Oglasi

Josipović: U Hrvatskoj je na djelu revizija historije

'Trend afirmacije ustaštva raste, ali se nadam da to neće preći u nešto puno veće i opasnije', poručio je bivši predsjednik Hrvatske u Sarajevu.
Josipović je u Sarajevu održao predavanje povodom Dana državnosti Bosne i HercegovineEPA - Arhiva

Bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović snažno se, na predavanju održanom u četvrtak na Univerzitetu u Sarajevu, založio za afirmiranje antifašizma u svim državama na području bivše Jugoslavije.

Ocijenio je tom prilikom kako je ta ideja u temeljima današnje ujedinjene Europe te da je to ujedno najbolji način da se završe ratovi iz prošlosti i zaustave revizionistička nastojanja prekrajanja povijesti i krivotvorenja vrijednosti, na kojima se zasnivaju suvremena demokratska društva.

Josipović je održao predavanje povodom 25. studenoga, koji se u Bosni i Hercegovini obilježava kao Dan državnosti, u znak sjećanja na zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine iz 1943. godine, čijim su odlukama postavljeni temelji Bosne i Hercegovine kao buduće federalne jedinice u sastavu nove jugoslavenske države.

Odluke ZAVNOBiH-a činile su bit suvereniteta Bosne i Hercegovine, na temelju kojega se ta zemlja otcijepila od bivše SFRJ i postala samostalna i međunarodno priznata država 1992. godine.

Josipovićevo predavanje bilo je posvećeno 75. obljetnici utemeljenja ZAVNOBiH-a, ali i ZAVNOH-a, glavnog političkog tijela antifašističkog pokreta u Hrvatskoj, u kontekstu suvremenih odnosa u regiji.

Granice Hrvatske i BiH postavljene još 1943.

Bivši hrvatski predsjednik istaknuo je da su procesi kroz zasjedanja tih tijela u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini bili slični jer su oba slučaja značila nastajanje Hrvatske i Bosne i Hercegovine kao država i uspostavu nove vlasti nasuprot okupatorskim režimima, a glavne poruke i rezultati, tada kao i danas, ustanovljenje su državnosti federalne Hrvatske i federalne Bosne i Hercegovine.

"Korijen suvremene državnosti naših zemalja je zasigurno u zasjedanjima ZAVNOH-a i ZAVNOBiH-a. Stoga je važno to što u Bosni i Hercegovini postoji svijest o povijesnim procesima i vrijednostima koje su iz njih proistekle i koje vrijede i danas. Nažalost, u Hrvatskoj nije takav odnos prema zasjedanjima ZAVNOH-a, barem u visokoj politici, a i u onome što gledamo kao ukupnu službenu politiku", kazao je Josipović.

Prema njegovim riječima, današnje granice Hrvatske i Bosne i Hercegovine kao država rezultat su odluka iz 1943., a posebice je to slučaj s vraćanjem hrvatskih teritorija što ih je poglavnik Nezavisne Države Hrvatske Ante Pavelić prepustio fašističkoj Italiji.

Podsjetio je kako je na čelu ZAVNOH-a bio Vladimir Nazor kao izvanstranačka osoba, a pojedinačno najjača snaga u njemu bila je tadašnja Hrvatska seljačka stranka iako su pripadnici Komunističke partije imali najvažniju ulogu.

'Za svećenike poginule u partizanima ne služe se mise'

Aktualno stanje u Hrvatskoj u odnosu na te vrijednosti opisao je kao "ne baš sjajno", objašnjavajući kako, "unatoč ustavnim odredbama koje su naslonjene na tradicije antifašizma, danas postoje procesi u kojima stranke i neke političke skupine pokušavaju redefinirati povijest – od dobroga napraviti zlo, a od zla dobro".

"Revizija povijesti u Hrvatskoj odvija se na više razina: jedna je simbolička, uz afirmiranje simbola koji asociraju na NDH, a i najviši državni dužnosnici, poput aktualne hrvatske predsjednice [Kolinda Grabar-Kitarović], to prepoznaju kao stari hrvatski pozdrav, pa se o tome već pričaju i vicevi. Druga je razina snažni pokret unutar Katoličke Crkve, koji ide za revizijom povijesti. Nikada se za svećenike koji su poginuli u partizanima nije služila misa, no zato se to redovito čini za one koji su djelovali u ustaškom pokretu", ukazao je Josipović.

Treću razinu revizionizma, nastavio je Josipović, čine oni koji javno proglašavaju antifašistički pokret zločinačkim, a ustaše nazivaju "hrvatskom vojskom", pa se to "dodatno vidi u kulturi i sportu kroz fenomen [Marka Perkovića] Thompsona i [Josipa] Joea Šimunića".

"Pjevati o [koncentracijskom logoru] Gradišci Staroj i Neretvi koja nosi Srbe prema moru je u svakom društvu nedopustivo", kazao je Josipović, koji se "obračunao" i s redateljem Jakovom Sedlarom, kazavši kako je u svojim filmovima ustaški koncentracijski logor Jasenovac pretvorio u "turistički centar".

Zabrinjavajuća afirmacija ustaštva

Bivši hrvatski predsjednik zaključio je kako trend afirmacije ustaštva u Hrvatskoj raste, istaknuvši kako se nada da to neće prijeći u nešto mnogo veće i opasnije, tim prije što reviziju povijesti na svojim plećima u Hrvatskoj najčešće osjete pripadnici nacionalnih manjina, konkretno srpska zajednica u Hrvatskoj.

Upozorio je kako sve to utječe na loše međudržavne odnose, posebice s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom, ali je podsjetio kako je problem i to što u Srbiji neprestano jača četnička ideologija, na što srbijanska država gleda blagonaklono.

"Za mene bitnih razlika između ustaša i četnika nema. Oni su u ratu odlično surađivali i zajedno se povlačili prema Bleiburgu", kazao je Josipović.

Zaključio je kako je jedina alternativa takvim ponašanjima vraćanje na izvorišta poput antifašističkog pokreta, koji je, prema njegovim riječima, "na tragu ideje današnjeg europejstva", čime se svi narodi na području bivše Jugoslavije mogu ponositi.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.