Jedinstveni protiv agresije, je li Hezbollahov napad neminovan?

Vodstvo Hezbollaha donijelo političku odluku da se mora odgovoriti Izraelu (Reuters)

Napeto zatišje zavladalo je duž libansko-izraelske granice, a Libanci u svojim selima i gradovima uz granicu nastavljaju s prilično normalnim životom. Također je evidentno i povlačenje izraelskih vojnih vozila, koje su stanovnici mogli svakodnevno primjećivati.   

Rastuća napetost između Izraela i Hezbollaha od subote navečer nije promijenila mnogo toga u svakodnevnici stanovnika ovog područja, izuzev čekanja na odgovor Hezbollaha koji je najavio Hasan Nasrallah, generalni sekretar ovog libanskog pokreta.

Nasrallah je zaprijetio da će odgovoriti na obaranje dvije bespilotne letjelice u južnom predgrađu Bejruta i na izraelske napade koji su tome prethodili, na čijoj se meti našao položaj Hezbollaha nedaleko od glavnog sirijskog grada Damaska u kojem su poginula dva Hezbollahova borca, kao i na zračne napade na položaje glavnog štaba Narodnog fronta za oslobođenje Palestine, nedaleko od sela Kousalya uz granicu sa Sirijom.

Uporedo sa zatišjem koje zavladalo, posebno na području južnog Libana, i dok se čeka na odgovor Hezbollaha, intenziviraju se politički kontakti u Bejrutu kako bi se suzbila izraelska eskalacija.

Znakovi pobjede

Primjetna je usaglašenost u općenitom političkom stavu u pogledu izraelske agresije, što predsjedavajući libanskog parlamenta Nabih Berri smatra ”prvim znakovima pobjede na nivou nacionalnog jedinstva”. 

Jedinstvenost stavova potvrđuje i saopćenje izdato na sastanku vanredne sjednice Vrhovnog vijeća odbrane u kojem se naglašava pravo libanskog naroda na samoodbranu svim sredstvima protiv bilo kakvog napada. Vlada je prije toga iznijela stav u kojem se žestoko osuđuju ovi izraelski napadi, paralelno s telefonskim pozivima koje je premijer Saad Hariri obavio sa šefovima diplomatskih misija koje djeluju u Libanu.     

Apelirao je na njihove zemlje da izvrše pritisak na Izrael kako bi zaustavio napade i kršenje rezolucije 1701, a obavio je i telefonski razgovor s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom u nadi da će Moskva intervenirati kako bi obuzdala Izrael i zaustavila njegovo kršenje međunarodne rezolucije.   

Hezbollah zadovoljan

Hezbollah u jedinstvenom službenom stavu u Libanu, kada je riječ o izraelskoj eskalaciji, pronalazi dodatnu satisfakciju, prema riječima osoba bliskih ovom pokretu. To mu kod kuće čuva leđa ukoliko se Izrael odluči za vojnu eskalaciju nakon Hezbollahovog odgovora koji se očekuje da će uslijediti zbog izraelskih napada na predgrađe Bejruta i okolinu Damaska ako stvari krenu prema vojnom sukobu širokih razmjera.      

U tom kontekstu, politički analitičar Michel Abou Najem kaže da Izrael izvlači korist iz bilo kakvih unutrašnjih podjela i pokušava iskoristiti libanske kontradiktornosti. Dodaje da je trenutni službeni stav pokazao sasvim drugačiji prizor od onog u vrijeme podjela tokom izraelsko-libanskog rata 2006. godine.     

Abou Najem dodaje da je “snaga Libana u njegovoj obrambenoj moći, što je nova izreka koju potvrđuje libanska solidarnost u suprotstavljanju Izraelu. Ona je učinkovita jer popunjava tradicionalni vakuum moći koji je u prošlosti Liban i zemlje Bliskog istoka činio plijenom”.

Vjeruje da ”snaga Libana danas pomaže u zaštiti njegove suverenosti i prirodnih resursa”, te da ”sve unutarnje suprotnosti moraju ostati u drugom planu u odnosu na jedinstven stav u suprotstavljanju agresivnoj izraelskoj tvorevini koja je osnovni uzrok naših tragedija”.

Šta će to Hezbollah poduzeti nakon što je dobio jedinstven zvanični odgovor nakon nedavnih izraelskih napada? Kolumnista Rizwan Aqil kaže da su gotovo sigurne informacije da će Hezbollah “izvesti napad” koji je neminovan te da neće biti odustajanja.

Dodaje da je vodstvo Hezbollaha donijelo političku odluku da se mora odgovoriti Izraelu i da su stvari sada u rukama vodstva otpora, koje čeka pravu priliku da zada udarac izraelskim okupacijskim snagama.

Akil vjeruje da će datum Hezbollahovog odgovora biti prije izraelskih parlamentarnih izbora 17. septembra, “jer će to imati negativne posljedice na Benjamina Netanyahua”.

Izvor: Al Jazeera