Je li Irak postao poprište hladnog rata između Turske i njenih protivnika?

Piše: Salah Hassan Baban

Čini se da je još uvijek prisutna i otvorena mogućnost da Irak istovremeno bude poprište užarenog, ali i hladnog rata, u okviru regionalnog takmičenja i međunarodnog sukoba koji je dosegao vrhunac otvaranjem novog fronta između Turske i njenih protivnika, na čelu s Francuskom i Grčkom, uz već tradicionalno neprijateljstvo između Amerike i Irana.

Iračka arena je bila opterećena iznenadnim političkim previranjima nakon interesovanja Francuske u posljednje vrijeme. Potom je uslijedila posjeta grčkog ministra vanjskih poslova Nikosa Dendiasa toj zemlji, kao prva takve vrste od 1998. godine. Dendias je izrazio spremnost grčkih kompanija da rade u Iraku na polju obnove, energetike i medicinske opreme, naglašavajući podršku svoje zemlje suverenitetu, jedinstvu i stabilnosti Iraka, te suprotstavljanju izazovima sa kojima se suočavaju svijet i regija, od kojih je najvažniji terorizam.

Uporedo s posjetom Dendiasa, irački premijer Mustafa al-Kadhimi je primio pismo od turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana koje je sadržavalo zvanični poziv za posjetu Turskoj, kako je saopćio Ured za medije iračkog premijera.

Nagađanja i tumačenja

Postoje brojni scenariji i nagađanja o mogućnosti da se Irak ponovo pretvori u novo poprište sukoba između Turske i njenih tradicionalnih protivnika, posebno Francuske i Grčke, uzimajući u obzir brza politička i diplomatska previranja na teritoriji te zemlje. Sve se to podudara s potezima koje Turska i Grčka poduzimaju jedna protiv druge zbog neslaganja oko pomorskih granica i otoka Kipra, dok Grčka nastavlja širiti savez formiran uz francusku podršku kako bi ojačala svoj front protiv Turske.

Irački promatrači protumačili su nedavni grčki potez u relacijama s Irakom, nakon prekida koji je trajao oko 32 godine, kao želju da se izvrši pritisak na Tursku bez da se ostvari bilo kakva ekonomska korist za zemlju.

Postoji nekoliko objašnjenja i političkih značenja posjete grčkog ministra vanjskih poslova Iraku, u vrijeme kada njegova zemlja prolazi kroz političku, ekonomsku i historijsku krizu s Turskom, između ostalog da Atina pokušava imati svoju ekspozituru u regiji, budući da se nastavljaju neriješeni problemi između dvije zemlje na Mediteranu i Egejskom moru, u smislu aktivnosti na polju istraživanja plina.

Nabil al-Obaidi, stručnjak za borbu protiv međunarodnog terorizma, smatra da Grčka, koja se nalazi u teškoj ekonomskoj situaciji, neće donijeti nikakvu ekonomsku korist Iraku, već nastoji pridobiti druge strane u regiji na svoju stranu u problemu s Turskom, zbog politike koju provodi Ankara i njenih interesa koji se protežu na Irak.

Irak će zapasti u veći problem od političkih, ekonomskih i sigurnosnih izazova sa kojima se sada suočava ako dozvoli da se pretvori u poprište ili jednu od glavnih strana u hladnom ratu između Atine i Ankare, navodi Al-Obaidi.

Smatra da se Irak mora izboriti sa svojim aktualnim problema i uložiti napore da riješi ove međunarodne, vanjske i unutrašnje probleme i izazove bez prolaska ili približavanja međunarodnim napetostima. Turska je snažna zemlja koja se može osloniti na sebe, a Irak se mora osloniti na nju kao na zemlja koja uživa regionalni ugled zbog svoje borbe protiv pojedinih terorističkih organizacija, prema njegovim riječima.

Al-Obeidi je pozvao iračko predsjedništvo da državu drži podalje od tih sukoba, jer je zemlji dovoljno problema nastalih zbog konflikata koji su je pretvorili u arenu za rješavanje sporova između Teherana i Washingtona, naglasivši da Irak nije pogodno tlo za tursko-grčki sukob.

Rutinska posjeta

Al-Obaidi postavlja pitanje: “Može li kako Irak prenijeti svoj sukob na neke druge zemlje i posrednički rat koji traje već godinama?”. Na to se nadovezao još jednim pitanjem: “Kako se Irak može zaštititi ako dopusti da se grčko-turski sukob prenese na njegovu teritoriju?”

Posjeta grčkog ministra vanjskih poslova Iraku nije izlazila iz okvira rutinske posjete i nema nikakve dimenzije čiji je cilj pretvoriti Irak u most za pregovore ili u jednu od strana u sukobu između zemalja regije, posebno Ankare i Atine, jer ne postoji nešto po čemu se posebno izdvaja kvalitet odnosa dvije strane na političkoj, ekonomskoj, pa i kulturnom nivou između Iraka i Grčke, kaže politički analitičar Hashem al-Kindi.

Do ove posjete je došlo kako bi se održala politička prisutnost, kako to opisuje Al-Kindi, ističući u svom govoru za Al-Jazeeru da posjeta neće imati nikakve političke ili suštinske posljedice, isključujući bilo kakve pokušaje uvlačenja Iraka u regionalne sukobe, jer su grčko-turska neslaganja suviše daleko od Iraka, prema ovom političkom analitičaru.

Komentirajući važnost uloge Grčke u borbi protiv terorizma, Al-Kindi kaže da izjave dužnosnika, bilo s iračke ili grčke strane, o ulozi Atine u ovom aspektu, nisu ništa drugo nego pohvale na račun posjete i njene organizacije, te da to neće imati nikakvog efekta u stvarnosti. Razlog za to pripisuje činjenici da Atina ne pokazuje interes za sigurnosti regije, jer u tome nema nikakvu ulogu, te da Irak nije dobio nikakvu sigurnosnu pomoć od te države zbog njene slabe ekonomske situacije.

Interes Iraka

Irak se zalaže za dijalog i razmjenu mišljenja u rješavanju problema, bilo na unutarnjem ili regionalnom nivou. U vrijeme kada regija generalno prolazi kroz tešku situaciju, još jedan novi sukob je nepodnošljiv uz intenziviranje sukoba u Azerbejdžanu i Armeniji, izjavio je šef Odbora za vanjske odnose u Zastupničkom domu Sherko Mohammad.

Sherko Muhammad vjeruje da sukobi u regiji ne utječu samo na zemlje regije, već i na cijelu regiju i globalnu sigurnost. Dešavanja vezana za tursko-grčki sukob su evropska stvar koja je daleko od iračke scene, o čemu postoji i stav Amerike i Rusije koje prate trenutni razvoj situacije.

U interesu je Iraka da se u trenutnim okolnostima koncentrira na smirivanje stvari i rješavanje domaćih problema, smatra Sherko Mohammad, koji je za Al Jazeeru rekao da Irak samo u jednom slučaju može imati koristi od Evrope preko Grčke, a to je obnova infrastrukture.

Izvor: Al Jazeera