmskog teoretičara i stvaraoca Vladimira Petrića na čiju inicijativu je Festival autorskog filma uspostavio nagradu za najsinamatičniju sekvencu u igranom filmu u čast Slavka Vorkapića, direktor festival Igor Stanković je najavio specijalnu projekciju Petrićevog filma Zid uspomena.

Ovaj intimni digitalni esej je prikaz njegovog zida u kabinetu na Harvardu, koji je svojevrsno svedočanstvo njegovog života. Selektorka pratećeg programa Hrabri Balkan Maša Seničić najavila je domaću premijeru filma Stefana Đorđevića Poslednja slika o ocu koji je osvojio nagradu za najbolji kratki film na Sarajevo Film Festivalu.

Selekcija filmova je takmičarska, u konkurenciji će se naći devet filmova, od kojih su tri dugometražna: Pripadanje Buraka Čevika, Odvedi me negde gde je lepo Ene Sendijarević i Oroslan Matjaža Ivanišina. Pored dugometražnih flmova, program obuhvata dokumentarne, eksperimentalne i kratke igrane filmove.

Kako kaže jedan od selektora Stefan Ivančić, program Bande à part predstavlja hrabre glasove svjetske kinematografije, sa tendencijom da nađu svoj novi filmski jezik. U programu će se naći velika imena svetske kinematografije, poput Lava Diaza i Alberta Serraa.

Povodom jubilarnog 25. Festivala autorskog filma sabrano je šesnaest filmova koji su prikazivani prethodnih godina i koji će se naći u sklopu pratećeg programa Antologija 25. godina FAF-a. U okviru retrospektive filmova Aleksandra Saše Petrovića Let nad močvarom, a povodom 90 godina od rođenja i 25 godina od smrti, biće prikazano osam njegovih filmova, što je skoro cjelokupno rediteljevo stvaralaštvo.

Spomenimo i umetničko veče posvećeno filmskom opusu Predraga Golubovića Čovjek u ratu u Jugoslovenskoj kinoteci.

Distopija kao trajno stanje

Na kraju, a možda je trebalo još na početku, najavu najznačajnijeg filmskog festivala u Beogradu završićemo riječima njegovog umjetničkog direktora Srđana Vučinića.

"Pre 25 godina, kada je u Beogradu osnovan Festival autorskog filma, činilo se da ova zemlja polako izlazi iz rata i izolacije; da se okreće nečem smislenijem, a glas Ljube Tadića (Lepše je s kulturom) kao da je najavljivao izlazak iz zamračenog tunela, iz distopije koju smo živeli. Bila je ovo, pokazaće se, tek velika iluzija, dodatno pothranjena oktobra 2000. Danas te iluzije više nema. Distopija je trajno stanje. Živimo u jednom od najzagađenijih gradova na svetu, u zemlji koja je evropski prvak u discipline organizovane korupcije, sa najvećim odlivom mladih i darovitih ljudi u inostranstvo, te najvećim brojem falsifikovanih doktora i drugih zvanja. U toj i takvoj Stradiji, nesumnjivo je zanimljiv eksperiment pravljenje festivala posvećenog umetničkom, neprofitabilnom, autorskom filmu."

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.