Jesmo li svjesni: Ljudi masovno umiru od zagađenja

Postignut dogovor o smjernicama za provedbu Pariškog sporazuma (EPA)

„Od sad na dalje, mojih pet prioriteta će biti: ambicija, ambicija, ambicija, ambicija, ambicija”, rekla je Patricija Espinosa, meksička dilpomatkinja i generalna sekretarka za Okvirnu konvenciju Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama, nakon što su se predstavnici zemalja članica usaglasili da „Katowice rulebook” bude zvanični dokument koji treba da služi kao uputstvo za implementaciju odluka iz Pariškog Sporazuma, koji je do novembra 2018. potpisalo 195 zemalja, a čiji glavni cilj je redukcija emisije CO2 i smanjenje zagrijavanja planete, kako bi zaštitili Zemlju od klimatske katastrofe.

Ambicija je potrebna u velikim količinama u adaptaciji, finansijama, saradnji i tehnološkim inovacijama, rekla je Espinosa u ime šefa UN-a Anotnija Gutereša, jer do sad razgovori o redukciji emisije CO2 su bili jako teški, a čak dogovoreni sporazumi su se prekidali, kao što je to bio posljednji slučaj sa Pariškim sporazumom. Dokument je potpisan u 2015. godini nakon brojnih pregovora i pokušaja od 2009. godine, koji je u 2017. u status kvo stavio Donald Tramp, povukavši SAD iz ugovora, što je izazvalo globalnu kritiku Trampa i njegove klimatske politike. „Katowice rulebook” je prvi uspešni pokušaj povratka na implementaciju odluka Pariškog sporazuma.

Odatle možda i more euforije nakon što su se u Katovicama, nakon danonoćnih pregovora, delegacije 190 zemalja složile da „Katowice rulebook” treba da postane priručnik svih zemalja potpisnica o tome kako i šta raditi da bismo sačuvali planetu Zemlju od katastrofe.

Koraci iz Katovica nisu dovoljni

Predsednik COP24, Mihal Kurtika, zastupnik ministra životne sredine Poljske napisao je na tviteru: „Radili smo na tom paketu tri godine. Sa 200 zemalja u istoj prostoriji nije jednostavno naći zajedničko rešenje na temu vrlo uskih i specifičnih tehnoloških pitanja, ali u ovoj situaciji svaki, pojedini korak napred je veliko dostignuće”.

U Katovicama, industrijskom gradu na jugozapadu Poljske, završila se konferencija o klimatskim promenama u organizaciji Ujedinjenjih nacija i Poljske, koja je počela predsedavanje COP-om (Conference of Parties).

I dok mnogi eksperti i nevladine organizacije potvrđuju da je COP24 završio uspešno, jer ipak svetske delegacije su se saglasile za nastavak implementacije odluka Pariškog Sporazuma, ovi koraci nisu dovoljni da bi se planeta sačuvala od katastrofe.

Tog mišljenja je Katažina Guzek iz Grinpisa, koja kaže da političari uprkos deklaraciji ne ispunjavaju želju naroda da više štite životnu sredinu.

„Prema našim istraživanjima dve trećine Poljaka i Poljakinja žele da se što pre odustane od proizvodnje energije iz uglja, međutim političari pokušavaju da se zadrže u nekakvom statusu kvo jer to upravo štiti uske interesne grupe, koje od uglja imaju i dalje veliku zaradu”, kaže Guzek.

Ona kaže da je zastrašujućeto što mnoge zemlje negiraju naučne dokaze.

„Naučnici nemaju sumnje, moramo da odustanemo od uglja, i Poljska je odlično mesto za takve razgovore. Od 50 najzagađenijih gradova Evropske unije, čak 36 se nalazi u Poljskoj”, kaže Guzek i potrvđuje da vlada pokušava da se bori s tim problemom, ali trenutno je teško meriti nivo uspešnosti njhovih aktivnosti.

Sličnog mišljenja je Katažina Baca-Pogoželska, novinarka dnevnika Gazete Pravne, koja se već godinama bavi temama tržišta uglja i problemima s tim vezanim, te je višestruko nagrađivana za svoja istraživanja i reportaže o toj tematici.

Ona kaže da je samit mogao da se završi kompletnim neuspehom i da je jako dobro što je „Katowice rulebook” postao zvanično odobren dokument implementacije, no kako bi vlade bile efikasnije u borbi protiv klimatskih problema, treba više komunikacije, ambicije i odlučnosti.

„Mi smo se složili 2015. u Parizu da imamo problem, da su klimatske promene tu, nego trenutno izgleda da svaka zemlja čeka da ona druga nešto pokrene”, kaže Baca-Pogoželska.

Dodaje da u praksi ovo nije tako jednostavno postići. Za primer daje Nemačku, koja je svetski lider u produkciji smeđeg uglja (proizvodi ga više nego SAD i Kina zajedno).

„Nemačka je trebala da predstavi svoj izveštaj o smanjenju proizvodnje smeđeg uglja do 2050. i nije to uradila sad. Izveštaj se očekuje u januaru ili februaru sledeće godine”.

Ona dodaje da je bilo i pokušaja blokada samita od strane Brazila, koji nije hteo da menja odluke u članu 6, koji govori o emisijama CO2 i njihovom tržištu, iako je bilo intervencija Antonija Gutereša, Brazil je uspeo da očuva status bez promena do sledeće godine. Takođe Turska se borila za status nerazvijene zemlje, koja treba dobiti pomoć u borbi sa emisijom CO2, iako realni pokazatelji kažu da ona ne spada u siromašne zemlje.

Raste smrtnost zbog zagađenja

„Zbog takvih ustupaka, rezultat ovog samita je manje ambiciozan nego što se to očekivalo, zbog toga izveštaj IPCC-a, koji je više od 100 svetskih naučnika pripremalo zadnje tri godine, a koji kaže da moramo ustanoviti čak jače mere smanjenja emisija CO2 nego što je predviđeno u Pariškom sporazumu da bi izbjegli katastrofu, nije primljen s čvrstim odlukama implementacije, ali kao uvek borba se odigrala oko pojedinih reči u izveštaju”, primećuje Baca-Pogoželska.

I dok Katažina Guzek iz Grinpis organizacije ističe da je Evropska unija bila i treba da ostane svetski lider u borbi s klimatskih promenama, Baca-Pogoželska dodaje da to uopšte nije tako jednostavno.

„Evropska unija je počela odlučnu borbu protiv klimatskih promena i dok ona stavlja eko mere u proizvodnji, na primer, čelika, Kina ne radi ništa da bi štitila životnu sredinu, ima jeftin proizvod koji svi žele,”

S druge strane, svetski naučnici uključuju alarm, a koliko je problem velik na terenu dokazuju svedočanstva brojnih aktivista, poput Joane Sustento sa Filipina, koji su govorili o tome da klimatske promene nisu apstraktni podaci. Sustento je postala aktivistkinja nakon što je 2013. izgubila celu porodicu kada je tajfun Haijan harao Filipinama. U Katovicama je pričala o tome da su kilmatske promene već do sad uništile živote mnogih ljudi, a biće još gore.

Sa domaćeg, poljskog dvorišta, veličinu problema pokazuje i najnoviji izveštaj Nacionalnog zdrastvenog fonda Poljske, prema kom je u toj zemlji u januaru 2017. umrlo 23,5 posto više osoba, nego u isto vreme 2016. godine, a uzrok toga je bilo zagađenje vazduha. Prema izveštaju, čak 11.100 osoba više je umrlo zbog zagađenja vazduha, dok Svetska zdrastvena organizacija ističe da samo u Poljskoj na godišnjem nivou zbog zagađenja umire 44.500 osoba.

Prema izveštaju IPCC-a ograničenje porasta temperature do 1,5 stepena je i dalje moguće, ali čovečanstvo mora da odustane od proizvodnje električne energije iz uglja do 2050. godine.

Izvor: Al Jazeera