Jeftinije telefoniranje u korist svih

Mobitel, Internet
Evropska komisija želi olakšati proces promjena i ohrabriti pomake u području telekomunikacijskog tržišta u regiji (EPA)

Piše: Tomislav Šoštarić

Najavljeno smanjenje cijena telefonskih razgovora u roamingu od početka iduće godine, koje je dogovoreno na sastanku regulatora iz Crne Gore, Srbije, Makedonije, Turske i Albanije u Skoplju, donijet će očite benefite građanima, ali i gospodarstvu ovih zemalja, smatraju upućeni u ovu problematiku. 

Sporazum o tome, koji bi krajem rujna trebao biti potpisan u Crnoj Gori, najavio je ranije srbijanski ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić, a potvrdio nedavno izvršni direktor crnogorske Agencije za elektronske komunikacije Zoran Sekulić. 

Ako sve bude teklo po planu, potpisivanje sporazuma bit će obavljeno u okviru Međunarodne konferencije koju organizira Agencija za elektronske komunikacije Crne Gore i poštansku djelatnost i Međunarodna unija za telekomunikacije  29. i 30. rujna 2014. godine, u okviru Infofesta.

Cijene kao u EU

Nakon potpisivanja će nadležna ministarstva u roku od 30 dana pokrenuti procedure dopuna zakona o elektronskim komunikacijama zemalja potpisnica, tako da se cijene roaming usluga u zemljama potpisnicama reguliraju na recipročnoj osnovi, u skladu s Uredbom o roamingu, i sporazum bi se počeo realizirati po usvajanju izmjena zakona.

Na konferenciji na kojoj je postignuta suglasnost sudjelovali su predstavnici regulatornih tijela iz Crne Gore, Srbije, Albanije, Makedonije, Bugarske, Hrvatske i Turske, kazao je Sekulić.

Cijene do razine cijena u EU

Sporazumom se propisuje da se maksimalne cijene usluga roaminga trebaju sniziti do razine cijena koje vrijede u EU.

Sekulić objašnjava da su telekomunikacijske kompanije većinom u vlasništvu tvrtki iz zemalja članica EU-a i te matične tvrtke već primjenjuju uredbu u svojim zemljama i sada te povoljnosti samo treba proširiti i na druge operatere.

“Znači operatori su već su  okviru tako objedinjenog vlasništva uspostavili određene odnose u sferi roaminga koje idu ka tome da se korisnicima, u okviru mreža subjekata u različitim zemljama ali u jedinstvenom vlasništvu, obezbijede povoljniji uslovi u romingu”, kaže Sekulić.

“Dogovoreno je da se vladama zemalja koje nijesu članice Evropske unije, a zaključile su Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, predloži potpisivanje Sporazuma kojim bi se te države obavezale da u svojim zemljama obavežu operatore mobilnih elektronskih komunikacija da cijene rominga usaglase sa cijenama koje važe unutar Evropske unije. Ove cijene primjenjivale bi se za korisnike iz država potpisnica”, objašnjava Sekulić. 

Agencija je, kaže, pokušala postići dogovor s operaterima, ali nije naišla na razumijevanje i zato je odlučeno da se operaterima nametne ova obveza, što se i čini spomenutom uredbom, koja je u cjelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

“Telekomunikacione kompanije, po našem mišljenju, ne bi bile na gubitku, jer bi korisnici povećali obim korišćenja usluga kada su u roamingu zbog smanjenja cijena, pa bi prihodi operatora ostali približno na istom nivou”, tvrdi Sekulić.

Sporazum otvoren za sve

Sporazum se odnosi samo na zemlje potpisnice, ali je otvoren i mogu mu pristupiti i druge zemlje koje prepoznaju interes u njegovoj primjeni, naglašava Sekulić. Prema ocjeni regulatora, nema pravnih smetnji da mu pristupe i zemlje članice EU-a.

Rezanje cijena roaminga, pa čak i ukidanje premium naplate usluga u roamingu, globalni je trend na tržištu telekomunikacijskih usluga i regionalni operateri se ovom inicijativom prilagođavaju tom trendu, tumači izvršni urednik hrvatskog informatičkog časopisa Bug Dragan Petric. 

Od kada se telekomunikacijske usluge među potrošačima doživljavaju kao komoditet, a ne kao luksuz, operaterima je sve teže održati razinu zarade kakvu su imali prije te je nužno osmisliti usluge koje u odnosu na konkurente stvaraju dodatnu vrijednost za korisnika i time ga privlače.

Ukidanje roaminga na regionalnoj razini, iako zakonski nije nužno, kao što je nužno unutar EU-a, stvorit će dodatnu vrijednost korisniku, a iako će telekomima smanjiti prihode od postojećih korisnika roaming usluga, oni će ih nadoknaditi stjecanjem novih korisnika tih usluga i povećanjem potrošnje u inozemstvu, smatra Petric.

Krajnji cilj ukidanje roaminga

Ukidanje roaminga predstavlja prvi korak prema otvaranju tržišta, a jedan takav dogovor pokazao bi se isplativim onda kada EP odluči da i ostatak država kandidata postane dio njihovog sustava, kaže Mudrinić. 

Umjesto pojedinačnih dogovora, na temelju onog koje su sklopile zemlje članice i zemlje kandidati, proces totalnog ukidanja bio bi jednostavniji. 

“Po mom mišljenju, zemlje koje nastoje potpisati ovaj sporazum opredeliće se za potpuno ukidanje roaminga kako bi bile u koraku sa ostalim članicama EU-a koje su se na ovakvo ukidanje več odlučile, a koje će postati aktivno krajem naredne godine”, procjenjuje Mudrinić.

“Računica je jednostavna – većina korisnika do sada nije ništa trošila na telekomunikacijske usluge dok je bila u zemljama regije, a jedan vrlo mali dio je trošio iznimno puno zbog ekstremno visokih cijena te usluge. Sada će svi trošiti barem malo, što bi kumulativno trebalo donijeti veću zaradu operateru, uz zadovoljstvo korisnika”, kaže Petric. 

Višestruk pad cijena

Petric procjenjuje da bi, ovisno o paketu usluga koji korisnik ima kod pojedinog operatera, pad cijena na razinu koja vrijedi unutar EU-a mogao biti čak i deseterostruk. Ukoliko bi se u potpunosti ukinulo preimum naplaćivanje usluga u roamingu, odnosno kada bi se one izjednačile s cijenama komuniciranja unutar zemlje, onda bi se moglo u nekim tarifama i kod nekih operatera raditi i o dvadeseterostrukom smanjenju.

“Kako većina korisnika koja je putovala u zemlje regije zbog visoke cijene niti nije koristila telefon izvan granica svoje zemlje, ovo im je veliki motiv da to počnu raditi, pa će zacijelo potrošiti nešto više novca nego prije. Ona manjina koja je do sada plaćala skupu cijenu roaminga u regiji, dakako, najviše će profitirati”, objašnjava Petric.

U svakom slučaju, kaže, ovo bi ipak bila najbolja vijest za “naivne” korisnik, koji su, ne znajući koliko to košta, “nabijali” visoke telefonske račune u inozemstvu. Sada im se više ne bi moglo dogoditi da slučajno dobiju neočekivano neugodno iznenađenje na mjesečnom telefonskom računu.

I Petric se, kao i Sekulić, slaže da svoju korist u svemu mogu naći i same telekomunikacijske tvrtke. Telekom kompanije mogu ponuditi dodatnu vrijednost korisniku i motivirati ga da počne koristiti telekomunikacijske usluge u roamingu, što većina korisnika do sada nije radila.

Benefiti i za gospodarstvo

Na taj način mogu početi ostvarivati prihode od korisnika od kojih do sada nisu, unatoč tome što će od onih koji jesu trošili na telefoniranje i prijenos podataka u roamingu od sada zarađivati drastično manje.

“Na poslovanje će im se to odraziti dobro, kako kroz pozitivan imidž kod korisnika koji često putuju, tako i kroz taj dodatni prihod te kroz image praćenja trendova najvećih globalnih telekom operatera koji su već učinili taj korak. Za gospodarstvo regije, vjerujem, benifiti jeftinijeg međunarodnog telefoniranja su očigledni”, smatra Petric.

U svakom slučaju, koristi će, smatra on, imati svi potpisnici ovog sporazuma – građani, država i sami operateri.

Dobra volja operatera

Što se tiče Hrvatske, kao zemlje regije koja je članica Europske unije, situacija je drugačija. Cijene roaminga su za hrvatske operatere ograničene regulativom Europske komisije. Ta ograničenja vrijede samo za roaming unutar drugih zemalja EU-a, a ne i unutar zemalja regije koje nisu članice EU-a. 

Ograničenja također ne vrijede za operatere koji su iz zemalja regije koje nisu članice EU-a, zato što se operateri u tim zemljama ne moraju pokoravati regulativi Europske komisije. 

“Stvar je, dakle, dobre volje operatera iz Hrvatske, ali i drugih zemalja regije, hoće li ponuditi niže cijene roaminga unutar regije, na teritoriju koji nije područje EU”, kaže Petric.

“Za korisnike se sastoji u nižoj cjeni i povećanoj korisnosti mobilne linije kojoj je vlasnik, jer je tada može koristiti i u regiji. Za operatere u već spomenutoj povećanoj potrošnji kod onih korisnika koji su prije apstinirali zbog visoke cijene roaminga i poboljšanju imagea, a za državu u boljoj povezanosti građana i poslovnih subjekata s istima u susjednim zemljama”, zaključuje Petric.

Ipak, beogradski novinar portala Netokracija Marko Mudrinić smatra da bi jedini benefit od svega imali krajnji korisnici, dok telekomunikacijskim tvrtkama stvar baš i ne odgovara.

“Telekomi sigurno nisu zadovoljni ovakvom odlukom, budući da, na osnovu međusobnih, međunarodnih ugovora, ostvaruju pozmašne profite od svake poslate poruke, svake utrošene minute, svakog potrošenog kilobajta u roamingu”, smatra on.

Mudrinić procjenjuje da bi operateri imali tek manju korist koja se ogleda u godišnjim ugovorima s drugim operaterima po svijetu i Europi.

Interes imaju i države

Interes država, pak, vidi prije svega u činjenici da ukidanje telekomunikacijskih granica pridonosi tome da se prestane s praksom koja gotovo dva desetljeća razdvaja najbliže susjede i dijeli EU na male komadiće te uz to predstavlja stalnu prepreku razvoju telekomunikacijskih tehnologija.

Mudrinić smatra da su se spomenute zemlje odlučile na ovaj potez jer je prošlogodišnji odgovor iz Bruxellesa na dopis Rasima Ljajića, kojim se htjelo da Srbija kao zemlja kandidat za članstvo u EU priključi sustavu postepenog smanjivanja naknada za usluge roaminga, bio negativan.

Isti odgovor uslijedio je i prije šest mjeseci, kada je Europski parlament usvojio smjernice kojim bi se naknade za roaming ukinule do Božića 2015. godine.

“Po mom mišljenju, ovo je ‘kap koja je prelila čašu’ i koja je naterala predstavnike zemalja kandidata u regionu da uđu u sopstveni dijalog kako bi se naknada za roaming ukinula na njihovim teritorijama”, zaključuje Mudrinić.

Izvor: Al Jazeera