Jewell: Bh. vlasti moraju provesti reforme da bi dobile novac

Vijest da bosanskohercegovačke vlasti traže 750 miliona eura kredita od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) naišla je na snažan odjek, najviše među onima koji tvrde da takav aranžman Bosni i Hercegovini uopšte nije potreban, a još manje novo zaduženje, koje će je dodatno opteretiti. Novac bi se, kako se kaže, koristio za “suočavanje s posljedicama pandemije prouzrokovane korona virusom te za reforme, prije svega, zdravstva i javnih finansija”. Pregovori su već počeli i očekuje se da će završiti za nekoliko dana, a Bosna i Hercegovina će najvjerovatnije dobiti odobrenje za novo zaduženje.

Kriza jeste velika, u to nema nikakve sumnje. Kritičnu situaciju u zdravstvu građani Bosne i Hercegovine već mesecima osjete na svojoj koži, čak i pri pokušajima da se domognu običnog ljekarskog pregleda, dok termin “reforme” ne prestaje izlaziti iz usta bh. političara čim se nađu oči u oči s predstavnicima međunarodnih organizacija i institucija, uglavnom kako bi od njih iskamčili pokoju lijepu riječ i, eventualno, neku donaciju ili zajam. No, prosječan građanin Bosne i Hercegovine postavit će pitanje: Za šta je tačno novac namijenjen, ko će ga trošiti i na šta, ko i kako će ga vraćati, da li će, čega se mnogi najviše plaše, on samo biti preusmjeren na popunjavanje budžetskih rupa, koje u pandemiji, zbog štete po ekonomiju, postaju sve veće? I, na kraju, da li MMF uopšte mari za sve to?

Ta, najjednostavnija pitanja, postavili smo Andrewu Jewellu, predstavniku MMF-a u Bosni i Hercegovini.

• Da li su zahtjevi za novim kreditom Bosne i Hercegovine od 750 miliona eura utemeljeni i da li je riječ bh. vlasti da jesu dovoljna da ih MMF i prihvati?

– Vlasti [Bosne i Hercegovine] jesu zatražile novi program u vrijednosti od oko 750 miliona eura. Mi trenutno razgovaramo o njihovom zahtjevu, uključujući i to koje uslove ćemo vezati za dobijanje novca. Izvršni odbor MMF-a je taj koji mora odlučiti da li će udovoljiti ovom zahtjevu. Međutim, prije nego što program bude dostavljen Izvršnom odboru [MMF-a] na razmatranje, potrebno je da Menadžment MMF-a utvrdi da li je reformski program vlasti dovoljno snažan. Izvršni odbor će potom razmatrati ekonomske okolnosti u zemlji, reformsku opredijeljenost vlasti i sposobnost zemlje da otplati kredit. Pored toga, da bi program bio odobren, vlasti moraju provesti određene reforme, u skladu s dogovorom postignutim s osobljem MMF-a.

• Može li se govoriti o načinu raspodjele sredstava? Kome bi išao novac? Kakav plan raspodjele zahtijeva BiH, a kakav MMF?

– Novac će biti doznačen Centralnoj banci Bosne i Hercegovine, koja će potom novac prebaciti entitetima. O omjeru raspodjele sredstava između entiteta se još uvijek razgovara. Tradicionalno, naša sredstva se raspoređuju u omjeru dvije trećine Federaciji Bosne i Hercegovine i trećina Republici Srpskoj, što odražava i njihovu relativnu ekonomsku snagu.

• Je li tačno da trošenje novca neće biti uslovljeno, ali da njegovo dobijanje hoće? Možete li pojasniti to ‘uslovljavanje’? Šta se uslovljava i kako?

– Novac će se doznačavati u sedam tranši, u periodu od tri godine, ovisno o tome koliko se uspješno program bude provodio. Drugim riječima, vlasti će morati provesti reforme na koje su se obavezale u okviru programa da bi dobile novac. Novac će pomoći u finansiranju budžeta oba entiteta.

• Namjeravate li kontrolisati trošenje sredstava, kako bi se osiguralo da novac ide u ispravne svrhe, a ne u običnu potrošnju, od koje građane ne bi imali nikakve koristi, već samo dugoročnu štetu?

– Kako sam već objasnio, naša sredstva pomažu u finansiranju budžeta dva entiteta. Mi ne finansiramo konkretne projekte. Mi, u okviru našeg programa, tražimo od vlasti da usvoje budžete koji su u skladu s našim preporukama i tražimo da nam dostavljaju kvartalne izvještaje o izvršenju budžeta, kako bismo vidjeli kako se novac troši. Pored toga, pružamo pomoć vlastima da naprave svoje strategije za upravljanje javnim finansijama koje imaju za cilj jačanje budžetskog planiranja, izvršenje budžeta i unapređenje transparentnosti.

• Koliko su bh. vlasti u dosadašnjim aranžmanima ispunjavali svoj dio dogovora i da li je trošenje sredstava bilo onako kako je i dogovoreno?

– Vlasti, naprimjer, nisu ispunile uslove iz prethodnog Proširenog aranžmana [EFF-a] od 550 miliona eura, koji je odobren 2016. godine. Shodno tome, dobile su samo četvrtinu novca.

• Upoznati ste s protivljenjem vodećih ekonomista Bosni i Hercegovini, koji smatraju da nam novo zaduženje ne treba, jer će se njime samo krpiti rupe u budžetu i trošiti na ogroman državni aparat, a zaduženje ostati narednim generacijama. Kako ste Vi doživjeli njihov javni apel da se aranžman ne odobri?
• 
  

  Napomena o autorskim pravima

  Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

  Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

  Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

– Pozdravljam pismo grupe ekonomista i drago mi je vidjeti da se o pismu razgovara u medijima. Važno je da javnost razumije šta je to što MMF pokušava postići i šta je to što mi ne možemo uraditi. Ekonomisti su naglasili potrebu da MMF veže jasne uslove za novac koji pozajmljuje. I to je upravo ono što mi i radimo u našim programima.

Ekonomisti su, također, potaknuli MMF da radi s onima koji provode reforme na lokalnom nivou. Međutim, iako MMF pozdravlja reforme koje se provede na lokalnom nivou, mi, kao institucija, ne kreditiramo lokalne zajednice. Naši sagovornici u Bosni i Hercegovini su striktno državni i entitetski nivoi vlasti.

• Imate li preciznije informacije šta je sa 330 miliona eura sredstava Instrumenta za brzo finansiranje (RFI) i na koji način su utrošena?

– Urgentna pomoć, koja je pružena u okviru Instrumenta za brzo finansiranje, izuzetak je od naših regularnih politika, gdje se novac veže uz određene uslove. Ta sredstva su odobrena bez pratećih uslova, kako bi pomogli vlastima da se nose s pandemijom. Sredstva su iskorištena primarno za podršku zdravstvenom sektoru i za ublažavanje negativnog utjecaja pandemije na ekonomiju.

• Imaju li građani razloga strahovati za novo zaduženje, jer se učinak dosadašnjeg rada na reformama gotovo i ne vidi, uprkos silnim kreditima koje je država dobila?

– Iako je tačno da će novo zaduženje kod MMF-a povećati dug vlada, nivo duga u Bosni i Hercegovini je među najnižim u slučaju zemalja Zapadnog Balkana, a mi ćemo odobriti kredit samo ukoliko vlasti provedu reforme na koje su se obavezale u okviru programa.

• Ako možete odgovoriti i na jedno općenito pitanje: Šta Bosna i Hercegovina uopšte ima ponuditi kao garanciju za nova zaduženja, ne samo kod MMF-a, već i kod ostalih međunarodnih organizacija i institucija?

– Bosna i Hercegovina ima na snazi pouzdan okvir za servisiranje vanjskog duga. Iz tog razloga MMF i drugi međunarodni kreditori imaju povjerenje da će njihovi krediti biti otplaćeni.

Izvor: Al Jazeera