Je li rat između SAD-a i Kine u Aziji neizbježan?

Južnokinesko more je najkraći put između Tihog i Indijskog okeana te jedna od najprometnijih pomorskih ruta na svijetu (AP)

Nedavni komentari kineskog predsjednika Xi Jinpinga o “pripremi za rat i bitku” samo je posljednji primjer zaoštrene retorike koja je izazvala strah od vojnog okršaja sa SAD-om oko dvije moguće zapaljive tačke: Tajvana i Južnokineskog mora.

Prošle sedmice Xi je rekao svojim vojnim komandantima u provinciji Guangdong da se “fokusiraju na pripreme za rat”, što su prenijeli provladini mediji nakon četverodnevne posjete jugu.

U međuvremenu je penzionirani američki general Ben Hodges kazao da je vjerovatno da će SAD biti u ratu s Kinom za 15 godina, zbog “zategnutih odnosa i sve većeg nadmetanja” između dvije najveće svjetske sile.

Sa zveckanjem oružja na obje strane, dva dugoročna pitanja između Pekinga, Washingtona i drugih država izbila su na čelo mogućih zapaljivih tačaka – sporno Južnokinesko more i Tajvan, na koji Kina gleda kao na odmetnutu pokrajinu.

Pametna politika za pozitivni pravac

Al Jazeera je razgovarala sa stručnjakom za odnose između Kine i SAD-a, koji je rekao da, iako je otvoreni sukob moguć, ostaju i šanse za pregovaranje, kompromis te pronalaženje načina da se uredi rivlaski odnos između Washingtona i Pekinga.

“Oni se pripremaju za to, ali potrebno je zaista nevjerovatno glupo vodstvo u obje zemlje da se sve završi ratom između SAD-a i Kine”, kaže Bonnie Glaser, bivša savjetnica u Pentagonu.

“Pametna politika nas može odvesti u pozitivnijem pravcu.”

Napori Washingtona da se prilagodi kineskom ekonomskom i vojnom rastu promijenili su se za vrijeme predsjednika Donalda Trumpa, koji je uveo tarife na kineski izvoz i otpužio Peking za nepravednu trgovinu i krađu intelektualnog vlasništva.

Ovog mjeseca potpredsjednik SAD-a Mike Pence govorio je o kibernetičkim napadima, Tajvanu, slobodi mora i ljudskim pravima u obraćanju tokom konferencije konzervativnog think tanka, gdje je naglasio zaoštravanje američkog pristupa Kini, koji se neće zadržati samo na trgovinskom ratu.

On je rekao da Kina poduzima suptilne napore kako bi usmjerila izbore protiv Trumpovih republikanaca, kao osvetu za trgovinsku politiku Bijele kuće.

Bliski susret u Južnokineskom moru

Pozvao je da se nastavi otkrivanje “malignog utjecaja i miješanja” Kine.

Kina je, također, anagažirala protivbrodske i protivzračne rakete na umjetnim otocima u spornom Južnokineskom moru, kazao je Pence.

On je Peking optužio i za maltretiranje manjih zemalja i destabilizaciju Tajvana time što je izvršio pritisak na tri države Latinske Amerike da prekinu veze s Taipeijem.

Već se osjećaju posljedice svega toga u stvarnom svijetu.

Prošlog mjeseca je brod USS Decatur plovio blizu grebena Gaven, u Južnokineskom moru, kada je kineski razarač prišao na 45 metara i prisilio američko plovilo na manevar kako bi izbjeglo sudar, navode Amerikanci.

Washington šalje ratne brodove na tzv. vježbu slobodne plovidbe u Južnokineskom moru i Tajvanskom moreuzu kako bi pokazali da se nalaze u međunarodnim vodama i tako protivrječili kineskim tvrdnjama, kao i da bi podržali američke saveznike u regiji.

Trump prodaje oružje Tajvanu

Trumpova administracija dogovorila je dva ugovora o prodaji oružja s Tajvanom vrijedna više od 1,7 milijardi dolara.

U septembru je SAD uveo sankcije kineskoj vojsci zbog kupovine borbenih aviona i raketnih sistema od Rusije.

Kina je odgovorila pozvavši na vojne razgovore na visokom nivou, otkazujući posjetu američkog ministra odbrane Jamesa Mattisa Pekingu i provodeći vojne vježbe u Južnokineskom moru.

Dok je kineski ekonomski rast usporen trgovinskim ratom, još uvijek se razvija dva puta brže od američkog i država daje novac za nove tehnologije, kao što su kvantni kompjuteri, biotehnologija i umjetna inteligencija.

Prema Međunarodnom institutu za strateške studije, Kina je od 2014. godine angažovala više podmornica, ratnih brodova i drugih plovila nego što trenutno imaju brodove zajedno mornarice Njemačke, Indije, Španije, Tajvana i Velike Britanije.

Analitičari podsjećaju na protekle političke krize između SAD-a i Kine.

Američki špijunski avion bio je prisiljen sletjeti na Hainan 2001. nakon sudara s kineskim borbenim avionom.

Kompleksni historijski teritorijalni spor

Godine 1996. tadašnji američki predsjednik Bill Clinton rasporedio je nosače aviona u Tajvanskom moreuzu zbog kineskog testiranja raketa.

“Postoji više otvorenih pitanja koja bi mogla dovesti do američko-kineskog sukoba”, kaže Gregory Poling, stručnjak za pomorsko pravo i Aziju u Centru za strateške i međunarodne studije.

“Najtrnovitije je Južnokinesko more. Ono ide direktno u srce američke dominacije u regiji, međunarodnog poretka koji je Washington gradio od Drugog svjetskog rata, i kineske volje da maltretira susjede i izazove taj poredak s pravilima.”

To more prostire se na 1,7 miliona km2 i obuhvata više od 200 uglavnom nenaseljenih malih otoka, stijena i grebena.

To je najkraći put između Tihog i Indijskog okeana, a ujedno je jedna od najprometnijih pomorskih ruta na svijetu.

Brunej, Kina, Malezija, Filipini, Tajvan i Vijetnam uključeni su u kompleksni historijski teritorijalni spor.

Kina tvrdi da polaže pravo na najveće otoke i većinu Južnokineskog mora.

‘Washington se mora probuditi’

Spor je doveo do povećanja političkog i vojnog rivalstva širom regije između rastuće sile Kine i duge dominacije SAD-a, koji produbljuje svoje veze s Japanom, Filipinima i drugima.

“Washington se mora probuditi i shvatiti da, iako je Južnokinesko more sada mirno, mi gubimo. Svaki dan kineska pozicija postaje snažnija, pozicije drugih zemalja su sve slabije i svaki dan moraju preispitati kredibilitet SAD-a”, kaže Poling.

Također postoje znaci napretka, dodaje.

Ove godine su desetočlani Savez država jugoistočne Azije (ASEAN) i Kina počeli zvanične razgovore o zajedničkim pravilima kako bi se smanjile tenzije u strateškim vodama.

“Postoji tu dosta cinizma jer razgovori nisu ništa dali posljednjih 20 godina”, kaže Poling.

“Ali, ništa fundamentalno ovo ne čini nemogućim. Ne postoji ništa u legalnoj poziciji Kine, drugih država i međunarodnog zakona što ne bi moglo dozvoliti neki dogovor. Ova stvar je izvodiva.”

Prošle sedmice je kineski ministar odbrane Wei Fenghe rekao da će bilo koji pokušaj “odvajanja Tajvana od Kine” rezultirati time da kineske oružane snage “preduzmu akciju pod svaku cijenu”.

‘Rata nema u sljedećih 20–25 godina’

Kina svojata autonomni Tajvan kroz svoju politiku “jedna Kina” od 1949. i obećava da će ga dovesti pod vlast Pekinga – ako je potrebno, i silom.

SAD se obavezao da će pomoći Tajvanu da se odbrani na kongresu 1979.

Uprkos jačanju vojske, trgovinskom ratu i ratobornoj retorici, Glaser kaže da će vjerovatno “hladnije glave” prevladati u Pekingu i Washingtonu – čak i kad ratni brodovi i avioni prođu jedan pored drugog.

“Tokom sljedećih 20–25 godina ne bih nužno očekivala gorući rat, ili čak nešto kao hladni rat između SAD-a i Sovjetskog Saveza, ali možemo očekivati produženo, intenzivno, strateško nadmetanje između SAD-a i Kine, koje neće završiti s Trumpovom administracijom”, kaže Glaser.

Izvor: Al Jazeera